Predsjednik Vlade Crne Gore Mili Đukanović zahvalio se danas Evropskoj uniji (EU) na podršci u okviru inicijative za unapređenje povezanosti unutar regiona Zapadnog Balkana, i sa EU,
“Zahvaljujem generalnom direktoratu za proširenje i susjedsku politiku i generalnom direktoratu za mobilnost i transport na posebnom doprinosu, kao i na tehničkoj pomoći koju smo dobili od Evropske komisije u prethodnom periodu, koja je dodatno osnažila saradnju regiona, doprinijela njegovom boljem pozicioniranju i pripremi za dalje izazove koji nas očekuju na putu pristupanja Evropskoj uniji”, kazao je Đukanović na na Sastanku zapadnobalkanske šestorke sa komesarima EU za proširenje i susjedsku politiku i saobraćaj.
On je dodao da i današnji sastanak predstavlja izraz spremnosti regiona Zapadnog Balkana da posvećeno i ubrzano radi na agendi unapređenja povezanosti, te da su svi svjesni da je to cilj koji će dovesti do unutrašnje stabilnosti i konkurentnosti regiona, do podsticanja rasta i zapošljavanja.
“Infrastrukturno povezivanje će donijeti ekonomski rast i otvaranje novih mogućnosti, i istovremeno smanjiti mjigratorni pritisak regiona prema EU. Kao podrška evropskoj perspektivi zemaljama Zapadnog Balkana, koje su pokazale značajan napredak na putu stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, na modernizaciji društva i ekonomija, želio bih da potenciram i značaj uključenosti EU u ovaj proces, jer bez integracije Zapadnog Balkana nema ni vizije ujedinjene Evrope”, istakao je Đukanović.
Po njegovim riječima, sve zemlje regiona se suočavaju sa problemom nedovoljnog fiskalnog kapaciteta, pa je zato za potrebe unapređenja povezanosti neophodno pronaći modalitete zajedničkog prevazilaženja problema, uz pomoć instrumenata EU i međunarodnih finansijskih organizacija.
“Po ugledu na metodologiju koja je primijenjena pri definisanju Glavne Trans-evropske saobraćajne mreže (TEN-T), Glavna saobraćajna mreža u regionu Zapadnog Balkana će imati za fokus kvalitetno povezivanje glavnih gradova, ekonomskih centara i glavnih luka, konekcijama ostvarljivim u vremenskom horizontu do 2030. godine”, rekao je Đukanović.
Crnogorski premijer istakao i da s obzirom da su ključni koridori i veze mogli postati dio Glavne mreže samo ukoliko se države članice EU obavežu da mogu realizovati ulaganja i postići neophodne tehničke standarde do 2030. godine, svjesni smo da fokus Glavne mreže u Regionu treba da bude na najvažnijim unutrašnjim vezama, za koje treba osigurati da zemlje imaju potreban fiskalni prostor i budžetska sredstva da realizuju njihovu izgradnju na vrijeme. Obavezanost cijelog Regiona na ovakav pristup će dati kredibilitet čitavom procesu.
“Prilikom izrade prioritetnih predloga Crna Gora je vodila računa o sopstvenim kapacitetima i o mogućnosti da se do 2030. godine završe predloženi projekti. Održivost i izvodljivost ulaganja bili su osnovna vodilja našeg pristupa. Mi vjerujemo da Region treba da pokaže razumijevanje za ono što suštinski jesu prioritetni i realni projekti, kako bi došli do mreže koja će nas povezati i međusobno i sa Evropskom unijom”, objasnio je Đukanović.
Po mišljenju Đukanovića cilj ne treba da bude izgradnja najšire regionalne Glavne mreže, već fokusiranje na najvažnije segmente koji se mogu realizovati do 2030. godine, čime bi se doprinijel stvaranju dodatne vrijednosti cijelom procesu i učvrstili uvjerenje svake zemlje da joj se investicija isplati, s obzirom na saznanje da i njeni susjedi dijele istu posvećenost.
