Crna Gora treba da osigura da ne bude političkog uplitanja u kontroli i sprovođenju državne pomoći, koja je od ključnog značaja za pravilno funkcionisanje tržišta, ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič.
On je kazao da na taj način dobra kontrola državne pomoći u Crnoj Gori neće biti shvaćena kao postizanje formalne usklađenosti sa zahtjevima, već kao sistem koji lagano iskorjenjuje lošu pomoć i osigurava da prakse kao što je poreski tretman velikih multinacionalnih kompanija u teškoćama budu zaista u skladu sa pravilima državne pomoći.
“Podstičem Crnu Goru da intenzivira dinamiku politike državne pomoći i njene kontrole. Poglavlje 8 o politici konkurencije je vrlo zahtjevno poglavlje čije otvaranje je uslovljeno sa nekoliko mjerila”, rekao je Drobnič na završnoj konferenciji projekta Jačanje upravljačkih kapaciteta u oblasti državne pomoći u Crnoj Gori – SAM projekat.
Projekat je finansirala EU, a implementirala Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Drobnič vjeruje da je zahvaljujući ovom projektu Crna Gora mnogo bliža ispunjavanju EU uslova za državnu pomoć.
On je podsjetio da je to drugi projekat koji je Evropska komisija (EK) povjerila GIZ-u, pri čemu je njihova ukupna IPA investicija iznosila blizu jedan milion EUR.
“Državna pomoć, kao dio politike konkurencije, u EU od ključnog značaja za osiguravanje pravilnog funkcionisanja tržišta i za jako ekonomsko upravljanje”, ocijenio je Drobnič.
Prema njegovim riječima, trošenje javnih sredstava na održavanje poslovanja neefikasnih preduzeća i dodjela poreskih olakšica kompanijama sa sumnjivim izgledima za investicije se ne može smatrati dobrom pomoći.
“To je gubitak novca poreskih obveznika, jer se troše značajni iznosi sa niskom šansom za oporavak i rast. Takođe, loša pomoć ubija vladin kredibilitet”, smatra Drobnič.
On je rekao da je od ključne važnosti da se državna pomoć namijeni na način koji omogućava vladama da ostvare najveće uticaje po najmanjoj mogućoj cijeni, što nije lako i nije uvijek očigledno, čak ni za EU.
Ministar finansija, Radoje Žugić, ocijenio je da je sprovođenje projekta rezultiralo mnogobrojnim benefitima na planu unaprijeđenja same politike državne pomoći i u domenu kvalitetnije harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa evropskim.
“Opšte je poznato, a tome svjedoči i iskustvo naših susjeda, da ovo poglavlje zahtijeva posebnu pažnju i vrijeme u procesu pregovaranja, pa je tim i naše zadovoljstvo veće zbog obima i uspješnosti okončanog posla, jer ćemo se nametnuti kao dostojan pregovarač kada ovo poglavlje bude otvoreno”, ocijenio je Žugić.
On je rekao da su, zahvaljujući projektu, u crnogorski pravni okriv prvi put uvedeni obrisi mekog prava, objavljivanjem 13 relevantnih propisa kojima se bliže definišu pojedini segmenti države pomoći.
“Tako se danas glasnije govori o problematici državne pomoći i ona uzima u obzir prilikom definisanja svakog novog zakonskog rješenja ili rada na izmjenama i dopunama postojećih”, rekao je Žugić i dodao da je projekat rezultirao izmjenama i dopunama više zakonskih rješenja iz različitih oblasti.
Prema njegovim riječima, državna pomoć se značajno unaprijeđuje kroz harmonizaciju regulacije.
“Politika se sve manje upliće u državnu pomoć, koja mora biti potpuno transparentna i sa minimalnim ulaganjima ostvariti maksimalne efekte. Čini mi se da to i radimo”, kazao je Žugić.
Predstavnik GIZ-a i tim lider SAM projekta, Daiga Lagzdina, kazala je da je EK u junu 2013. godine predstavila izvještaj o analitičkom pregledu za poglavlje 8 – Politika konkurencije, koje obuhvata kako politike za sprječavanje monopola, tako i za kontrolu državne pomoći.
“Što se tiče mjerila za otvaranje poglavlja, ona se odnose na usaglašavanje nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom EU o državnoj pomoći, zatim upodobljavanje postojećih mjera državne pomoći sa zahtjevima EU i morate da gradite svoje admistrativne kapacitete i pokažete da ta pravila sprovodite u praksi”, precizirala je Lagzdina.
Ona je dodala da svi ti ciljevi idu jedan sa drugim i za svo troje je potrebna djelotvorna saradnja među raznim organima.
“Državna pomoć nije uvijek loša, može se odobravati ali samo ako se poštuju određena pravila, a ona su namijenjena unutrašnjem tržištu. To znači da nije samo Crna Gora ograničena u odobravanju te pomoći”, objasnila je Lagzdina.
Ostvaren je, kako smatra, dobar napredak na brojnim poljima, pri čemu treba još raditi na unaprijeđenju uzajamne saradnje, inače će država početi da zaostaje u napretku.
Njemački ambasador u Crnoj Gori, Gudrun Elisabeth Steinacker, kazala je da joj je drago što je njemačka Vlada, preko GIZ-a, dala podršku i bila važan partner u tom projektu.
“Državne administacije nijesu uvijek sposobne, zbog finansijskih ograničenja, da podignu plate svojim službenicima onoliko koliko bi bilo potrebno zbog rasta troškova života, ali mogu da ulažu u jačanje kapaciteta zajedno sa svojim saradnicima”, kazala je Steinacker i dodala da je upravo to ono što je značajno na projektu.
Agencija Mina
