Trenutna politička kriza u Crnoj Gori, zavisn od konstruktivnosti opozicije i vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), može imati za posljedicu usporavanje procesa evropskih integracija ili davanje alibija vlasti DPS–a da sebe po ko zna koji put pretpostavi kao faktor stabilnosti i političke ozbiljnosti, mišljenje je jednog dijela sagovornika Evropskog pulsa.
Predstojeći izbori moraju biti sprovedeni u skladu sa novim izbornim zakonodavstvom, a ukoliko se ne postigne dogovor u Skupštini Crne Gore sjenka će pasti na regularnost izbora, što može imati dalekosežne posljedice u smislu daljeg produbljivanja političke krize. Imajući u vidu da jedan dio opozicije već bojkotuje rad Skupštine, mogućnost bojkota izbora ili osporavanje njihovih rezultata, neće ići u prilog
proklamavanoj izgradnji povjerenja u institucije i u izborni proces. Ukoliko, ipak, ovi izbori prođu bez otvaranja vječitog crnogorskog pitanja njihovog legaliteta i legitmiteta, onda i Evropska komisija može fokus prebaciti na brojna goruća pitanja iz korpusu vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, slobode medija i sl.
Nakon rasprave u Skupštini Crne Gore i izglasavanja povjerenja Vladi, premijer Milo Đukanović ponudio je opoziciji učešće u Vladi radi stvaranja uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Đukanović je predložio
da predstavnici opozicionih stranaka zauzmu ministarska mjesta u resorima unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja, poljoprivrede, i finansija, ali uz uslov da kandidati za ministre budu kompetentni za obavljanje svih obaveza vezanih za proces evroatlantskih integracija, ili da kandidati opozicije dobiju pozicije pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima. Nekoliko dana kasnije, u okviru tzv. parlamentarnog dijaloga pojasnio je da bi ta dodatna ovlašćenja podrazumijeva da bez potpisa tog pomoćnika ne može biti odobrena upotreba državnih resursa koji su pod kontrolom ministarstva u kojem radi, a koji bi mogli značiti zloupotrebu i narušavanje regularnosti izbornog procesa. Dodatno, ponudio je radi uvida u rad užeg kabineta i jednu poziciju potpredsjednika Vlade.
Na tragu te ponude, ali i ranijih zalaganja kroz parlamentarni dijalog, lideri DEMOS-a, URE i SDP-a – Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić, predstavili su svoju platformu za izlazak iz krize, tražeći od Đukanovića da Vladu osim u četiri ministarstva, kontrolišu i po dubini, kroz rukovodeća mjesta u državnim preduzećima, agencijama i fondovima. Đukanović je na to odgovorio da zahtjevi opozicije “nijesu principijelno u sukobu sa pristupom koji sam iznio u Parlamentu”, a pregovori teku i dalje. Pri tome, predstavnici Demokratske Crne Gore su na samom početku naglasili da nijedan model koji ne podrazumijeva novu Vladu za njih nije prihvatljiv, pa su stoga odustali od dijaloga uz napomenu da neće biti smetnja eventualnom dogovoru opozicije i vlasti. Socijalistička narodna partija (SNP) je svoje učešće u takvoj potencijalnoj Vladi uslovila, između ostalog, usvajanjem Zakona o Vladi, ali i istovremenim održavanjem parlamentarnih izbora i referendum za NATO što je većini drugih učesnika bilo neprihvatljivo. Ipak, njihov predstavnik učestvuje u tekućim razgovorima.
Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2015. naglašava da novo izborno zakonodavstvo Crne Gore, koje je usvojeno godinu ranije potrebno primijeniti u potpunosti i svi budući izbori treba da se održavaju u skladu s tim novim zakonodavstvom. Konstatuje se da je budžet Državne izborne komisije (DIK) uvećan, ali i da ovu instituciju treba dalje jačati. “Preostaje da se dovrše sudski postupci vezani za navodnu zloupotrebu javnih fondova u partijske političke svrhe i osigura politička odgovornost”, napominju iz EK.
Boris Marić, viši pravni savjetnik u CGO-u i član Radne grupe za Poglavlje 23, za Evropski puls ocjenuje da evropske integracije imaju svoju dinamiku i da u Crnoj Gori postoji manje više konsenzus o neophodnosti povećanja kvaliteta i bržeg integrisanja u evropsku porodicu naroda.
“Trenutna politička kriza je između ostalog generisana i obavezama preuzetim u procesu pregovora sa EU. Prije svega, obavezama koje se odnose na uspostavljanje sistema vladavine prava, a što podrazumjeva bolnu i opasnu borbu sa korupcijom na visokom nivou i organizovanim kriminalom”, smatra Marić.
“Crnogorsko društvo je stiglo do ivice kada zloupotrebe vlasti i državnih institucija u bitnom ugrožavaju osnove demokratije, a prije svega legitimitet izbornog procesa. DPS, kao dominantna partija koja je svoju dominaciju decenijama značajno gradila na zloupotrebama državnih resursa, mora početi da se razvlašćuje. To je postao javni interes crnogorskog društva i preduslov za uspješan nastavak EU integracija”, ističe Marić.
Marić dodaje da je “tačno da na političkoj sceni imamo i desne izraze koji drugačije vide spoljnopolitičke prioritete zemlje, ali oni su još uvijek daleko od snage koja bi mogla ugroziti procese ransformacije društva u proevropsko. Svakako, posljedica može biti usporavanje procesa i davanje alibija DPS vlasti da sebe po ko zna koji put postavi kao faktor stabilnosti i političke ozbiljnosti”.
