Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa i može biti zadovoljna dosadašnjim napretkom u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji, smatra glavni pregovarač Aleksandar Drljević.
Istovremeno u Centru za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da Crna Gora ne može biti zadovoljna time što je sedam godina nakon početka pregovora otvorila najviše poglavlja, a da je pri tom u većini, odnosno 24, ostvarila ograničen napredak, dok u jednom nema nikakog napretka, a svega u sedam se konstatuje dobar napredak, kako se to i ocjenjuje u Izvještaju Evropske komisije za prošu godinu.
Drljević je, upitan da li Crna Gora može biti zadovoljna postignutim u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u EU, naročito se ako ima u vidu da se u najnovijoj strategiji proširenja EU naglašava potreba za ispunjenjem Kopenhaških kriterijuma i činjenica da ni jedna od država Zapadnog Balkana te kriterijume u ovom trenutku ne ispunjava, odgovorio potvrdno.
„Svakako. Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa. Iz godine u godinu, bilježimo napredak, kako u dijelu ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterijuma za članstvo u EU, tako i u pogledu sposobnosti preuzimanja obaveza iz članstva u trideset i tri pregovaračka poglavlja“, rekao je on agenciji MINA.
Drljević je ocijenio da je progres evidentan, kako u pogledu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, unapređenja institucionalnog okvira i jačanja administrativnih kapaciteta, tako i u dijelu postizanja bilansa mjerljivih rezultata u svim oblastima.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prethodnom periodu napravila značajne pomake u svim oblastima, a posebno su bili fokusirani na napredak u oblasti vladavine prava, dodajući da očekuje da će Evropska komisija prepoznati rezultate na ovom polju, prvenstveno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
On je istakao da je, kao pokazatelj opsega i složenosti reformskih aktivnosti, u cilju unapređenja zakonodavnog okvira u oblastima koje obuhvataju poglavlja 23 i 24, Crna Gora od otvaranja pregovora donijela ili izmijenila preko 70 reformskih zakona.
„Takođe, značajno je ojačan institucionalni okvir u ovoj oblasti, kroz jačanje administrativnih kapaciteta postojećih i osnivanje novih institucija koje već daju opipljive rezultate, u prvom redu Agencija za sprječavanje korupcije i Specijalno državno tužilaštvo“, rekao je Drljević.
Drljević je podsjetio da nalazi iz posljednjeg Nezvaničnog radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori konstatuju kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, kao i početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine.
On je dodao da se, na temelju svih tih rezultata došlo na korak do ispunjenja privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 i dobijanja završnih mjerila u ovim poglavljima, a samim tim na korak do nove, završne faze u pregovorima.
„Očekujemo da će EK i u ovogodišnjem Izvještaju o Crnoj Gori prepoznati ostvarene rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca, finansijskih istraga, oduzimanja imovine, te procesuiranja napada na novinare i drugim oblastima od značaja, što će dati novi zamah pristupnim pregovorima i realizaciji preostalih obaveza iz evropske agende“, rekao je on.
Upitan da li smatra da je Vladin fokus, kad je pitanju ispunjavanje političkih kriterijuma, usmjeren ispravno, odnosno da li dosadašnji pristup više podsjeća na formalno ispunjavanje kriterijuma i „prikupljanje štrikova“ nego na stvaranje kvalitetnih mehanizama za mjerenje postignutog u ovoj oblasti, Drljević je rekao da se pregovori odvijaju po novom modelu i striktnijim uslovima koji fokus stavljaju upravo na rezultate reformi.
Kako je rekao, Crna Gora je prva država kandidat za članstvo koja sa EU pregovara u skladu s novim, zahtjevnijim pristupom pregovorima, u čijem fokusu je reforma sistema vladavine prava kao ključne pretpostavke za sveukupnu transformaciju društva.
„Vlada ne sprovodi reforme zarad „prikupljanja štrikova“ i pukog zatvaranja poglavlja. Naprotiv, cilj sveobuhvatnih reformi nije da kažemo da smo donijeli stotine propisa, osnovali desetine institucija nego promjena cjelokupnog sistema kako bi on funkcionisao na nivou država članica EU. Dakle, naš primarni cilj jeuvođenje evropskih standarda koji će naše društvo približiti evropskom kvalitetu života i što će imati pozitivan uticaj na našu privredu i na svakodnevni život građana“, naveo je Drljević.
Upravo zato su, dodao je, pristupni pregovori najpodesniji mehanizam za cjelokupnu transformaciju društva. „Vjerujem da smo tokom posljednjih sedam godina, koliko traju pregovori, uspostavili održiv sistem koji daje vidljive rezultate u svim oblastima“.
Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević smatra da je Vladin fokus, prije svega, održanje na vlasti, što je, kako je rekla, legitimno.
Ali vlast koja svoje održanje ne veže za javni interes, dodala je ona, što je naš slučaj, ne može produkovati adekvatne rezultate niti to sve može biti dobro i održivo za društvo, iako je, vjerujem, za mnoge u Vladi to logičniji i lakši put.
„Naravno, ima i onih u vlastima za koje zadržavanje političke moći nije samo pitanje funkcije nego i lične slobode, jer bi se institucije oslobođene neprimjerenog političkog uticaja mogle pozabaviti njima, počinjući makar od onog što su nezavisni mediji i nevladine organizacije do sada iznijeli od indicija, a ponekad i dokaza, ako već nijesu sami imali potreban profesionalni interes“, kazala je Uljarević agenciji MINA.
