Naslovnica Info Press info Đukanović: Bez obzira na sve izazove, države Zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu...

Đukanović: Bez obzira na sve izazove, države Zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović govorio je na Konferenciji EBRD “Investiranje u Zapadni Balkan” u Londonu.

Govor premijera Đukanovića prenosimo u cjelosti.

Poštovani predsjedniče Evropske banke za obnovu i razvoj,
Uvažene kolege,
Dame i gospodo,

EBRD nas je prvi put okupila prije dvije godine da razgovaramo o ekonomskoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Bila je to jos jedna, ubjedljiva potvrda nase posvecenosti zajednickoj evropskoj buducnosti.

Istovremeno i najava nove faze, konkretnijeg angazmana evropskih i međunarodnih institucija u pruzanju podrske zemljama Zapadnog Balkana sa ciljem njihove brze i potpunije evropske integracije. Tom prilikom, podijelili smo jasnu viziju unapređenja regionalne saradnje i poslali poruku investitorima da nas region ima veliki ekonomski potencijal koji mozemo realizovati u saradnji sa njima.

 DM45039

Taj Samit EBRD, na neki nacin bio je preteča Berlinskog procesa organizovanog inicijativom kancelarke

Merkel 2014. godine, koji je imao plodan nastavak na Samitu u Beču avgusta prošle godine. Današnji skup u Londonu potvrđuje da EBRD forumi postaju nezamjenjiv dio redovnog konsultativnog procesa. Sve to zajedno doprinosi da više ne pričamo samo o zajedničkoj viziji budućnosti, već i o tome kako je saradnjom mozemo brže dostići.

Koristim priliku da zahvalim Evropskoj banci za obnovu i razvoj i predsjedniku Čakrabartiju zato što vjerujete u region Zapadnog Balkana. Posebno na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori, i regionu u cjelini.
Ovogodišnji forum održava se u nepovoljnim geopolitičkim okolnostima. Na evropskoj agendi su važna i urgentna pitanja: migrantske krize; rizici terorizma; neriješeno ukrajinsko pitanje, brojni izazovi unutar same EU… I nakon sedam godina od početka globalne finansijske krize, evropska ekonomija nastavlja da se suočava sa teškoćama. Niske cijene nafte, monetarni stimulansi i predah u primjeni restriktivnih mjera nijesu donijeli dinamičniji ekonomski rast.

 DM45057

Bez obzira na sve izazove, države Zapadnog Balkana vjeruju u ujedinjenu Evropu. Vjerujemo da smo kao Evropljani izvukli pouke iz nekih istorijskih lekcija, od kojih su u vrlo svjezem sjecanju upravo balkanske. I da će Evropa naći rješenja da obnovi svoju snagu i vitalnost.

Zapadni Balkan sa svojom istorijom, kulturom, multietničnošću, ali i značajnim ekonomskim potencijalima, jeste saveznik u tom procesu. Zato region, bez obzira na sve druge izazove ili i zbog njih, mora ostati u fokusu Evropske unije. Na sreću, sve manje kao problem, a sve vise kao dio rješenja.

Integracija Zapadnog Balkana u Evropsku Uniju je dugoročan proces u kojem treba da unaprijedimo vladavinu prava, da ojačamo institucije, da reformišemo naša društva, i da ubrzamo ekonomski razvoj.

 DM45065

To je crnogorsko iskustvo iz procesa integracije. Za nepunih deset godina od obnove nezavisnosti ostvarili smo veliki napredak. Prva smo država koja je, sredinom 2012., otvorila pristupne pregovore sa EU sa najzahtjevnijim poglavljima 23. i 24. Napredak u reformama je prepoznat kroz otvaranje više od polovine pregovaračkih poglavlja. Kruna reformskih napora je decembarski poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO, i prije nedelju dana započeti pregovori o pristupanju. Cijenimo da je to važan doprinos i jačanju stabilnosti, a samim tim i razvoju Zapadnog Balkana. Crna Gora je napravila istorijsku prekretnicu prihvatanjem sistema vrijednosti evroatlantske zajednice. Posvećenost politici dobrosusjedstva naš je permanentni cilj. U prošloj godini potpisali smo prve sporazume o razgraničenju na prostorima bivše Jugoslavije – sa Bosnom i Hercegovinom i sa Kosovom.

