Većina roditelja u Crnoj Gori ne postavlja često pitanje o bezbjednosti igračaka, zbog čega je neophodno raditi na njihovoj edukaciji i informisanosti, a priča o opasnim igračkama svodi se na objave, koje se tiču prisustva štetnih materija, koje utiču na zdravlje.
To je u intervjuu za PR Centra, povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača ocijenila izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, navodeći da je uglavnom riječ o česticama koje se nalaze u plastici, a koje mogu da naruše zdravlje.
„Zbog toga nadležne inspekcije, kada saznaju da se takva igračka nalazi na tržištu obavještavaju javnost da oni koji su je kupili mogu da je vrate, odnosno da upozori one koji još nisu, da takvu igračku ne kupuju, jer je opasna”, kazala je Mihailović.
Ona je pojasnila da postoji poseban sistem praćenja svih proizvoda koji narušavaju zdravlje, Rapexova lista koja je uspostavljena u sistemu Evropske unije, “ali kod nas to nikad nije zaživjelo, niti smo navikli da pratimo tu listu i da prepoznajemo sve ono što bi moglo da utiče na zdravlje djece”.
Ona je kazala da postoji sajt potrosac.me, na kojem se objavljuju informacije koje se tiču povlačenja proizvoda.
“Tu možete da pogledate da li je neka konkretna igračka povučena. Međutim, nisam sigurna da su roditelji dovoljno informisani da bi to redovno pratili. Sa druge strane, postoje obavještenja koja su firme dužne da objavljuju, najčešće u dnevnim novinama, kada se utvrdi da je određena igračka problematična, pa je povlače sa tržišta. Takođe, nisam sigurna ni da se to zna u dovoljnoj mjeri. Ta dva načina dostupnosti informacija roditeljima, mislim da nisu dovoljna da bi mogli da kažemo da su oni adekvatno informisani”, smatra Mihailović.
Ona je rekla da većina roditelja ne postavlja često pitanje o bezbjednosti igračaka i da se više oslanja na to da su igračke bezbjedne čim su se našle na tržištu.
“Bilo bi dobro da postoji jedno mjesto gdje bi se u svakom trenutku moglo provjeriti šta je to što nije dobro na našem tržištu i da to bude usklađeno sa Rapexovom listom. Jer tamo je ogroman broj proizvoda i ne odnosi se samo na igračke. I to se mora promovisati, jer građani moraju da znaju gdje mogu dobiti informacije”, smatra Mihailović.
Prema njenim riječima, važno je raditi na edukaciji roditelja, građana, da bi bili što svjesniji koliko je važno da djeca koriste igračke koje su bezbjedne.
“Mislim da trenutno ima dosta prostora za mijenjanje u tom segmentu. Važno je naglasiti i to da porodični budžeti i plate nisu visoki i sigurno i da to utiče na odluku da se kupuju određene igračke. Jer kada kupujete igračku koja je bezbjedna i koja bi trebalo da ispunjava sve standarde ona je sigurno i mnogo skuplja. Ali naravno da to nije uvijek slučaj, jer se dešavalo da i skuplje igračke budu vrlo problematične”, rekla je Mihailović.
Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, Višnja Orban, pojasnila je, u izjavi za PR Centar, da je osnovni cilj nadzora igračaka na tržištu da se obezbijedi da su proizvodi – igračke koji se stavljaju na tržište usaglašeni sa važećim zakonskim propisima i da pružaju visok nivo zaštite zdravlja i bezbjednosti djece.
Ona je kazala da je u prošloj godini nadzor igračaka na tržištu vršen u skladu sa Godišnjim planom za 2019.godinu.
„Nadzor je vršen kao proaktivi (planirani) i reaktivni nadzor (po informacijama iz sistema brze razmjene informacija o opasnim proizvodima u Evropskoj uniji – RAPEX sistem, informacijama iz Regionalne mreže za razmjenu informacija o opasnim proizvodima, po obavještenjima inspektora iz nadzora – pojačani nadzor i prijavama potrošača)”, rekla je Orban.
Ona je kazala da su Programom nadzora proizvoda na tržištu obuhvaćene bile plastične igračke i igračke ljigavci.
„Izvršeno je ukupno 750 inspekcijskih pregleda, od čega 103 pregleda u proaktivnom nadzoru (po programu – redovni) i 647 pregleda u reaktivnom nadzoru”, navela je Orban.
Ona je kazala da je prilikom proaktivnog nadzora, koji je vršen od početka marta do kraja novembra, obavljen administrativni pregled dokumentacije i fizički pregled igračaka – izgled proizvoda, obavještenja za potrošače na proizvodima, CE oznaka, isprave o usklađenosti, da li igračka ima upozorenje o štetnim ili opasnim dejstvima, u zavisnosti od uzrasta.
„Metodom procjene rizika analizirano je 116 uzoraka na prisustvo ftalata i bora u igračkama (61 uzet od strane sanitarnih inspektora (neispravno 23) i 55 uzoraka su analizirali uvoznici i distributeri (neispravno 15), jer u momentu inspekcijskog nadzora nijesu stavili na uvid isprave o ispitivanju na prisustvo ftalata i bora)“, navela je Orban.
Ona je kazala da su dostavljeni rezultati ispitivanja pokazali da je ukupno 38 uzoraka bilo neispravno, pojašnjavajući da su uzorci plastičnih igračaka sadržali ftalate u koncentraciji većoj od dozvoljene i uzorci ljigavaca imali su koncentraciju bora veću od dozvoljene.
„Ukupno je pronađeno 1.533 komada nebezbjednih igračaka na tržištu. Subjekti nadzora su sproveli dobrovoljno mjere uništenja za 38 vrsta igračaka -1.533 komada. Podsjećamo da ftalati mogu štetiti zdravlju djece uzrokujući moguću štetu reproduktivnom sistemu. Gutanje ili kontakt s prekomjernom količinom bora može štetiti zdravlju djece oštećujući njihov reproduktivni sistem“, rekla je Orban.
Intervju je dio projekta “Communicating EU accession and EU assistance in Montenegro III”, kojeg finansira EU.
Izvor: PR Centar
MEU4EU
SEKTOR ZA INFORMISANJE JAVNOSTI O EVROPSKOJ UNIJI I PROCESU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI
GENERALNI SEKRETARIJAT VLADE CRNE GORE
Svjetski dan prava potrošača – Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji INTERVJU