“Ovo je jedini put da se uloženi napori, kapaciteti i resursi valorizuju na pravi način i da imaju multiplikativne efekte po ekonomiju našeg Regiona.Crna Gora je i na Berlinskoj konferenciji prezentovala neophodnost produbljivanja regionalne saradnje, primarno u oblastima putne infrastrukture i energetike. Potenciran je značaj izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), kao nastavka Transjadranskog gasovoda (TAP), projekta koji će povezati izvore prirodnog gasa iz regije Kaspijskog mora, odnosno Azejberdžana, sa tržištem zapadne Evrope, dok je IAP namijenjen tržištu jugoistočne Evrope”, rekao je crnogorski premijer.
On smatra da će i izgradnja podvodnog kabla između Crne Gore i Italije biti od velike važnosti, ne samo za Region, nego i šire, te da će se njime se obezbijediti dobra osnova za korišćenje energetskog potencijala Regiona.
“Takođe, ukazali smo i da je, u cilju unapređenja saobraćajne povezanosti, izuzetno važna saradnja sa evropskim partnerima. Konkretno u oblasti putne infrastrukture govorili smo o projektima za koje smatramo da su od regionalnog značaja: autoput Bar-Boljare (na pravcu 4B-Budumpešta-Beograd-Bar-Bari); jadransko-jonski autoput i revitalizacija pruge Bar-Beograd. Crna Gora je konkretnije predloge za uspostavljanje Glavne (Core) saobraćajne mreže na njenoj teritoriji, iznijela na konferenciji u Prištini. Podsjećam, to su:
• SEETO putni pravac 4: autoput Bar-Boljare (granica sa Republikom Srbijom);
• SEETO putni pravac 1: jadransko-jonski koridor (primorska varijanta, odnosno trasa brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja), kao veza sa Republikom Hrvatskom i Republikom Albanijom;
• SEETO željeznički pravac 4: pruga Bar-Vrbnica (granica sa Republikom Sbijom);
• SEETO željeznički pravac 2: pruga Podgorica-Tirana (veza sa Republikom Albanijom) i
• luka Bar.”, kazao je Đukanović.
On je istakao da kada je u pitanju proces finalizacije sporazuma o Glavnoj saobraćajnoj mreži u regionu Zapadnog Balkana, konferencija ministara vanjskih poslova i saobraćaja zapadno-balkanske šestorke u Prištini je bila dobar test kao pokazatelj ostvarenog napretka u oblasti saobraćaja i spremnosti za njeno uspostavljanje.
“I današnji sastanak je dokaz da smo spremni. Isplatila se decenija saradnje pod okriljem Memoranduma o razumijevanju za razvoj regionalne saobraćajne mreže u jugoistočnoj Evropi (SEETO Memorandum), kojim smo juna 2004. godine, postavili kamen temeljac politike djelovanja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana u oblasti saobraćaja.Nakon ustanovljavanja Glavne mreže u regionu Zapadnog Balkana, naša saradnja će se fokusirati na zajednički odabrane prioritetne projekte, koji daju doprinos regionalnom razvoju, uz podršku Evropske unije i drugih međunarodnih partnera”, objasnio je premijer Crne Gore.
Po njegovim riječima, u skladu sa novim metodološkim pristupom Zapadnobalkanskog investicijskog okvira, kao glavnog mehanizma posredstvom kojeg će biti implementirana finansijska podrška EU za infrastrukturne projekte u regionu u narednom sedmogodišnjem periodu, Vlada Crne Gore je 19. februara, 2015. godine donijela Odluku o obrazovanju Nacionalne investicione komisije (NIK).
“Vjerujem da sve zemlje kao i Crna Gora prepoznaju značaj integrisanog pristupa za razvoj saobraćajne mreže. Kroz balansiran razvoj fizičke infrastrukture i mjera horizontalne politike, možemo dati dodatan doprinos razvoju saobraćajnog sistema, koji treba i može da odgovori modernim i dinamičnim potrebama naših društava.Na kraju, želim da izrazim podršku pojačanoj inicijativi Evropske komisije da se do kraja godine potpiše ugovor o saobraćajnoj zajednici. Uvjereni smo da će kao i Energetska zajednica, to biti značajan impuls za kvalitetnije usklađivanje sa standardima EU”, zaključio je Đukanović.