Ivan Vujović, šef kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore i funkcioner SDP-a, u osvrtu na trenutnu političku krizi za Evropski puls je istakao:
“Pitanje povjerenja u izborni proces je trenutno najvažnije političko pitanje u Crnoj Gori i od njegovog kvalitetnog rješavanja zavisi ne samo politička već u određenoj mjeri i društvena stabilnost. Fer i slobodni izbori su ugaoni kamen i pretpostavka stabilnosti svakog demokratskog društva”.
On dodaje da je stoga i u crnogorskom Ustavu propisano u članu 3 da se: “Ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodne izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom.”
Vujović je podsjetio da “Evropska unija kao zajednica progresivnih, slobodnih i demokratskih država koje baštine najviše standarde demokratskog uređenja, ličnih i političkih prava i sloboda, u okviru političkih kriterijuma za pristupanje nedvosmisleno insistira na pitanju slobodnih, zakonitih i nespornih izbora. Zbog
toga smo u par posljednjih izvještaja o napretku imali poseban dio u vezi sa ovim pitanjem kao refleksiju brojnih navoda u samoj Crnoj Gori o određenim neregularnostima u sprovođenju izbornih procesa, koje su posebno došle do izražaja nakon predsjedničkih izbora 2013”.
“Na osnovu svega toga može se zaključiti da od rješavanja političke krize, koja je dominantno uzrokovana deficitom povjerenja u demokratski izborni proces, ključno zavisi i dinamika i kvalitet procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, naglašava Vujović.
Vujović dalje zaključuje: “Uvjeren sam da će Crna Gora, kroz konstruktivni političkih dijalog, pokazati potrebnu zrelost u rješavanju aktuelne političke krize i time iskazati posvećenost bazičnim principima izborne demokratije na kojima počivaju moderne evropske države, i na taj način nastaviti dinamičan proces pregovora o pridruživanju EU”.
Predrag Sekulić, poslanik vladajućeg DPS-a, se ne slaže sa konstatacijom da u Crnoj Gori danas postoji politička kriza.
“Što se tiče pregovora sa EU oni se odvijaju zadovoljavajućom dinamikom što potvrđuje i broj otvorenih poglavlja i bez obzira na politička dešavanja, mišljenja sam, da evropski put Crne Gore više niko ne moze da dovede u pitanje”.
U izvještaju Odbora Savjeta Evrope za poštovanje dužnosti i obaveza parlamenta, koji su sačinili parlamentarci Teri Lejden iz Irske i Ionut Marian Stroe iz Rumunije tokom posjete Crnoj Gori od 17 do 19. novembra, ističe se da političke partije u Crnoj Gori treba da nastave dijalog kako bi se vratilo povjerenje u izborni proces. Takođe se navodi da će održavanje parlamentarnih izbora bez sprovođenja novih izbornih pravila i neophodnih priprema dodatno pojačati nepovjerenje u izborni proces, zbog čega institucije na vrijeme moraju sprovesti pripreme za izbore. Dalje, u Savjetu Evrope su “ubijeđeni da se bojkot parlamenta ne može smatrati ispravnim političkim stavom”. Ipak, vjeruju “da su zabrinutost i nedostatci na koje ukazuje opozicija u skladu sa našim ranijim izvještajima. Zbog toga ohrabrujemo sve političke snage da se vrate konstruktivnom dijalogu kako bi prebrodili krizu i spriječili njenu eskalaciju, u interesu građana”. Oni su dodatno upozorilii da je povjerenje u izborni proces osnova za sigurno funkcionisanje demokratije a “aktuelne tenzije i politička kriza uglavnom proističu iz frustracija povezanih sa navodnim neregularnostima prethodnih izbora. Bili smo svjedoci očitog nedostatka povjerenja, teških uzajamnih kritika i konfrontacije političkih snaga u državi”.
Poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon smatra da su “evropske integracije jasno zacrtan i jedini pravi put za modernu i uspješnu Crnu Goru, bez obzira na političku garnituru na vlasti. Odluka o članstvu u EU – koja se izvršava trenutnim pregovaranjima i usvajanjem tzv. acquis communautaire – je odluka o vladavini pravne države, o konkurentnoj ekonomiji, o jačem pravnom okviru za poštovanje ljudskih prava itd ”.
Ona je u rezgovoru za Evropski puls istakla da je “politička stabilnost nešto čemu bi trebalo da teže sve
države. U državama u tranziciji koje su u procesu pregovaranja za EU članstvo je politička stabilnost utoliko važnija zbog kontinuiteta sprovođenja prijeko potrebnih i na momente mukotrpnih reformi”.
“Dakle, mislim da tekuća politička kriza u Crnoj Gori ne bi smela da omete već dobro započet put Crne Gore prema EU. Mislim da ovo nije vrijeme za mjerenje snage odnosno ‘ko je jači’ između političkih stranaka, već vrijeme da se crnogorske političke elite kreću u smjeru koji će državljanima Crne Gore, naročito mladim ljudima, omogućiti najperspektivniju budućnost. Od vlasti u Crnoj Gori zavisi sa kakvom
ozbiljnošću, predanošću i dinamikom će se sprovoditi reforme, i svako zastajkivanje na EU putu znači gubljenje vremena za njene građane”, zaključila je Fajon.
Autor teksta je Svetlana Pešić. Tekst je objavljen u časopisu Evropski puls.
