Crna Gora nastavila je da napreduje u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterijumima, ali bi trebalo da ostvari dalji progres u jačanju institucionalnog okvira i uspostavljanju stabilnog bilansa rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije (EU) Mitja Drobnič.
On je kazao da je Evropska komisija (EK) u Izvještaju za ovu godinu, zaključila da je Crna Gora nastavila da napreduje kada je riječ o političkim i ekonomskim kriterijumima, i da je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz članstva u EU.
Drobnič je podsjetio i da je tokom izvještajnog perioda, osam pregovaračkih poglavlja otvoreno za koja su ujedno postavljena i mjerila za zatvaranje.
„Što se tiče poglavlja 23 i 24 koja tretiraju vladavinu prava, dobar napredak je ostvaren na polju unapređenja zakonodavnog okvira za nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Ipak, Crna Gora bi trebalo da ostvari dalji napredak u jačanju institucionalnog okvira i u uspostavljanju stabilnog bilansa rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je Drobnič u intervjuu agenciji MINA.
Upitan koje su ključne stvari koje Crna Gora mora da uradi da bi nastavila napredak u pregovorima sa EU, Drobnič je rekao da je EK i prošle godine konstatovala potrebu da se unaprijedi bilans rezultata.
„Ukoliko ne bude odlučujućeg napretka ove godine, onda će vrijednost inače pozitivnih rezultata na području usvojenog zakonodavstva i uspostavljanja novih i jačanja postojećih institucija biti umanjena“, kazao je Drobnič.
On je ocijenio da je, kada se govori o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, Crna Gora ostvarila određeni nivo pripremljenosti.
Drobnič je rekao da je prošle godine određeni napredak postignut, naročito po pitanju jačanja zakonodavnog i institucionalnog okvira i operativnih kapaciteta za prevenciju pranja novca i finansiranja terorizma.
„Regionalna i međunarodna saradnja je bila dobra, uz sprovođenje brojnih zajedničkih operacija. Međutim, dodatni rad je potreban na ovom području. Bilans rezultata u oblasti organizovanog kriminala i broj slučajeva privremeno i trajno oduzete imovine i dalje je nizak“, rekao je Drobnič.
On je kazao da se u narednoj godini od Crne Gore očekuje da obrati posebnu pažnju na unapređenje bilansa ostvarenih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući i razbijanje kriminalnih mreža.
„I obezbijedi kvalitetnu konfiskaciju imovine stečene kriminalom, kao i da poboljša istrage vođene obavještajnim radom u oblasti borbe protiv pranja novca i u finansijskim predmetima, kao i u predmetima trgovine ljudima. Takođe je potrebno obezbijediti snažniju i proaktivniju međuresornu saradnju između nadležnih institucija“, poručio je Drobnič.
Prema njegovim riječima, korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima, i dalje predstavlja ozbiljan problem.
Drobnič je naveo da je određeni napredak ostvaren u protekloj godini zahvaljujući jačanju zakonodavnog i institucionalnog okvira, ali posao na tom polju treba kompletirati.
„U narednih dvanaest mjeseci, kada je riječ o borbi protiv korupcije, Crna Gora treba da se fokusira na uspostavljanje potpuno operativne Agencije za sprečavanje korupcije do 1. januara 2016. godine, postizanje bilansa rezultata u borbi protiv te pojave, naročito u predmetima na visokom nivou, povećanje kapaciteta za sprovođenje finansijskih istraga, te na poboljšanje bilansa rezultata u prevenciji korupcije, uključujući i djelotvorne kazne u slučaju nepravilnosti“, istakao je Drobnič.
Na pitanje šta po pitanju civilnog društva, treba uraditi u narednih 12 mjeseci kako bi se poboljšala situacija, Drobnič je odgovorio da je osnaženo civilno društvo ključna komponenta svakog demokratskog sistema i trebalo bi biti prepoznato i tretirano kao takvo od strane državnih institucija.
„To takođe podrazumijeva pružanje mogućnosti za sadržajne konsultacije, zakonski okvir i materijalna sredstva za razvoj civilnog društva. U Crnoj Gori, uprkos određenim pozitivnim primjerima, i dalje postoji prostor za poboljšanje u ovoj oblasti“, rekao je Drobnič.
On je ocijenio da je određeni napredak ostvaren u unapređenju saradnje između Vlade i organizacija civilnog društva, naročito po pitanju učešća predstavnika civilnog društva u pretpristupnom procesu, u kom civilno društvo nastavlja da igra aktivnu ulogu.
Prema njegovim riječima, potrebno je više transparentnosti u vladinim procedurama za saradnju i konsultacije sa organizacijama civilnog društva.
„Prijavljeni su slučajevi preduzimanja nezakonitog nadzora nad organizacijama civilnog društva od strane vladinih tijela, i upotreba administrativnog zastrašivanja i zakonskih prijetnji, što je i dokazano sudskim odlukama. Razlog za zabrinutost predstavlja i to da su
određeni aktivisti civilnog društva u više navrata bili meta lokalnih medija na ličnoj osnovi kroz kampanje blaćenja“, kazao je Drobnič.
On smatra da je veća transparentnost potrebna u vladinim procedurama za saradnju i konsultacije sa organizacijama civilnog društva, naročito kada je u pitanju rad na izradi zakona.
„Crna Gora bi trebalo da uspostavi održiv sistem javnog finansiranja organizacija civilnog društva i odgovarajući institucionalni okvir. Takođe je potrebna institucionalna kultura koja olakšava aktivnosti civilnog društva, putem besplatnih koncesija za javne prostore ili kroz druge oblike podrške“, rekao je Drobnič.
On je ukazao i da je sloboda medija u središtu procesa evropske integracije i da nije nešto o čemu se može pregovarati.
„Kao što je komesar Han nedavno kazao, situacija u medijima utiče na ukupnu spremnost zemalja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ukupno gledano, Crna Gora je ostvarila određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja, iako nije bilo napretka u protekloj godini“, rekao je Drobnič.
On je kazao da bi u narednih dvanaest mjeseci Crna Gora trebalo da se fokusira na rješavanje starijih slučajeva nasilja nad medijima, uključujući i ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan iz 2004. godine, identifikujući pritom ne samo materijalne počinioce već i nalogodavce.
„Takođe je potrebno sprovesti preporuke koje je izdala Komisija za praćenje istraga napada na novinare i medije, te obezbijediti nezavisnost Javnog servisa RTCG. U narednom periodu takođe bi trebalo pružiti smjernice pravosuđu kada je riječ o usklađivanju odluka sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti slobode izražavanja“, rekao je Drobnič.
On je poručio da će EU ostati posvećena slobodi medija i nastaviti da prati razvoj situacije i podržavamo sve zemlje u procesu proširenja u prevazilaženju izazova u ovoj oblasti.
Izvor: MINA
