Crna Gora će krajem juna donijeti nacionalnu strategiju aproksimacije za oblast životne sredine do 2020. godine. Sa stanovišta procesa pregovaranja o članstvu u Evropskoj uniji usvajanje tog dokumenta predstavlja ispunjavanje takozvanog početnog mjerila čime će se stvoriti uslovi za otvaranje pregovora za 27. poglavlje Zaštita životne sredine i klimatske promjene rekao je u intervjuu Pobjedi ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.
Prezican datum otvaranja, dodaje on, nije moguće odrediti, jer postoji procedura.
– Nakon usvajanja strategije na Vladi i zaključka Savjeta EU da smo ispunili početno mjerilo, Crna Gora i Evropska komisija pristupiće izradi pregovaračke pozicije. Ne postoji pravilo koliko procedura može trajati, pa je nezahvalno prognozirati. Međutim, smatram realnim da pregovore za ovo zahtjevno poglavlje otvorimo krajem ove, eventualno početkom naredne godine kaže Gvozdenović.
POBJEDA: Znači li to da će Crna Gora do 2020. zakonodavstvo u ovoj oblasti u potpunosti uskladiti s pravnom tekovinom Evropske unije?
GVOZDENOVIĆ: Proces usklađivanja se sastoji iz transpozicije, implementacije i primjene pravne tekovine EU. Naš plan je da do 2020. u potpunosti transponujemo važeće odredbe pravne tekovine EU i uspostavimo njihovu primjenu. Međutim, potpuna primjena cjelokupne pravne tekovine u ovoj oblasti neće biti moguća do tog datuma zbog visokih investicionih ulaganja neophodnih za izgradnju infrastrukture koja treba da omogući potpunu primjenu pojedinih evropskih propisa. Prvenstveno, mislim na infrastrukutru za tretman komunalnih otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom i za snabdijevanje vodom za piće. Za takve slučajeve biće neophodno Evropskoj komisiji ispostaviti zahtjeve za prelaznim periodima koji će biti ključni predmet pregovora za ovu oblast. Prema ekonomskoj i finansijskoj analizi, a na osnovu troškova priuštivosti, Crna Gora će, na primjer, biti spremna za potpunu primjenu Direktive o tretmanu komunalnih otpadnih voda tek 2035. godine. Znači, do tog datuma imaćemo izgrađenu kompletnu infrastrukturu u skladu sa evropskim standardima, koji se traže tom direktivom.
POBJEDA: Koji su ključni izazovi za sprovođenje strategije?
GVOZDENOVIĆ: Prvenstveno, potrebno je obezbijediti i na adekvatan način organizovati odgovarajuće administrativne kapacitete koji će moći da, u roku od manje od četiri godine, izvrše potpunu transpoziciju evropske pravne tekovine.
Drugo, paralelno s tim, potrebno je na državnom i lokanom nivou izgraditi odgovarajuće kapacitete za sprovođenje obaveza preuzetih prenošenjem evropskih normi u nacionalne propise. U to ulazi i uspostavljanje stručnih kapaciteta za efikasnu apsorpciju finansijskih sredstava, koje Plan primjene pravne tekovine tU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena u potpunosti je izvodljiv do 2035. godine očekujemo iz evropskih strukturnih i kohezionih fondova nakon pristupanja Evropskoj uniji. Pošto su za potpunu primjenu određenih propisa potrebna velika infrastrukturna ulaganja i s time kasnije povezani troškovi upravljanja, neophodno je, već sada, u Crnoj Gori uspostaviti stalne ekonomske instrumente, preko kojih bi se obezbjedio značajan dio potrebnih domaćih sredstava. Zato je u Zakonu o životnoj sredini predloženo formiranje ekološkog fonda, kao jednog od ekonomskih instrumenata.
I posljednje, ali ne manje važno, i nešto s čim treba početi odmah, jeste podizanje svijesti građana o životnoj sredini.
POBJEDA: Predviđa li strategija rokove za usaglašavanje i prelazne rokove ili derogaciju za pojedine propise?
GVOZDENOVIĆ: Zbog karaktera propisa koji regulišu klimatske promjene, a koji zahtijevaju primjenu od trenutka pristupanja EU, ovim dokumentom nijesu planirani derogativni rokovi, što se može vidjeti iz akcionog plana koji prati strategiju. Inače, generalno, u oblasti životne sredine i klimatskih promjena permanentne derogacije, odnosno permanentna odstupanja od pravne tekovine EU nijesu moguća, ili se mogu eventuelno tražiti samo u izuzetnim slučajevima. Država kandidat može tražiti samo vremenski vrlo ograničene prelazne rokove za potpunu primjenu određenih direktiva, za koje mora u pregovorima predložiti dovoljno snažne argumente.
POBJEDA: Zahtijevaju li aktivnosti predviđene strategijom dodatno finansijsko opterećenje građana Crne Gore?
GVOZDENOVIĆ: Usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena predstavlja za svaku državu kandidata u prvoj fazi trošak i značajno dodatno finansijsko opterećenje, ali su dugoročne koristi daleko veće od troškova.