Prema njenim riječima, Vlada vodi proces pristupanja EU, ali dok god taj proces nije inkluzivan i obilježen otvaranjem vlasti koji treba da teži konsenzusu oko ključnih prioriteta i saradnji sa svima koji u tome mogu pomoći, uz puno poštovanje autonomije njihovog djelovanja, ne može se govoriti ni o uslovima za suštinsko ispunjavanje političkih kriterijuma.
Zato, smatra Uljarević, u sedmoj godini pregovora i dalje imamo praksu „jedan korak naprijed, dva koraka nazad“.
Na drugoj strani, dodala je ona, zapravo bi jedino ispravno bilo sada više nego ikada raditi na sadržajnim reformama, otvarati sistem za pluralizam mišljenja a samim tim i za kvalitet koji je potisnuo partijsko-klijentelistički inžinjering.
„Jedino takvim pristupom i mjerljivim rezultatima do formiranja nove Komisije imamo šansu da zadobijemo potrebnu politički, tehničku i finansijsku podršku za demokratizaciju i evropizaciju – jer EU treba uspješna priča u regionu ali u datoj konstelaciji odnosa neće će se više zadovoljiti dosadašnjim simuliranjem reformi crnogorskih vlasti“, dodala je ona.
Govoreći o očekivanjima crnogorske i međunarodne javnosti da se ostvare konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Uljarević je rekla da je činjenica da je proces pregovora otvorio ogromna očekivanja crnogorske javnosti koja, realno, nijedna vlast nije mogla ispuniti.
„Ali, cijenim da se crnogorska vlast nije mnogo ni trudila da na tome radi planski, principijelno i posvećeno već se, u značajnom, opredijelila za „politiku štrikova“ prema Briselu. I to je imalo efekta neko vrijeme u Briselu koji je toliko želio uspješnu priču u regionu da je nerijetko držao jedno oko zatvoreno na ono što su nedostatnosti reformskih zahvata u Crnoj Gori i pokušavao promovisati upravo Crnu Goru kao lidera EU integracija u regionu“, rekla je ona.
Ali, dodala je, koliko u ovom regionu u odnosu na birače prolazi politika iznevjerenih obećanja, „jer nam je političko pamćenje kratkog daha“, toliko to urušava imidž države u međunarodnim odnosima gdje se mnogo više drži do toga.
„Danas je ta pozicija Crne Gore u očima i EU i uticajnih država članica, ali i drugih zainteresovanih javnosti iz razvijenih demokratija, značajno izmijenjena. Jasno je da tzv. veto igrači u Crnoj Gori za sada pretežu sa svojim negativnim uticajem u našem političkom spektrumu i zato smo mi sve gore rangirani i u relevantnim međunarodnim izvještajima“, ocijenila je Uljarević.
Ona smatra da, kad je u pitanju zadovoljstvo postignutim kad je u pitanju ispunjavanje političkih kriterijuma za članstvo u EU, ne može Crnoj Gori biti satisfakcija što je sedam godina nakon početka pregovora otvorila najviše poglavlja, a da je pri tom u većini, odnosno 24, ostvarila ograničen napredak, dok u jednom nema nikakog napretka, a svega u sedam se konstatuje dobar napredak.
„Pri tom, u ključnim poglavljima 23 i 24, mi već godinama unazad imamo „ograničeni napredak“. Ako ove opisne ocjene EK prevedemo u brojčane, na skali od 1 do 5, to bi značilo da nam je prosjek trojka. A valjda bi trebalo da stremimo da budemo odlikaši, a ne da u razredu u kojem ostali imaju dvojke i jedinice mašemo slavodobitno tim trojkama“, navela je Uljarević.
Kako je rekla, takvim spuštanjem kriterijuma se dobijaju kratkoročni politički poeni, ali se ne usklađuje sistem sa najboljim evropskim standardima i praksama.
„Crna Gora je imala početnu fazu pregovora u kojoj je demonstriran izvjestan napredak, i to dominantno na tehničkom nivou, ali već godinama unazad prevladava narativ vlasti kojim se pokušava u krizi EU naći alibi ne samo za nevoljnost vlasti da sprovede potrebne reforme, već i za ozbiljnu regresiju u brojnim oblastima“, smatra Uljarević.
To, kako dodaje, sve prati i trajuća politička kriza od izbora 2016. godine, snažno nepovjerenje u izborni proces, urušavanje medijskih sloboda i isključiv odnos prema oponentnima vlasti, „uz prilično zatvaranje sistema koje vlasti (in)direktno kontrolišu i sve manje otvorenog i argumentovanog dijaloga donosioca odluka i onih koji mogu uticati na oblikovanje javnih politika od značaja za proces demokratizacije i evropeizacije“.
„Takav ambijent je nepovoljan za suštinsko ispunjavanje političkih kriterijuma. Međutim, ma kako sve loše izgledalo nije nepopravljivo i bolje je nego u drugim državama regiona, a što smanjuje i prostor vlastima za pravdanja u izostanku mjerljivih rezultata“, ocijenila je Uljarević.
Tekst je urađen u okviru projekta CDT-a pod nazivom Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: ispunjavanje političkih kriterijuma, koji su finansirali Balkanski fond za demokratiju i Ambasada Norveške.
Izvor: AGENCIJA MINA
