Naslovnica Info Press info Diskutovali o Evropskoj agendi za migracije i Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta

Diskutovali o Evropskoj agendi za migracije i Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta

U Luksemburgu je 30. novembra otpočelo plenarno zasijedanje Konferencije odbora za evropske poslove parlamenata Evropske unije – COSAC. Sastanak je vodio Mark Angel, predsjedavajući Odbora za spoljne i evropske poslove, odbranu, saradnju i imigracije Parlamenta Luksemburga. Skupštinu Crne Gore je predstavljala članica Odbora za evropske integracije Azra Jasavić.

Zasijedanje je otvorio Nj.E. Mars di Bartolomeo, predsjednik lusemburškog Parlamenta, osuđujući varvarske napade koji su se odigrali ovog mjeseca u Parizu. On je pozvao na solidarnost i saradnju među vladama i parlamentima evropskih zemalja, kako bi se pružili hitni odgovori na trenutnu izbjegličku krizu, naglašavajući u isto vrijeme da se mora izbjeći njeno poistovjećivanje sa terorističkim napadima. U okviru parlamentarne dimenzije luksemburškog predsjedavanja Savjetom EU, govorio je o zajedničkom predlogu parlamenata zemalja EU o Zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, jačanju socijalne dimenzije ekonomije EU, kao i o boljoj evropskoj integraciji sa više sluha za nacionalne parlamente.

U okviru prve sesije, posvećene Evropskoj agendi za migracije, govorili su Gaston Stronk iz luksemburškog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, Laura Ferara članica Odbora za ljudske slobode, pravdu i unutrašnje poslove u Evropskom parlamentu i Žan Pjer Šembri iz Evropske kancelarije za podršku azilu (EASO). U diskusiji o zajedničkoj politici azila i o politici legalnih migracija, glavni akcenat je stavljen na izbjegličku krizu i do sada neviđeni migracijski pritisak preko tzv. Balkanske rute. Kroz usvajanje paketa hitnih mjera koje je predložilo luksemburško predsjedništvo donijet je plan za razmještaj izbjeglica unutar granica EU, dok će naredni, podjednako važan izazov biti i razmještaj osoba u zemljama van EU. Naglašena je važnost efikasnog funkcionisanja prijemnih centara (tzv. hotspotova) i pravilne i sveobuhvatne registracije migranata. Zajednički zaključak parlamentaraca bio je da se politika Šengena mora očuvati, jer na njoj počivaju temeljne vijednosti EU, ali da je neophodno preduzeti mjere kako bi se osigurale granice EU.

U nastavku sesije se govorilo o borbi protiv ilegalnih migracija i obezbjeđivanja evropskih spoljnih granica, a diskusiju su otvorili Mišel Bordo predsjedavajući Odbora za EU politike u Parlamentu Italije i kontra-admiral Herve Bležan zamjenik komandira EUNAVFOR MED. Govornici su pozvali na neophodno donošenje kontinuiranih i dugoročnih, a ne fragmentiranih odluka o ovom pitanju. Politika prijema migranata mora biti samo dio šire slike, u kojoj su posebno važni razvojna pomoć i saradnja sa zemljama tranzita, kao i izgradnja funkcionalnih institucija u zemljama porijekla. Regulativa iz Dablina se mora revidirati, jer se pokazala nedovoljno efikasnom u suočavanju sa aktuelnom izbjegličkom krizom. Predstavljen je projekat EUNAVFOR MED i mjere koje se preduzimaju za razotkrivanje i sprječavanje rada mreža za krijumčarenje ljudi iz Libije u Evropu. Parlamentarci su zaključili da je potreban sveobuhvatni pristup čitave Evrope i da zatvaranje granica nije jedini, a ni dovoljan način da se zaustavi dalji priliv migranata. Humani prijem i efikasan razmještaj migranata unutar EU nije odgovornost samo država članica u koje stižu migranti, već zajednička odgovornost svih članica EU. Da bi se suštinski riješio problem izbjegličke krize, moraju se pronaći i politička rješenja za situaciju u Siriji i Libiji.

Druga sesija je bila posvećena Strategiji za jedinstveno digitalno tržište u Evropi. U okviru ove sesije su govorili Andrus Ansip potpredsjednik Evropske komisije za jedinstveno digitalno tržište, Žan Pol Zens savjetnik u Vladi Luksemburga, Kale Paling predsjedavajući Odbora za evropske poslove u Parlamentu Estonije i Angelika Mlinar članica Evropskog parlamenta. Pomenuta su dva zakonodavna predloga o kojima će se u Savjetu i u Parlamentu raspravljati do kraja ove godine, koja se odnose na pretplatu na onlajn sadržaje i na elektronsku, tzv. e-trgovinu. Istaknuto je da EU mora posvetiti dužnu pažnu olakšavanju inovacija, razvoju tehnologija i komunikacijama, kako bi mogla biti jedan od lidera na modernom digitalnom svjetskom tržištu. Ključni principi digitalne revolucije moraju biti prenosivost i pristup podacima, kao i zaštita i vlasništvo nad podacima. Trenutno digitalno tržište EU je podijeljeno na 28 manjih nacionalnih tržišta, kojima je potrebna povezanost, bolja infrastruktura i ukidanje barijera. Za uspjeh digitalne agende, mora se poboljšati informatička pismenost i obezbijediti adekvatna saradnja privatnog i javnog sektora. Posljedica sprovedenih reformi biće usklađivanje prava potrošača sa novom, digitalnom erom, kao i olakšavanje prekograničnog poslovanja i e-trgovine. Kao primjer dobre prakse istaknuta je Estonija, koja ima izuzetno dobro razvijeno tržište digitalnih usluga.

Zasijedanje će biti završeno danas, raspravom o politici proširenja EU.

Skupština Crne Gore

Saopštenja

Belgija se istinski zalaže za pristupanje Crne Gore EU

0
„Vladavina prava, u skladu s Novom metodologijom pregovaračkog procesa, će nastaviti da bude u fokusu procesa, uz odlučan stav Vlade po pitanju nulte tolerancije...

Odabrane najbolje priče na konkursu za televizijske novinare

0
Novinari Javnog servisa, TV Vijesti i TV Nova M, Dijana Drašković, Željko Vuksanović i Bojan Vučinić, pobjednici su ovogodišnjeg konkursa za najbolju televizijsku priču...

Jovović pobijedio disekciju aorte i kovid-19: Rođendan kada se slavio život

0
Nikšićanin Vladimir Jovović, koji živi i radi u Tivtu, nije ni slutio da će mu 42. rođendan biti poseban.   Toga dana slavio je život, a...

Čitajte petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije

0
Petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije predstaviće najvažnije događaje i aktivnosti u procesu pristupanja EU tokom prvog kvartala 2021. Bilten možete preuzeti ovdje. SEKTOR ZA...

EU solidarnost od preko 110 miliona i to nije sve

0
Evropska unija je, od početka pandemije, Crnu Goru pomogla sa 113 miliona eura, ali je i dalje čvrsto uz našu zemlju u borbi protiv...