Naslovnica Info Intervjui Fajon: Evropa da na izbjegličku krizu ne reaguje zatvaranjem granica

Fajon: Evropa da na izbjegličku krizu ne reaguje zatvaranjem granica

Potpredsjednica stranke Alijanse socijalista i progresivaca Slovenije u Evropskom parlamentu Tanja Fajon ocjenjuje da se Evropa, nakon velikog izbjegličkog talasa i nedavnih terorističkih napada u Francuskoj, nalazi na kritičkoj tački i da ne bi trebalo na krizu da se reaguje zatvaranjem granica i mjerama koje mogu ugroziti dostignuti stepen ljudskih prava i vrijednosti Evropske unije.

“Ako Evropa krene u zatvaranje granica ili u sprovođenje ideje koja je nedavno lansirana iz Holandije o takozvanom mini-Šengenu, odnosno zatvaranju unutrašnjih granica nekoliko država unutar EU, strahujem da to na dugi rok vodi raspadu Šengenskog sporazuma”, ističe Fajon u razgovoru za Pobjedu.

Jedna od angažovanijih evropskih parlamentarki, koja je svojevremeno bila izuzetno zaslužna za proces vizne liberalizacije država Zapadnog Balkana, ipak vjeruje da sve što se dešava na Starom kontinentu neće zaustaviti proces proširenja.

POBJEDA: Evropska unijaje pred velikim izazovima nakon velikog izbjegličkog talasa sa Bliskog istoka i nedavnog stravičnog terorističkog napada u Francuskoj. Da li će sva ta dešavanja promijeniti sliku Evrope?

FAJON: Evropa se suočava sa jednom od najvećih izbjegličkih kriza od Drugog svjetskog rata. Imamo i najnoviju situaciju brutalnih terorističkih napada u Francuskoj i nove prijetnje terorom svuda u Evropi.

Sve je to ne samo šokiralo Evropu i stvorilo strah od imigranata i terorista, već se nekako izgubila solidarnost i povjerenje između država Evropske unije. Brzo idemo u pravcu suvišnog usvajanja nekih bezbjednosnih mjera. Bojim se kakva će biti situacija u budućnosti, mislim da smo na jednoj vrlo kritičnoj tački.

POBJEDA: Strahujete da će se Evropa okrenuti udesno?

FAJON: Nakon terorizma u Parizu, jača krajnja desnica koja tvrdi da su bili u pravu kada su se protivili prihvatu izbjeglica. Pogrešno je, međutim, povezivati terorizam i izbjegličku krizu. Ljudi koji su stojali iza terorističkih napada u Parizu imaju evropske pasoše, treća su ili četvrta izbjeglička generacija u Francuskoj. Nažalost, ne samo u Francuskoj već i drugim državama Evrope postoji generacija imigranata koji nijesu uspjeli da se socijalizuju u zajednici, koji žive izolovano, bez budućnosti. To je sloj ljudi koji ide u Islamsku državu da se bori; zbog tog života u izolaciji prihvataju neke druge principe, vrijednosti i često religijski fanatizam nije osnovni motiv.

Prije nekoliko mjeseci objavljena su istraživanja koja pokazuju da je više od 4000 mladih ljudi, koji su rođeni u Evropi, koji imaju evropski pasoš, otišlo u Islamsku državu da se bori. Mnogi od njih tokom boravka tamo vidjeli su užasne stvari, izgubili su sve iluzije, ali im više nije bio moguć povratak; to su sada ljudi bez budućnosti…

Izjednačavati tu situaciju sa izbjegličkim talasom, jako je opasno. Zato međunarodna zajednica, mislim na Evropsku uniju, ali i na SAD, Rusiju, Kinu, mora se boriti ne samo protiv pojavnih oblika terorizma već protiv stvarnih problema zbog kojih ljudi bježe iz Sirije, sa Bliskog istoka. Rat u Siriji, nemiri, nesigurnost, stradanja porodica, to su problemi miliona ljudi. Postoji i odgovornost međunarodne zajednice što se ne rješavaju problemi na Bliskom istoku.

POBJEDA: Kako ih rješavati?

FAJON: Nije dovoljno što sada u Evropi hitro usvajamo neke bezbjednosne mjere, zatvaramo granice u okviru Šengena. Ako se ne potrudimo da napravimo više, ako ne riješimo problem gdje nastaje, nećemo ništa napraviti na duži rok.

Ako Evropa krene u zatvaranje granica, ili u sprovođenje ideje koja je nedavno lansirana o takozvanom mini-Šengenu, odnosno zatvaranju granica nekoliko država unutar EU, strahujem da to na dugi rok vodi raspadu Šengenskog sporazuma. Ne bih voljela da vidim kako se Evropa pretvara u tvrđavu jer će se tako, samozatvaranjem, ugroziti i neke temeljne vrijednosti Evrope, sloboda kretanja ljudi, bezvizni režim za države Zapadnog Balkana… Mislim da jevažna solidarnost i saradnja unutar Evrope, ali i regiona Zapadnog Balkana. POBJEDA: Da lije takav stav dominirajući unutar kruga ljudi koji donose odluke u međunarodnoj zajednici? FAJON: Za izazove koji stoje pred nama potrebni su lideri koji imaju ne samo viziju, nego i hrabrost, petlju da donose odluke. Danas, ako iskreno pogledamo, imamo mnogo lidera koji više gledaju na uske, nacionalne, a ne zajedničke, evropske interese.

To je bilo vidljivo tokom izbjegličke krize. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, unutar evropskih institucija i nakon dogovora lidera evropskih država, usvojene su na brojnim samitima mjere koje bi mogle da znače ublažavanje problema izbjegličkog talasa, taj pritisak i haos na granicama država EU. Nažalost, danas nema države za koju se zaista može reći da je sprovela sve dogovorene mjere. Mnogi u Evropi posmatraju kao da je to problem samo onih država koje imaju vanjsku granicu prema državama koje nijesu unutar EU. Nemamo zajedničke azilske, migrantske politike niti mjere koje bi bile sačinjene za taj veliki pritisak izbjeglica. Evropa nije bila spremna za takav pritisak, nije riječ o broju izbjeglica, nego o strategiji prihvata. POBJEDA: Mogu li se te ideje o reformi Šengena i zatvaranju granica odraziti na politiku proširenja EU država Zapadnog Balkana? FAJON: Zapadni Balkan je osjetljivo područje, koje još trpi posljedice nedavnih ratova, nemamo još uspostavljen stepen povjerenja koji svi želimo i kojem težimo.

Sigurno da puno ljudi unutar EU osjeća neki umor, zasićenje od politike proširenja. No, mislim da među evropskim liderima postoji snaga i volja da se proces proširenja nastavi. Iskreno, ne vidim alternativu. Zapadni Balkan je uvijek bio dio Evrope. Možda je ovo kritična situacija, ali vjerujem da će baš ova iskušenja dovesti do udruživanja snaga, da ćemo, kao i mnogo puta ranije, iz svega ovoga izaći ujedinjeni. Postoje i brojne zajedničke aktivnosti u regionu koje su vrlo bitne. U okviru procesa Brdo-Brioni ove nedjelje će se održati Samit u Zagrebu, na kome će biti prisutni svi lideri regiona, predsjednik Evropskog savjeta Tusk i potpredsjednik SAD Džozef Bajden. Takođe i premijer Francuske je najavio da će Francuska organizovati skup o Zapadnom Balkanu sljedeće godine.

I u Briselu i drugim evropskim centrima znaju da je Zapadni Balkan osjetljiv region, da je veoma bitno zadržati reforme i proces stabilnosti. Zato mislim da će se proces proširenja EU nastaviti normalno dalje.

POBJEDA: Govorimo o Balkanu. Kako ocjenjujete Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, da li je nova metodologija pisanja izvještaja dala realnu sliku stanja?

FAJON: Saglasna sam da je Crna Gora od svih balkanskih zemalja dobila i najbolju ocjenu i da je najviše napredovala. Za sve zemlje Zapadnog Balkana bio je jedan te isti poziv iz EU poziv na borbuj protiv korupcije i organizovanog kriminala. Tu postoji puno problema u Crnoj Gori i u regionu. Nova metodologija je dobra, jer je lakše razumjeti cijeli izvještaj, ide se više u detalje. Danas smo u situaciji da pet zemalja od sedam koje su u procesu približavanja EU više ili manje su blokirane. Crna Gora ima pozitivan momenat i važno je da ga zadrži.

POBJEDA: Jedna od oblasti gdje nema napretkaje sloboda izražavanja. Kako gledate na tu ocjenu Evropske komisije?

FAJON: Medijska situacija se pogoršala u posljednje vrijeme, i u regionu i u Crnoj Gori, kad je u pitanju politički i ekonomski pritisak na medije. Onda se, prirodno, pogoršava i kredibilnost medija, kada ne postoje uslovi za slobodan i nezavisan rad i kada se krše profesionalni standardi. To su uzročno-posljedični odnosi. Medijsku situaciju opterećuju slučajevi neriješenih napada na novinare i imovinu medija, netransparentnost vlasništva u medijima, sve su to problemi koji se moraju rješavati ako Crna Gora hoće da napreduje u evropskim integracijama.

POBJEDA: Crna Gora je unaprijedila normativni okvir neophodan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da li je Brisel zadovoljan konkretnim akcijama u poglavljima 23 i 24?

FAJON: Izvještaj konstatuje napredak u normiranju, ali je uvijek problem u implementaciji zakona ili mjera koje su usvojene. Potrebni su konkretni rezultati, dokazi da postoji politička volja i da postoji akcija, konkretne presude za korupciju na visokom nivou i borbu protiv organizovanog kriminala. Ili, kako se to kaže, mjerljivi rezultati.

POBJEDA: Kako Vi gledate na budućnost Balkana za, recimo, pet godina?

FAJON: Svakako da Je budućnost Evropska unija. Što je alternativa? Ne vidim je. Problemi nezakonitih migracija, izbjeglica i terorizma su zajednički problemi i protiv toga moramo da se borimo zajedno. Zapadni Balkan je uvijek bio dio Evrope i potrebno je da radimo zajedno; Zapadni Balkan treba da bude dio rješenja, a ne dio problema. Vjerujem da će se proces proširenja nastaviti zbog svjesnosti u Evropi da su države ovog regiona potrebne i sastavni dio buduće Evrope.

Izvor: Pobjeda

Saopštenja

Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana važna za napredak u poglavlju 24

0
„Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, koje su u skladu sa preporukama iz ovogodišnjeg Izvještaja EK, osiguraće...

Ocjene iz Izvještaja EK podsticaj za efikasniji rad u poglavlju 17

0
„Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komsije vidimo kao podsticaj za još efikasniji rad u narednom periodu s ciljem ispunjavanja preostalih obaveza u dijelu usklađivanja...

Nova Komisija za evropske integracije razmatrala Izvještaj EK

0
„Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i naše interne procjene i pripremljeni dinamički planovi za poglavlja 23 i 24, te mape puta za ostala pregovaračka...

Potvrđen nastavak svih 9 programa prekogranične saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027 u kojima je...

0
Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije,  predstavljaju finansijsku podršku Evropske...

Crna Gora nastavila sa reformama i rezultatima u finansijskim poglavljima

0
Crna Gora je u proteklom periodu nastavila sa reformama u finansijskim poglavljima, što je evidentirano i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije. Donošenjem paketa podrške privredi...