Migrantska kriza koja je pogodila Evropu i 2015. eskalirala u vidu masovnog priliva izbjeglica i ilegalnih imigranata iz Azije, Afrike i Bliskog Istoka u zemlje Evropske unije, ukazala je na mnoge nedostatke nacionalnih sistema u Uniji, ali i manjak kohezije među njenim članicama. S druge strane, kriza je ukazala na potrebu jačanja regionalne saradnje, razmjene iskustava i informacija, pripremu zajedničkog odgovora na ovu pojavu i razmjenu nedostajućih resursa među državama članicama i kandidatima.
Pitanje upravljanja migracijama na evropskom kontinentu je pokazalo takođe značajnu dihotomiju između država članica Unije, čime je prilično jasno potcrtana razlika između „lijevih“ i „desnih“ članica, odnosno onih koje su pokazale spremnost i otvorenost za prihvatanje izbjeglica sa Bliskog Istoka i ostalih migranata, i druge skupine članica koja na značajan način uzmiče od ove politike odnosno nastoji da izgradi „zid“ na svojim granicama. Ovo pitanje je zato u izvjesnom smislu podijelilo Evropu i otvorilo teme „zakopane“ nakon Drugog svjetskog rata. U značajnoj mjeri je podstaklo jačanje antimigrantskih i ksenofobnih osjećaja širom Evrope, zahvaljujući čemu se bilježi trend rasta podrške desničarskim partijama. Izbori za Evropski parlament koji će se održati u maju 2019. će zato nesumnjivo biti indikativni u kontekstu stavova građana članica EU prema podršci desnici širom kontinenta.
Za razliku od pomenutih trendova aktuelnih u Evropi, Crna Gora je zauzela odgovoran pristup u suočavanju s migrantskim izazovima, koji zahtijeva aktivnosti države radi efikasnog suočavanja s kompleksnim zadatkom očuvanja bezbjednosti granica, uz obezbjeđivanje adekvatnih uslova licima koja traže međunarodnu zaštitu. Zbog eskalacije migrantske krize i s ciljem pravovremene reakcije u upravljanju migracijama, Vlada Crne Gore je u novembru 2015. usvojila Plan djelovanja u slučaju masovnog priliva migranata i izbjeglica u tranzitu preko teritorije Crne Gore. U skladu s Planom, formiran je Operativni tim, a definisane su i obaveze organa koje se odnose na evidenciju lica na granici, bezbjednost migranata, prihvat i smještaj, medicinsku zaštitu i higijenu, informisanje migranata i javnosti, i dr. U 2015. azil u Crnoj Gori je zatražilo čak 1.611 lica. Usljed potpisivanja sporazuma između EU i Turske o rješavanju migrantske krize i prekida zapadno-balkanske rute u 2016, broj tražilaca azila u Crnoj Gori je osjetno smanjen, pa je tokom 2016. podnijeto znatno manje zahtjeva za dobijanje azila, njih 335. S obzirom na činjenicu da je od jeseni 2017. Crna Gora sve više pogođena migracijama duž takozvane „priobalne rute“ (Albanija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina), zabilježen je značajan rast broja tražilaca azila na godišnjem nivou, pa je tokom te godine podnijeto 849 zahtjeva za dobijanje azila, dok je u 2018. podnijeto čak 3.104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. S ciljem kontrole migracionih kretanja, Sektor granične policije kontinuirano sprovodi Plan pojačanog nadzora državne granice, kroz pojačano prisustvo patrola na granici i kontrolnim tačkama glavnih puteva prema granici.
Crna Gora je, kao zemlja koja je snažno posvećena ispunjenju svog najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstva EU, od početka pregovora s Unijom značajno unaprijedila strategijski i zakonodavni okvir na planu upravljanja migrantskim tokovima i politikom azila na teritoriji naše države. Kad je u pitanju strategijski okvir, Crna Gora je u februaru 2017. usvojila Strategiju za integrisano upravljanje migracijama za period 2017-2020. s Akcionim planom za njeno sprovođenje. Ovom strategijom predviđeno je potpuno usklađivanje i uspostavljanje pravnog okvira, kao i dodatno jačanje institucionalnog okvira koji pruža mogućnost djelotvornog sprovođenja politike kontrole migracionih kretanja. Crna Gora je usvajanjem Strategije pokazala odlučnost za uspostavljanje društva s efikasnim sistemom i prepoznatljivim rezultatima na polju integrisanog upravljanja migracijama, što će doprinijeti regionalnoj i ukupnoj stabilnosti saglasno pravilima i standardima EU.