Osim na međunarodnom planu, Crna Gora pokazuje zrelost i odgovornost u rjesavanju unutrasnjih politickih pitanja, njegujuci tolerantan dijalog politickih neistomisljenika u duhu najbolje evropske demokratske prakse.

 DM45096

Istovremeno, Vlada strpljivo radi na stvaranju uslova za privlačenje investicija, za novo zapošljavanje i unapređenje kvaliteta života. Dostigli smo najviši dohodak po glavi stanovnika u državama regiona, koji iznosi oko 6 hiljada eura. Dinamičan je i proces konvergencije. Nivo dohotka per capita mjeren paritetom kupovne moći porastao je sa 30% prosjeka EU 2000. godine, na oko 43% prošle godine. U posljednjem izvještaju o humanom razvoju Ujedinjenih nacija Crna Gora je svrstana u kategoriju veoma razvijenih država.

Ovi rezultati jesu vrijedni, ali su nedovoljni. Zato smo u Crnoj Gori svu našu energiju, pored integracionih procesa, usmjerili na ubrzanje ekonomskog razvoja. U prethodne tri godine Vlada je bila posvećena jačanju makroekonomske stabilnosti, strukturnim reformama, unapređenju poslovnog ambijenta i realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata.

 DMF4196

Investitori su prepoznali otvorenost i atraktivan poslovni ambijent, i nastavili da ulažu u našu ekonomiju. Bilježimo stalan rast. U kontinuitetu tokom posljednje decenije strane direktne investicije cine oko 19% BDP Crne Gore. Veliki projekti se realizuju, posebno u sektorima turizma i energetike. Privatne investicije su uz dobru turističku sezonu doprinijele ubrzanju ekonomskog rasta, koji je u 2015. iznosio preko 4%.

Ovi rezultati nas, takođe, ne zavaravaju. Mi smo svjesni da je za brži i održiv ekonomski rast na dugi rok potrebno da Crnu Goru i region više približimo i bolje uvežemo sa razvijenom Evropom. Ključ jeste u tješnjoj i efikasnijoj regionalnoj saradnji, ali, u nasem regionu podrška međunarodnih finansijskih institucija i investitora je krucijalno vazna pretpostavka tog procesa.

Uvažene kolege i gospodo investitori,

Dozvolite da se u najkraćem osvrnem na važne projekte koji mogu biti predmet naše saradnje. Dijelim uvjerenje koje je izrazio predsjednik Čakrabarti da će naša izlaganja više nego ikada do sada biti podudarna.

Nedovoljno razvijena infrastruktura je nase osnovno razvojno ograničenje. Rjesenje je da Zapadni Balkan iskoristi svoj strateški položaj u Evropi i da svoje putne i željezničke saobraćajnice učini sastavnim dijelom Trans-evropske transportne mreže (TEN-T). Dobro osmišljeni saobraćajni projekti sa TEN-T perspektivom mogli bi izgledno računati na strukturne fondove EU i EBRD, jer bi bili u funkciji i lokalnih, i ekonomije EU. Mi smo započeli pripremu, ili realizaciju krupnih infrastrukturnih projekata koji će Crnu Goru i region povezati međusobno i približiti Evropi.

 DM45071

Od brojnih, pomenuću pet: podmorski energetski kabal sa Italijom, izgradnja prioritetne dionice auto puta Bar-Boljare-Beograd, modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd-Budimpešta, Jadransko-jonski saobraćajni koridor koji bi povezao Grčku na jugu preko Zapadnog Balkana sa Austrijom i Italijom na sjeveru, i Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao nastavak transjadranskog projekta (TAP).

Projekat podmorskog kabla realizujemo sa italijanskom kompanijom Terna. On će energetski povezati Crnu Goru i region sa Italijom i Zapadnom Evropom. Već je položeno 140 km kabla u Jadransko more. U Crnoj Gori se gradi prateća infrastruktura koja treba da poveća kapacitet prenosne mreže, i da nas bolje poveže sa susjednim državama. Projekat će biti završen do kraja naredne godine.