Što se tiče ,,tereta usklađivanja“ u sklopu strategije urađena je makroekonomska procjena kapitalnih ulaganja, operativnih i troškova administracije za potpunu primjenu domaćih propisa usklađenih s propisima sa EU i to iz perspektive i potrošača i Crne Gore u cjelini, odnosno dodatnog povećanja postotka BDPa koji mora biti namijenjen usklađivanju.
Finansijska sredstva potrebna za kapitalna ulaganja u javni sektor obezbjeđuju se prvenstveno iz državnog i opštinskih budžeta, kredita domaćih banaka i međunarodnih finansijskih institucija, bilateralnih i multilateralnih donacija i naravno iz fondova EU i ne predstavljaju direktno opterećenje građana. Takođe, kapitalna ulaganja privatnog sektora u životnu sredinu mogu samo posredno, kroz cijene proizvoda i usluga dodatno opteretiti potrošače. Glavni dio dodatnog finansijskog opterećenja građana predstavlja pokrivanje operativnih troškova novoizgrađene infrastrukture neophodne za postizanje potpune usklađenosti sa evropskim propisima u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, snabdijevanja vodom za piće i upravljanja čvrstim komunalnim otpadom.
U strategiji, posebna pažnja posvećena je proračunu stepena priuštivosti, koji u određenom vremenskom periodu predstavlja limitirajući faktor za potpunu nadoknadu operativnih troškova kroz povećanje tarifa prvenstveno za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, snabdijevanje vodom za piće i upravljanje komunalnim otpadom.
Iako je u planu predviđeno, da će dio povrata troškova u sektoru otpada i voda podržati nerezidenti kroz prihode od turizma, očigledno je, da će veći dio dodatnog opterećenja kroz uzastopno povećanje tarifa snositi prvenstveno građani Crne Gore. Stoga, treba obratiti posebnu pažnju na opterećenost građana u sjevernom dijelu Crne Gore, za koje će u narednom periodu biti neophodno obezbijediti senzitivniju poresku politiku.
POBJEDA: U kojim oblastima Crna Gora ima kapaciteta za ispunjavanje planiranih mjera, a u kojimaje potrebno angažovati strane eksperte?
GVOZDENOVIĆ: Bez dodatne eksterne pomoći Crna Gora neće biti u mogućnosti da sprovede sve planirane aktivnosti do 2020. godine. Kao posebno zahtjevne podoblasti izdvojio bih klimatkse promjene, upravljanje vodama, upravljanje otpadom, industrijsko zagađenje i zaštitu prirode. Takođe, neophodna pomoć za ove aktivnosti može biti obezbijeđena kroz bilateralnu saradnju sa zemljama članicama EU.
Naravno, kao država kandidat za članstvo, Crna Gora uživa snažnu podršku Evropske komisije i može računati na neophodnu pomoć kroz programe podrške procesu proširenja. D.ŠAKOVIĆ
Tražićemo prelazne rokove za primjenu nekih direktiva
POBJEDA: Koji je optimalan rok da Crna Gora stvori finansijske uslove za sprovođenje strategije aproksimacije?
GVOZDENOVIĆ: Makroekonomska analiza i analiza priuštivosti pokazala je da država u makroekonomskom smislu neće posjedovati kapacitete da ispuni sve zahtjeve prije 2035. Zbog toga je plan primjene pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, koji prati strategiju aproksimacije, u potpunosti izvodljiv tek u periodu do 2035. godine. Drugim riječima, tražićemo od Evropske unije odobrenje prelaznih rokova za potpunu primjenu direktiva za koja su potrebna visoka investiciona ulaganja i potpuna nadoknada operativnih troškova.
Strategija aproksimacije koštaće 1,4 milijarde eura
POBJEDA: Koliko je novca potrebno za sprovođenje strategije?
GVOZDENOVIĆ: U okviru strategije urađena je detaljna ekonomska analiza troškova aproksimacije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, prema kojoj se ukupan iznos do 2035. godine, preračunat na neto sadašnju vrijednost, procjenjuje na oko 1,4 milijarde eura. Najveći dio troškova pripada podoblasti upravljanja vodama (59 odsto), upravljanja otpadom (26) i kvaliteta vazduha (devet).
U strukturi ukupnih troškova 46,25 odsto predstavljaju investicioni, odnosno kapitalni troškovi, 49,40 procenata operativni troškovi i 4,35 procenta administrativni troškovi.
POBJEDA: Kako će sredstva biti obezbijeđena?
GVOZDENOVIĆ: Crna Gora nema instrumente za finansiranje projekata za oblast životne sredine i mora ih planirati. Stoga je u okviru strategije aproksimacije kao ključna ekonomska mjera naglašena potreba obezbjeđenja kako domaćih tako i stranih izvora finansiranja. Ukazano je na potrebu kreiranja višegodišnjih planova finansiranja aktivnosti za primjenu pravne tekovine EU u ovoj oblasti.
Izvor: Pobjeda
