Naslovnica Info Press info Đukanović: Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost...

Đukanović: Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope

Berlinski proces je dao novi impuls evropskoj politici za Zapadni Balkan i otvorio novu nadu za region. Izbor tema za Samit u Beču ohrabruje nas da tu politiku i tu nadu učinimo realnijim, ocijenio je premijer Milo Đukanović u izlaganju na Bečkom samitu o Zapadnom Balkanu, na temu “Ekonomska situacija i procesi reformi na Zapadnom Balkanu”.

“Pozdravljam odluku domaćina da ekonomija i reforme budu tema broj jedan. U tome je ključ razvoja i demokratizacije naših društava; izgradnje efiaksnih institucija i vladavine prava; ključ regionalne stabilnosti i zajedničke evropske budućnosti”, kazao je Đukanović.

Gledano geografski, Zapadni Balkan je, kako je rekao, naslonjen na razvijenu Evropu. Politički, on teži EU. Međutim, ekonomski posmatrano – oduvijek je bio, i danas je, evropska periferija.

“Nije jednostavno u kratkom vremenu odgovoriti zašto je to tako. Ali u ovom sastavu, na tu temu, sa malo riječi može se reći mnogo. Ne bih se vraćao u daleku istoriju etničkih trvenja i vjekovnih sukoba. Osvrnimo se samo na posljednjih četvrt vijeka. Tranzicija našeg regiona kasnila je za državama Centralne i Istočne Evrope deset godina. Tokom te posljednje decenije XX vijeka BDP je u našim državama stagnirao. U nekima je prepolovljen. Industrijska struktura je bukvalno nestala. Infrastruktura, ako nije razrušena, propala je i zastarjela. U narednih 15 godina, od početka ovog vijeka do danas, smanjili smo zaostajanje u odnosu na prosječni dohodak EU – sa 27 % dosli smo do 32%”, objasnio je Đukanović.

On je dodao da se posljedice dugotrajuće ekonomske krize drastično se osjećaju na Zapadnom Balkanu.

“Naše formalno i neformalno eurizovane ekonomije nijesu u mogućnosti da koriste depresijaciju valute za povećanje konkurentnosti. Takođe, nemaju pristup povoljnim sredstvima evropskih fondova. Nemaju ni mogućnost bail out (beilauta) od strane međunarodnih finansijskih institucija. Umjesto povoljnih finansijskih sredstava dostupnih državama i privredi EU, balkanske zemlje i kompanije plaćaju relativno visoku cijenu kapitala. Uz unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institucije i slabu povezanost lošom infrastrukturom, dostizanje globalne konkurentnosti liči na Sizifov posao. Stopa nezaposlenosti je u prosjeku preko 20%. Nezaposlenost mladih je veća od 45%”, podsjetio je Đukanović.

On je napomenuo da je region u zamci dvostrukog deficita – deficita tekućeg računa (u prosjeku 7%) i budžetskog deficita (u prosjeku preko 4%). Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne politike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte. Sve to region čini, kako je dodao, ekonomski, politički i socijalno ranjivim.

“Nakon anemičnog rasta od 0,3% u prošloj i projekcije od 1,6% u ovoj godini, prognoza je da će uz brzi rast u sljedeće dvije, trogodišnji prosjek biti 2,3%. Ako bi se zadržao ovaj trend rasta na ZB, uz pretpostavku da će BDP per capita u EU narednih decenija rasti po stopi od 1%, naš region bi dostigao nivo dohotka EU 2102. godine. Dakle, imperativ je ubrzanje rasta naših ekonomija i njegova dugoročna održivost”, poručio je Đukanović.

Govoreći o Crnoj Gori, premijer je podsjetio da je od početka tranzicije, 2000. godine, BDP po glavi stanovnika je udvostručen.

“Tada je bila na 30% prosjeka EU, a danas je na gotovo 40%. I to je najviše u regionu. Podsjetimo se da je bila jedna od najnerazvijenijih ex-YU republika. Nezaposlenost je visoka – 18%, ali je najniža u regionu. Očekivani prosječni rast za period 2015 – 2017 je iznad 3% – znatno više od regionalnog prosjeka. Ako bi se zadržao ovaj trend rasta, a ekonomija EU rasla po stopi od 1%, Crna Gora bi 2060. godine dostigla nivo dohotka EU”, kazao je Đukanović.

On je dodao da bismo imajući u vidu da je Crna Gora otvorila 20 poglavlja u pregovaračkom procesu sa EU, da očekuje poziv za članstvo u NATO do kraja godine, dakle, da realizuje konzistentan program reformi, mogli biti zadovoljni. “No, znamo da uspjeh treba realnije vrednovati – poređenjem sa onima u čijem društvu želimo da budemo, kao i da je za dugoročno održivi ekonomski rast Crne Gore potreban prosperitet cijelog regiona”, poručio je Đukanović.

Kako je kazao, način da se to postigne je da se zajedno čini više – i države Zapadnog Balkana i EU. On je dodao da integracije ostaju najbolji okvir, ali i da treba definisati konkretne djelotvorne politike za prosperitet i integracije u regionu i osnažiti makroekonomsku stabilnost i nastaviti sa strukturnim reformama.

“To podrazumijeva reformisanje neefikasne države i državne administracije; borbu protiv korupcije i kriminala; kvalitetnije javne usluge, reformu i privatizaciju neefikasnih javnih preduzeća, ali prije svega reformu tržišta rada, socijalnih sistema, obrazovanja i zdravstva. Ove politike su svakako potreban, ali i nedovoljan uslov za napredak”, naglasio je Đukanović.

On je naglasio da se u regionu moraju stvarati povoljniji uslovi za privlačenje investicija, a od EU se očekuje da pospješi proces oporavka i bržeg razvoja širim, strateški koncipiranim programom većih investicija u „čvrstu” i „meku” infrastrukturu i programe koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih.

“Trebao bi nam danas jedan Rozenštajn – Rodan, i jedan „Veliki potisak” za Zapadni Balkan. EU, iako suočena sa krupnim pitanjima i dilemama, ne bi smjela zapostaviti naš region. Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope”, zaključio je Đukanović.

Saopštenja

Nova Komisija za evropske integracije razmatrala Izvještaj EK

0
„Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i naše interne procjene i pripremljeni dinamički planovi za poglavlja 23 i 24, te mape puta za ostala pregovaračka...

Potvrđen nastavak svih 9 programa prekogranične saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027 u kojima je...

0
Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije,  predstavljaju finansijsku podršku Evropske...

Crna Gora nastavila sa reformama i rezultatima u finansijskim poglavljima

0
Crna Gora je u proteklom periodu nastavila sa reformama u finansijskim poglavljima, što je evidentirano i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije. Donošenjem paketa podrške privredi...

Udruženim snagama možemo ostvariti ciljeve u poglavlju 23

0
„Trudićemo se da ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije popravimo, očekujemo da će naredni Non-pejper EK prepoznati napredak u oblasti pravosuđa“, kazao je šef radne grupe za...

Sjutra četrnaesti sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku između Crne Gore...

0
Četrnaesti sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku između Crne Gore i Evropske komisije, održaće se sjutra, 21. oktobra 2021. Uslijed epidemioloških mjera, sastanak...