Njegovom realizacijom hidro izvori električne energije na Zapadnom Balkanu imaće mnogo veću vrijednost. Crna Gora je spremna da odmah započne konkretne pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, i o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana. Pozivam međunarodne finansijske institucije, uključujući i EBRD, da uzmu učešća u ovom unosnom biznisu.

Započeli smo realizaciju najvećeg infrastrukturnog projekta – prioritetne dionice auto puta, koja treba da bude završena do 2018. Ovaj putni pravac treba da poveže Luku Bar preko Beograda sa Budimpeštom i Centralnom Evropom. Takođe, radimo na definisanju dinamike i modelu finansiranja za preostale manje zahtjevne dionice. I ovo pitanje je tema za razgovor sa investitorima i međunarodnim finansijskim institucijama.

I tri preostala projekta imaju nesumnjiv regionalni znacaj. Za modernizaciju zeljeznicke pruge Beograd-Bar-Budimpesta i za nastavak gradnje Jadransko-jonskog saobracajnog koridora su potrebni stabilni finansijski mehanizmi Evropske uniije i evropskih finansijskih institucija.

Pozdravljamo odluku EBRD da preuzme liderstvo među međunarodnim finansijskim institucijama u izradi Studije fizibilnosti za jadransku rutu. U kontekstu ograničenih fiskalnih mogućnosti u svim državama regiona, od EBRD se očekuje važna uloga u dizajniranju inovativnih modela finansiranja, u privlačenju i olakšavanju privatnih investicija, kao i dodatnih investicija sa izvanevropskog prostora.

Pomenuo sam još jedan za nas važan projekat. Zajedno s našim partnerima iz Albanije, BiH, Hrvatske i Azerbejdžana, uključeni smo u dogovore o izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), kao nastavka Trans-jadranskog projekta (TAP). Zapadno balkanski investicioni okvir (WBIF) finansira izradu Master plana gasifikacije Crne Gore, koji će biti završen u aprilu. Crna Gora i Albanija su upravo aplicirale kod WBIF i za izradu glavnog projekta.

Rekao sam već na Samitu u Berlinu, a sada sam još više uvjeren, da je Zapadnom Balkanu potreban strateški koncipiran program većih investicija u „čvrstu” i „meku” infrastrukturu i projekte koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi. To je pravi put da naš region postane dio razvijene Evrope.

Još jednom zahvaljujem EBRD na organizaciji ponovnog susreta u Londonu, uz očekivanje da danas konkretnije razgovaramo o infrastrukturnoj mapi za naš region, i o premošćavanju razlike između objektivnih potreba naših zemalja za investicijama, i realnih mogućnosti EK i međunarodnih finansijskih institucija u obezbjeđenju sredstava.

Zahvaljujem na pažnji!

 

Saopštenja

Udruženim snagama možemo ostvariti ciljeve u poglavlju 23

0
„Trudićemo se da ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije popravimo, očekujemo da će naredni Non-pejper EK prepoznati napredak u oblasti pravosuđa“, kazao je šef radne grupe za...

Sjutra četrnaesti sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku između Crne Gore...

0
Četrnaesti sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku između Crne Gore i Evropske komisije, održaće se sjutra, 21. oktobra 2021. Uslijed epidemioloških mjera, sastanak...

Vlada i Privredna komora partneri u procesu evropske integracije

0
Postoji spremnost da se dobra saradnja Vlade i Privredne komore Crne Gore na polju evropske integracije dodatno osnaži s ciljem što kvalitetnijeg ispunjenja obaveza,...

Lista predstavnika NVO koji su predloženi za člana/icu Radne grupe za pregovaračko poglavlje 26...

0
Na osnovu člana 8 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija...

Dobri rezultati u poglavlju 5 – Javne nabavke

0
„Dobri rezultati u okviru pregovaračkog poglavlja 5 – Javne nabavke treba da budu dodatni impuls dinamizaciji aktivnosti na planu ispunjenja preostalih obaveza u ostalim...