Građevinarstvo Crne Gore očekuje ozbiljan i dugotrajan posao kako na inoviranju tehničkog zakonodavstva tako i na njegovoj implementaciji.
Od toga nas očekuju benefiti prije svega politički, ekonomski i tehnički. Kako je za Pobjedu rekao generalni direktor Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Danilo Gvozdenović time se ispunjava jedan od uslova za članstvo u EU.
Bitno je primijeniti, kako on naglašava, evropske standarde koji sadrže zajednička pravila za proračun konstrukcija zgrada i inženjerskih objekata eurokodove jer su važeći propisi zastarjeli.
“Usvajanje eurokodova usloviće slobodno kretanje proizvoda, usluga, kapitala i radnika. Olakšaće pristup crnogorskih firmi proširenom evropskom tržištu sa 28 zemalja i 500 miliona potencijalnih kupaca. Tehnički razlozi proizlaze iz potrebe za inoviranjem zastarjelih propisa, što posebno dolazi do izražaja u ovom periodu intenzivne izgradnje, kada se grade mnogi značajni objekti i mnogi strani investitori ulažu. Eurokodovi su standardi svjetske klase koji su ugrađeni na najboljoj evropskoj praksi, stručnosti i istraživačkih dostignuća. Oni pružaju najviši tehnički kvalitet i sigurnost u projektovanju”, kazao je Danilo Gvozdenović.
Kako on navodi vizija za razvoj građevinarstva uređena je Strategijom razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine.
“Akcionim planom, su sublimirane aktivnosti, na integrisanju crnogorskog u evropsko tržište građevinarstva, pozicionirajući se na ljestvici konkurentnosti između četiri vodeće zemlje u građevinarstvu u regionu preko inovativnog na znanju baziranog i visoko tehnološki organizovanog građevinskog sektora. Za konkurentno uključivanje u proces slobodne trgovine proizvoda i usluga u oblasti građevinske industrije i uopšte građevinarstva moraju se stvoriti uslovi jer nedostatak harmonizacije propisa sa propisima Evropske unije otežava ove procese”, tvrdi Gvozdenović.
Zakoni, propisi…
Po pitanju inoviranja propisa, on dalje kaže, Skupština Crne Gore 26. marta prošle godine donijela je Zakon o građevinskim proizvodima kojim se utvrđuju uslovi, postupak i procedure ocjenjivanja svojstava i dokazivanje upotrebljivosti građevinskih proizvoda, kao uslovi za njihovo stavljanje na tržište i upotrebu u mjeri potrebnoj za ispunjenje osnovnih zahtjeva za objekte propisanih Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata.
“Objekti zavisno od svoje namjene, kako u toku izgradnje tako i upotrebe u cjelini ili svaki njihov dio moraju da zadovolje sljedeće osnovne zahtjeve: mehanička otpornost i stabilnost objekata, bezbjednost u slučaju požara, bezbjednost i pristupačnost tokom korišćenja, zaštita od buke, efikasno korišćenje energije i prirodnih resursa, da se ne izazove šteta u životnoj sredini i ne ugrozi zdravlje ljudi, a građevinski proizvodi koji se ugrađuju u objekat moraju imati takva svojstva da objekti ispunjavaju propisane zahtjeve”, kazala je savjetnica u Direktoratu za građevinarstvo Svetana Vuksanović.
Kako ona objašnjava tehničkim propisima u cilju obezbjeđenja ispunjenja osnovnih zahtjeva za objekte propisuju se tehnička svojstva za pojedine vrste građevinskih konstrukcija.
Ona kaže da su započete aktivnosti i na izradi tih propisa.
“S obzirom da izrada ovih propisa zahtijeva učešće eksperata za pojedine vrste građevinskih konstrukcija kao i građevinskih proizvoda, već su formirani radni timovi, koji će da rade taj, veoma, stručno zahtjevan posao. Naime, u narednih pola godine, Ministarstvo će pristupiti donošenju tehničkih propisa za betonske, zidane, čelične, aluminijske, spregnute i drvene konstrukcije, građevinske proizvode i dimnjake u građevinarstvu”, kazala je Vuksanović.
Često se spominju eurokodovi, a to su kako objašnjava naša sagovornica evropski standardi koji sadrže zajednička pravila za proračun konstrukcija zgrada i inženjerskih objekata.
Milion eura
“Veoma su važni eurokodovi. Sada imamo deset eurokodova koji obuhvataju 58 djelova. U eurokodovima je ostavljena mogućnost da pojedine parametre, za koje se u eurokodu preporučuju vrijednosti, svaka država usvoji prema svojim konkretnim okolnostima i da te vrijednosti objavi u posebnom Nacionalnom aneksu”, objasnila je Vuksanović.
Usvajanje standarda je u nadležnosti Instituta za standardizaciju Crne Gore, ali imajući u vidu kompleksnost i značaj ovih standarda Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa zainteresovanim stranama (Institut za standardizaciju CG, Inženjerska komora Crne Gore, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Građevinski fakultet, Arhitektonski fakultet, Udruženje konstruktera CG, Privredna komora CAZI itd.) kao i evropskim partnerima Austrijskim institutom za standardizaciju i francuskim AFNOR-om je implementiralo projekat finansiran iz IPA fondova i pripremilo Akcioni plan za usvajanje eurokodova i Akcioni plan za implementaciju Eurokodova.
“Akcionim planom za usvajanje eurokodova na crnogorskom jeziku kao i izradu i usvajanje Nacionalnih aneksa planirano je oko milion eura sa rokom za realizaciju u trajanju od pet godina. Ministarstvo je budžetom za prošlu i ovu godinu za ovu namjenu opredijelilo 300.000 eura. Institut za standardizaciju je do sada usvojio Eurokod 0 osnove proračuna konstrukcija, Eurokod 8, Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija Dio 1: Opšta pravila, seizmička dejstva i pravila za zgrade sa Nacionalnim aneksom na crnogorskom jeziku”, kazala je Vuksanović.
Ona naglašava da je Institut za standardizaciju usvojio veliki broj standarda iz oblasti građevinarstva.
Zakon o građevinskim proizvodima od januara 2017.
“Zakon o građevinskim proizvodima počinje da se primjenjuje od januara 2017. godine. Odložena primjena zakona je data kako bi se obezbijedila infrastruktura za njegovo sprovođenje, odnosno kako bi se pripremili privredni subjekti (proizvođači građevinskih proizvoda, uvoznici, distributeri i zastupnici) kao i drugi učesnici u procesu stavljanja građevinskih proizvoda na tržište i u upotrebu za primjenu zakona”, kazao je Gvozdenović.
I dalje se koriste ,,JUS“ standardi
“Nakon sticanja nezavisnosti Crna Gora je nastavila da koristi propise u oblasti građevinarstva koji su bazirani na ,,JUS“ standardima. Naime, aktuelni tehnički propisi, pravilnici na osnovu kojih se vrši proračun konstrukcija u visokogradnji, niskogradnji, hidrogradnji i geotehnici, i dalje se pozivaju na ,,JUS“ standarde. Imajući u vidu da su važeći propisi zastarjeli, kao i težnju Crne Gore da postane članica EU, neophodno je i inoviranje tehničkog zakonodavstva iz oblasti građevinarstva”, kazao je Gvozdenović.
Izvor: Pobjeda