Na zakonodavnom planu, Crna Gora je donošenjem novog Zakona o strancima, čija primjena je otpočela 3. III 2018, značajno unaprijedila okvir u dijelu regularnih i neregularnih migracija, jer je njime izvršeno usaglašavanje sa najvećim brojem direktiva EU iz ove oblasti, čime su standardi EU iz oblasti migracija u najvećoj mjeri transponovani u ovaj zakon. U oblasti azila, donošenjem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca u decembru 2016, koji je stupio na snagu 1. I 2018, usaglašen je pravni okvir sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima. Donošenjem ovog zakona uspostavljen je efikasan i jedinstven sistem azila u kome se strancima koji traže međunarodnu zaštitu garantuju, kao i u zemljama EU, jednake šanse za uspjeh u postupku, kao i garancije za isti tretman.
Za adekvatno pružanje zaštite strancima potrebno je, pored unapređenja strategijskog i zakonodavnog okvira, ojačati administrativne kapacitete u ovoj oblasti. U tom pravcu, Crna Gora je ojačala smještajne kapacitete kako bi bolje regulisala migrantske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju države. Preduzete su sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. U februaru 2014. stavljen je u funkciju Centar za tražioce azila (trenutno: Direkcija za prihvat i smještaj stranaca – Centar za prihvat). Takođe, u decembru 2013. je stavljeno u funkciju Prihvatilište za strance, namijenjeno licima koja su zatečena u ilegalnom boravku na teritoriji Crne Gore. Oba centra raspolažu pristojnim smještajnim kapacitetima, obezbijeđeni su adekvatni uslovi za boravak stranaca, a takođe se u kontinuitetu organizuju obuke službenika zaposlenih u centrima. Dodatno, u slučaju popunjenosti smještajnih kapaciteta Centra ili u slučaju iznenadnog priliva velikog broja tražilaca azila, obezbjeđuje se alternativni smještaj za lica iz sistema azila. U vezi s upravljanjem migracionim tokovima na teritoriji Crne Gore, planirano je povećanje kapaciteta za prihvat, uz finansijsku podršku EU, stvaranjem „tranzitnog centra“ na Božaju (granica s Republikom Albanijom), za prihvat migranata koji prvi put ulaze u zemlju i onih koji žele da podnesu zahtjev za azil u Crnoj Gori.
Osim na planu unutrašnje politike, Crna Gora svoju posvećenost po ovom pitanju pokazuje takođe na planu regionalne saradnje i doprinosa jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona. Punu posvećenost po ovom pitanju Crna Gora je pokazala tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka, kada je prihvatila preko 120.000 izbjeglica, što je u tom momentu predstavljalo skoro petinu njenog ukupnog stanovništva. Takođe, u septembru 2018, na molbu Italije za pomoć oko rješavanja pitanja migranata sa broda Dićoto koji se iskrcao na Siciliji, Crna Gora je pozitivno odgovorila, prihvativši pet migranata. Može se zaključiti da kao mala zemlja i kandidat za pristupanje EU, Crna Gora predstavlja primjer državama članicama u borbi s migrantskim pritiscima.
Ipak, usljed drastičnog rasta broja migranata na našoj teritoriji, te njihovog prolaska kroz manja mjesta i sela u Crnoj Gori, bilježe se slučajevi negodovanja mještana povodom susreta sa migrantima. Uz navode da, prolazeći kroz njihova mjesta, migranti nanose štetu domaćinstvima, uništavaju imovinu, pale štale, obijaju kuće i druge objekte, mještani nekih pograničnih sela između Crne Gore i Bosne i Hercegovine su nedavno apelovali na nadležne državne organe da preduzmu mjere kako bi ih zaštitili, tvrdeći da upravo tim putem prolazi najveći broj migranata i da se njihova kretanja odvijaju obično noću.
Ovakvi pojedinačni slučajevi nažalost često doprinose razvijanju populističkih stavova u društvima, poput pomenutih trendova aktuelnih u EU. Zanemarujući dokaze i činjenice i navodeći da migracije i migranti predstavljaju prijetnju bezbjednosti i sigurnosti, populizmom se često podstiče razvoj ksenofobnih osjećaja u društvu, čime se značajno podrivaju temelji osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti kojima težimo kao demokratsko društvo. Zbog toga je veoma važno da Crna Gora zadrži svoj kurs po ovom pitanju, s ciljem očuvanja humanosti i osnovnih vrijednosti i zaštite ljudskih prava, bez obzira na pojedinačne slučajeve i populističku zloupotrebu istih. Posvećenošću evropskim vrijednostima u ovoj, ali i drugim oblastima, pokazujemo zrelost društva i dostojnost članstva EU.
Autorka: Sandra Đonović
Samostalna savjetnica II u Odsjeku za politička pitanja EU
KANCELARIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE
