Zapadni Balkan nastaviće putem pune integracije u evropske i evroatlantske strukture, ocijenio je premijer Milo Đukanović, navodeći da je to važno za sve države, Evropu i njen budući prestiž i stabilnost evroatlantskog regiona.
On je kazao da time odgovara na dileme koje se još itekako prepoznaju u političkom dijalogu na evropskom tlu, vezane za zamor od proširenja.
“Ta dilema ne smije biti aktuelna tema. Da bi Evropa bila globalno konkurentna mora postići prije svega punu stabilnost, punu fokusiranost na razvoj i iskoristiti sve potencijale”, rekao je Đukanović na Bečkom ekonomskom forumu koji se održava u Tirani.
On je istakao da nema pune stabilnosti niti optimalnog korišćenja potencijala bez punog ujedinjenja evropskog kontinenta, gdje je prvi sljedeći korak puna integracija zapadnog Balkana.
Đukanović kao ključno pitanje regiona vidi stabilnost.
Prema njegovim riječima, nedavni incident u Makedoniji pokazao je da se tom pitanju treba posvetiti veća pažnja.
“Trebalo je dugo vremena da se napravi prvi korak između Beograda i Prištine, a zahvaljujući hrabrosti i vizionarstvu premijera Ivice Dačića i Aleksandra Vučića, i Hašima Tačija i Ise Mustafe taj proces je otpočeo i ide u dobrom smjeru. Jako je važno obezbijediti dalju dinamiku tog procesa”, kazao je on.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Đukanović je rekao da se još ne može biti zadovoljan funkcionalnošću te države, kao i da je jako važno da se poslije izbora uspostavi bolja klima.
»Bez rješavanja tih pitanja, a ona traže uključivanja najznačajnijih faktora međunarodne zajednice, produžićemo ranjivost zapadnog Balkana”, naglasio je Đukanović.
Nestabilnost regiona je, dodao je on, generisana viševjekovnim ekonomskim i demokratskim zaostajanjem za evropskim razvojem.
»Nema ekonomskog i demokratskog razvoja bez pouzdane stabilnosti, ali i pouzdanija stabilnost se uspostavlja ako se ozbiljnije posvetimo uklanjanju ekonomskih problema. Tu je potrebna pomoć koja mora da segne dalje od deklarativne opredijeljenosti EU da zapadni Balkan primi u članstvo«, istakao je Đukanović.
On je rekao da je potrebno prevazilaženje dubokog jaza po pitanju ekonomskog rasta između regiona i EU.
Prema njegovim riječima, nijedna od država zapadnog Balkana nije u stanju sama da riješi probleme.
Srpski premijer Aleksandar Vučić poručio je da države regiona od Evropske unije očekuju bolju i veću pomoć, a ako to nije moguće onda Evropa to treba da kaže kako bismo se snalazili sami.
“Treba nam novac iz evropskih fodova. Dosta nam je seminara, treba nam novac za izgradnju puteva i pruga. Ako ne možete opredijeliti sredstva onda kažite, pa ćemo mi naći sredstva”, rekao je premijer Vučić.
Prema njegovim riječima, ubrzavanje evropskih integracija za sve u regionu je nešto što je jako važno za ovaj dio Evrope, jer region Balkana je i dalje “ranjiv i suočen sa dosta političkih i ekonomskih problema”.
“Konačno smo se dogovorili o dva veoma važna pitanja – zajedničkom cilju za sve nas, a to je evropski put, i o punopravnom članstvu EU. To se ne može očekivati sjutra, ima dosta stvari koje treba obaviti prije toga”, rekao je Vučić.
Domaćin skupa, u organizaciji Bečkog ekonomskog foruma (VEF), albanski premijer Edi Rama istakao je da je nastupila nova era za Balkan, koja predviđa da države regiona zajedno rade na prevazilaženju izazova.
Globalna kriza je, kazao je on, pokazala da niko nije pošteđen i da su čak i najveće ekonomije bile pogođene posljedicama, te stoga treba podsticati svijest zajedništva i saradnje.
“Ne možemo ići sami, već samo zajedno, pošto su nam privrede umrežene. Naš zajednički cilj je da postanemo članice EU i uvjeren sam da je to dobro za Albaniju, region i cijelu Evropu. Svjesni smo da to nije lako, ali da bi savladali izazove moramo sarađivati”, istakao je Rama.
EU, dodao je on, mora razumjeti da, ukoliko unutar Unije postoji zamor od proširenja, u regionu zapadnog Balkana postoji opasnost od nestrpljenja.
“Ne smijemo dozvoliti da nestprljenje bude naš neprijatelj na putu ka zajedničkom cilju, koji je bliži nego ikada”, poručio je Rama.
Kosovski premijer Isa Mustafa, založio se za saradnju u regionu, ocjenjujući da je ona potrebna za mir i stabilnost.
Kako je rekao, zajednički cilj je da države regiona postanu članice porodice evropskih naroda.
“Zato je potrebno da ulažemo zajedničke napore da rješavamo probleme na dobrobit građana i u interesu mira i stabilnosti u regionu”, kazao je Mustafa.
On je objasnio da “Kosovo već sarađivalo sa Albanijom u izgradnji autoputa, da to želi i sa Srbijom, a očekuje i sa Makedonijom.
Predsjednik Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić istakao je da su države regiona spremne na saradnju u svim poljima, a posebno u ekonomskoj oblasti u cilju stvaranja zajedničkog tržišta.
BiH je, istakao je on, promijenila prioritete, što znači da nekonstruktivni prioriteti nijesu više na stolu predsjedništva, niti vlade, niti bilo kojih vlasti u BiH.
Makedonski premijer Nikola Gruevski rekao je da su sve zemlje regiona orijentisane ka članstvu u EU, dodajući da evropska integracija predstavlja mehanizam koji ubrzava reforme.
On je poručio da odlaganje nije rješenje, već stvara nestabilnost, navodeći primjer Makedonije, gdje je odlaganje nanijelo štetu toj državi i regionu.
“Da nije bilo odlaganja mislim da bi Makedonija ne samo bila članica NATO-a, već bi i završila pregovore o članstvu sa EU, a i mnoge stvari bi se dešavale na drugačiji način”, istakao je Gruevski.
Izvor: Agencije Mina/Tanjug
