Bolji kvalitet života naših građanki i građana je ključni cilj ove Vlade, a proces evropske integracije i buduće članstvo u EU su najbolji mehanizam da taj cilj i ostvarimo. Upravo iz tog razloga, Vlada Crne Gore i Ministarstvo evropskih poslova uradiće sve što je moguće kako bi u ovom mandatu sproveli ključne reforme i napravili ključni iskorak prema članstvu.
Crna Gora je nedavno obilježila desetu godišnjicu pregovora o pristupanju EU. Za nama je decenija rada na reformama i transformaciji društva, dosta postignutih i opipljivih rezultata, ali i dosta nedovršenog posla, posebno u oblastima koje su najteže i najosjetljivije.
U tom smislu jasno je opredjeljenje 43. Vlade Crne Gore da se izbori sa gorućim problemima u državi, u prvom redu korupcijom i organizovanim kriminalom, osigura
potrebne rezultate, smanji polarizaciju u društvu i uključi sve aktere i partije u dijalog o ključnim reformama, i na taj način, u prvom redu, obezbijedi široki društveni
konsenzus o ključnim imenovanjima u pravosuđu.
Na toj liniji su definisani i ciljevi i prioriteti Vlade i svi nadležni državni organi ostaju posvećeni ispunjavanju prioritetnih privremenih mjerila iz poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezjednost) sa ciljem dobijanja završnih mjerila do kraja godine.
Ova Vlada je svjesna da, ukoliko želimo da napravimo suštinski iskorak prema članstvu i nakon osam godina počnemo da „privodimo kraju“ ispunjavanje obaveza iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24, onda nema više mjesta fingiranju reformi. Jer samo nas ključni pomaci i nedvosmislen napredak u ovim oblastima mogu dovesti stepenik bliže Evropskoj uniji.
Osim dinamiziranja reformskog procesa, Ministarstvo evropskih poslova očekuje intenzivan rad na reformisanju pregovaračke strukture. Tokom protekle decenije, pregovaračka struktura, ali i institucionalni okvir za proces evropske integracije, doživjeli su više izmjena koje nisu nužno uticale pozitivno na njihov rad i ukupnu dinamiku procesa. Ukoliko želimo
da predstojeću fazu procesa iznesemo efikasno i kvalitetno, mi nemamo vremena za nove eksperimente.
U tom smislu, naš prvi cilj je da u pregovaračkoj strukturi moraju ostati svi oni koji su „institucionalna memorija“ procesa. Drugi cilj jeste da pregovaračka struktura mora biti kompaktnija, efikasnija i fleksibilnija. Treći cilj je da ona treba, u izvjesnoj mjeri, da bude prilagođena Novoj metodologiji proširenja koju je Evropska komisija predstavila u februaru, a Crna Gora prihvatila u maju 2020. godine. U tom pravcu, Ministarstvo je već preduzelo
odlučne korake kroz set konsultacija sa šeficama i šefovima pregovaračkih radnih grupa i objavljivanjem poziva za izbor predstavnika/ce nevladinog sektora za člana/cu Savjeta za vladavinu prava. Takođe, tokom jula raspisani su i pozivi za predstavnike ili predstavnice
nevladinog sektora u svim pregovaračkim radnim grupama.
Uporedo radimo i na izmjenama ostalih odluka iz procesa, a koje se odnose na Pregovaračku strukturu. Novina koju uvodimo je imenovanje pregovaračica i pregovarača za šest klastera pravne tekovine Evropske unije, koji su uvedeni novom metodologijom, a koji treba da budu prepoznati u javnoj sferi po svojoj stručnosti i nepristrasnosti. Na ovaj način želimo da obezbijedimo održivost Pregovaračke strukture i njenu nezavisnost u odnosu na političke promjene.
Uz ovakvu agendu, odlučnost i jasnu sliku neophodnih koraka za zatvaranje procesa pregovora, vjerujem da možemo učiniti da sve što je zacrtano i bude ostvareno, a Crna Gora postane sljedeća članica Evropske unije u najskorijem periodu.
Svjesna sam da je evropska integracija zapravo proces ukupne transformacije našeg društva. Taj proces sazrijevanja i rasta je krenuo prije deset godina i neće se završiti članstvom u EU. Za neke reforme i promjene, poput onih najtežih koje se tiču obrazaca ponašanja i vrednosnog sistema, trebaće najviše vremena.
Takođe sam svjesna da je nateži dio puta upravo ovaj kojim sad koračamo. Ali duboko vjerujem da nas na njegovom kraju čeka bolje i uređenije društvo, viši kvalitet života za naše građanke i građane, a posebno za mlade. I zarad te bolje budućnosti, svi ovi napori vrijede.
Da bi se navedeno ostvarilo, neophodno je da Vlada ojača inkluzivnost procesa pregovora i logistiku za zakonodavne i pravosudne grane vlasti. Sa druge strane, Skupština mora hitno pokrenuti unutarparlamentarni dijalog i procedure za izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog drżavnog tużioca u punom kapacitetu. Naveći izazovi za pravosuđe trenutno su kadrovski problemi, kvalitet distribucije pravde i posljedice činjenice da se dva bivša visoka funkcionera sudstva nalaze pod istragom nadležnog tužilaštva.
Sa druge strane, ono što nas jako raduje je da građani pregovore sa EU podržavaju u kontinuitetu, u velikom procentu. Vjeruju da je težnja ka punopravnom članstvu put ka funkcionalnoj demokratiji. Međutim, zbunjuje ih sporost reformi, slabost crnogorskih institucija, u jednom dijelu birokratizacija pregovaračkog procesa, što im isti čini manje dostupnim i stvara osjećaj sumnje da li je članstvo Crne Gore u EU zaista realno.
Zato je pred 43. Vladom, ali i onim koje budu izabrane nakon nje, izazovan i težak zadatak, da afirmiše i potvrdi posvećenost EU integracijama jačajući institucije na transparentan i demokratski način. Partneri u EU imaju dobru namjeru i žele Crnu Goru u EU, ali mnogo toga zavisi od donosilaca odluka u Crnoj Gori. Zato moramo intenzivno raditi na većem integritetu crnogorskih institucija, i ograničavanju političkog uticaja koji negativno utiče na taj proces.
Za Eurokaz piše dr Jovana Marović, potpredsjednica Vlade i
ministarka evropskih poslova
