Monstat uživa povjerenje građana i preduzeća, ali još puno posla stoji pred ovom institucijom koja ima ključnu ulogu za poglavlje 18 Statistika u pregovaračkom procesu, kazao je u intervjuu za Pobjedu direktor Direktorata EUROSTAT-a Piter Everers.
“Statistika ima veliku ulogu i za veliki broj drugih poglavlja”, kazao je on i dodao da je nedavno Crna Gora bila domaćin skupa EUROSTAT-ove grupe za statističku kooperaciju zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
POBJEDA: Koje su poruke sa sastanka EUROSTAT-ove grupe za statističku kooperaciju zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, koji je održan 15 i 16. oktobra ?
EVERERS: To je bio sastanak koji se održava jednom godišnje sa zemljama proširenja, tj. državama koje treba da uđu u EU i bio je koristan. Predstavljene su najvažnije teme o tome kako se realizuju programi podrške i gdje se obratiti za pomoć. Bilo je riječi i o planovima za budućnost u okviru redovnih projekata. Imali smo i ad hok pitanja, kao što je pitanje o ciljevima održivog razvoja. Bitno pitanje je kvalitet statistike i razgovarali smo o institucionalnom kvalitetu – kako je organizovan zakon o statistici, koliko je nezavistan direktor Zavoda za statistiku, koja su metodološka pitanja, šta se nalazi u zakonu i šta u praksi zakona u državi… Imali smo nekoliko zaključaka o tome kako zakon o statistici treba da se realizuje u zemljama proširenja i na koji način ćemo pomoći u narednim godinama.
POBJEDA: Monstat je relativno mlada institucija, s obzirom da se samostalno počeo razvijati tek od 2006. godine. Kako ocjenjujete napredak od tada do danas?
EVERERS: Krivulja rasta je veoma strma od 2006. do danas, ali naravno da ova institucija mora i dalje da napreduje. Za četiri godine od 2006. do 2010. bilo je potrebno da se izmijeni statistički sistem od starojugoslovenskog do modernog i sve je to rezultiralo ovako strmom krivuljom rasta.
POBJEDA: Poglavlje 18 Statistika, jedno je od pet o kojim će Evropska komisija ove godine novom metodologijom ocijeniti opštu sliku spremnosti zemlje za EU članstvo. Zašto je izabrana statistika, uporedo sa poglavljima 23 i 24, javnih nabavki i finansijske kontrole? Koliko zemalja regiona je otvorilo pregovore u poglavlju 18?
EVERERS: Na sastanku u Igalu je takođe bilo riječi i o izvještaju o napretku, pogotovo na koji način zemlje proširenja napreduju u poglavlju 18. Tu se misli na kvalitet i sadržaj onoga što se radi u okviru statistike kao i niz zahtjeva, tj. regulativa. U okviru regulativa na evropskom nivou raspravljamo, odnosno definišemo koje to statistike treba država da proizvede. U izvještaju o napretku govorili smo o tome koliko je zemlja napredovala u tome da daje statistike koje su definisane različitim regulativama. To se ne može uraditi za jednu ili dvije godine, potrebno je 10 godina da bi se dostigao neki nivo. Poglavlje 18 je veoma važno, ne samo za statistiku, nego i za druga poglavlja. Statistika je jedno od prvih poglavlja koje se u diskusijama između države kandidata i EU uzima u obzir.
Metodologija o izvještaju o napretku se mijenja. Više je kvantitativna nego što je bila ranije u vidu različitih skala, stepena i ocjena u više dimenzije. Metodologija se pomjerila od onih kvalitativnih opisnih dimenzija ka objektivnim mjerljivim transparentnim stvarima. Pomoću statistike se lako mjeri napredak u usklađenosti sa regulativom. Mnogo je teže izmjeriti napredak u drugim poglavljima, pa je statistika uzeta kao pilot za druge izvještaje o napretku.
POBJEDA: Šta smatrate da će za Crnu Goru biti najveći problem u okviru poglavlja 18?
EVERERS: Postoji nekoliko važnih pitanja. Vještina osoblja je svakako na visokom nivou. Osoblje je veoma obučeno, ali postoji nedostatak ljudskih resursa. Svaki put kad dođem u Podgoricu uvijek to komentarišem. Kancelarija Zavoda za statistiku je ispod svakih standarda u smislu prostorija, opreme i infrastrukture kako bi proizvodili kvalitetnu statistiku. Treba riješiti nedostatak ljudskih resursa kao i prostorno pitanje u Zavodu. Razumijem da Vlada Crne Gore ima i drugih važnih pitanja, ali je statistika veoma važna u društvu i za sve one koji donose odluke, za političare…
POBJEDA: Da li Vlada, preduzeća, odnosno pravna lica, investitori i građani u Crnoj Gori imaju statističke podatke na koje se u potpunosti mogu pouzdati?
EVERERS: Nedavno smo imali jedno istraživanje u Evropi koje je pokazivalo koliko vjeruju u statistiku. Ako bi se takvo jedno istraživanje sprovelo u Crnoj Gori pokazalo bi da ljudi veoma vjeruju u Monstat. U jednoj ovako maloj državi Monstat ima dobar ugled.
POBJEDA: Koji zadaci stoje pred statistikom u narednom periodu?
EVERERS: Za Crnu Goru je veoma važno da se unaprijede državna statistika i nacionalni računi. Statistika je kompleksno pitanje, koje je važno i za druga poglavlja, tako da treba obezbijediti više ljudskih resursa kako bi se ostvario što bolji napredak u ovoj oblasti.
Komšije švercovale podatke o manjinama
POBJEDA: Vi ste u regionu prepoznati kao neko ko je u ime EUROSTAT-a vodio popise stanovništva u zemljama Zapadnog Balkana. Kako biste opisali iskustvo sa Crnom Gorom?
EVERERS: Popis stanovništva u Crnoj Gori je išao najlakše i najbrže. U drugim zemljama, kao što su Bosna i Hercegovina i Kosovo imali smo mnogo više problema. Sve zavisi od etničkih karakteristika, ali nivo ambicija koje je imala Crna Gora je realan. Crna Gora se držala tradicionalnog prikupljanja podataka od vrata do vrata. U Makedoniji imate problem albanske manjine. Suprotno pravilima EUROSTAT-a, na terenu su popisivali i građane koji više od jedne godine žive u inostranstvu. Da vam ne objašnjavam šta se dešavalo u BiH. Za različite etničke grupe je važno da po popisu budu u većini. U Crnoj Gori to je bilo relativno jednostavno. Više je bilo povjerenja u društvo i državne institucije u odnosu na druge susjedne zemlje, tako da je popis stanovništva išao glatko.
Izvor: Pobjeda
