Pregovori Grčke oko vraćanja duga, predstojeći izbori u Španiji, kao i snaženje ljevičarskog talasa u Evropi definitivno će ove godine će biti u fokusu Evropske unije. Ako dodamo na to neriješenu krizu u Ukrajini, i rast islamizma onda se lako nameće zaključak da će Balkan ostati na margini.
Hrvatski analitičar Davor Gjenero i direktorica Centra za evroatlantske studije iz Beograda Jelena Milić su saglasni u ocjeni da region mora da se potrudi da dobrim rezultatima privuče pažnju, ali objašnjavaju da Crna Gora ne mora pretjerano da brine jer je za sada jedina država regiona kojoj je ulazak u EU siguran.
Hrvatski analitičar tvrdi da za EU nije problem samo Grčka, nego i Hrvatska koja je jedno od najvećih razočarenja politike proširenja.
“Hrvatska je sada najveće razočarenje i jedina zemlja Evropske unije koja članstvom nije uspjela da ubrza ekonomski rast. Hrvatska je sada, nažalost, na margini interesa Evropske unije u kojoj se sada vodi ozbiljna debata o makroekonomskoj nestabilnosti juga Evrope. To će svakako biti u fokusu svih evropskih institucija i to svakako Balkan čini nevidljivim”, kaže Gjenero.
Evropske šanse
On podsjeća da je EU načinom formiranja Evropske komisije dala do znanja da u ovom mandatu proširenje neće biti u fokusu, za razliku od prethodnog mandata kada smo imali ambiciozne komesare za proširenje.
“Ako bih se dogodilo da u naredne tri godine Hrvatska krene i ako bi se na taj način nekako ublažilo to veliko razočarenje zapadnim Balkanom region bi dobio više evropskih šansi. Nažalost, u Hrvatskoj se ništa ne dešava u tom smjeru, a niko se osim, ministarke Pusić, ne bavi proširenjem”, kaže Gjenero.
Sagovornik Pobjede objašnjava da je Crna Gora jedina u regionu koja nije ozbiljno pogođena ekonomskom krizom.
“Ali znate kako to ide, koliko god da ste vi dobri, a okruženje loše to će prije ili kasnije imati velikog uticaja na vas i zato je vrlo bitno da postoji ravnomjerni napredak u regionu, koji je za sada nemoguć”, kaže Gjenero.
Prepušten sam sebi
Na pitanje da li je Balkan sada prepušten sam sebi Gjenero odgovara potvrdno.
“Meni se čini da sudbina balkanskih država zavisi od njih samih. Samo će Bosna i Hercegovina biti donekle u fokusu, ali se problemi neće rješvati, kao što nisu ni do sada. EU će pokušati da uvuče ljude iz akademske zajednice i civilnog društva u državnu administraciju kako bi je ojačala. Ali to će biti sve. Crna Gora uveliko pregovara i sa njom neće biti problema. Evropska unija da je velike šanse Crnoj Gori da postane prva naredna članica i sigurno joj neće zatvoriti vrata. Za ostale članice to nije slučaj, iz prostog razloga što Crna Gora nema političkih uslova koje mora ispuniti. Znači nije u situaciji kao Srbija ili Makedonija i ne bi trebalo da se suviše opterećuje grčkom krizom”, kaže Gjenero.
Ali upozorava da Crna Gora ne smije da učini isto što i Hrvatska.
“Morate se pripremiti za članstvo, morate znati šta ćete sa članstvom, razradite strategiju kako ne biste došli u situaciju kao Hrvatska da je članica EU, a da od toga nema nikakve koristi”, kaže Gjenero.
EU da ostane objektivna
Direktorica Centra za evroatlantske studije Jelena Milić kaže da je proces proširenja dirigovan, organizovan i planiran i da nije u tome problem.
“Problem je u tome što političke elite regiona samo obećavaju reforme, a ne čine dovoljno na terenu. Vrlo je dobro da Crna Gora ide paralelno, i u NATO, i u EU. Kad pričamo o Srbiji tu je dodatni problem što je Evropska unija u posljednjih par godina sav fokus integracija stavila na normalizaciju odnosa sa Kosovom i bila je spremna da progleda kroz prste za neke druge negativne stvari koje su se dešavale, pa imamo prilično neizbalansiran pristup. Sve u svemu, mislim da je i dalje lopta više u dvorištu Balkana, nego u dvorištu EU”, kaže Milić.
Izvor: Pobjeda
