Komesar Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johanes Han kaže je politički dijalog svih političkih snaga u Crnoj Gori jedini način da se pronađu kompromisi koji su suštinski dio demokratije u našoj zemlji.
U intervjuu za Vikend novine Han naglašava da je Crna Gora prešla značajan put od reformi pa do opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije, ali i dodaje da EU od nove vlade očekuje da taj put i nastavi.
VN: Približavaju se lokalni, ali i parlamentarni izbori u Crnoj Gori, na kojima će biti primijenjeno novo izborno zakonodavstvo koje podrazumijeva elektronsku identifikaciju birača, sistem koji imaju rijetke zemlje u Evropi. Da li je to korak naprijed ka fer izborima?
HAN: Na svakoj zemlji je da sama odluči o tehničkim aspektima svog izbornog sistema. Ono što je najvažnije jeste da taj sistem funkcioniše i da garantuje da će izborni proces biti kredibilan.
VN: Očekuje se i potpisivanje sporazuma o fer izborima. Kako komentarišete zahtjeve koje je opozicija uputila Vladi?
HAN: Evropska unija se ne svrstava ni na jednu stranu u domaćem dijalogu u Crnoj Gori. Umjesto toga, ističemo potrebu da se sve snage uključe u konstruktivan dijalog u cilju prevazilaženj a trenutne političke krize u koju je Crna Gora zapala. Politički dijalog je jedini način da se pronađu kompromisi i dogovori koji su suštinski dio funkcionisanja deL mokratije. Odgo| vornost za to B, snose i vlast i opozicija. Sve političke stranke su, 9, koliko sam shvatio, saglasne da je potrebno obezbijediti pravilno spovođenje sljedećih izbora. Zbog toga očekujem da Crna Gora obezbijedi punu primjenu izbornog zakonodavstva u svim predstojećim izborima, bili to lokalni ili parlamentarni.
VN: Da li politička dešavanja uoči izbora u Crnoj Gori mogu imati uticaj na dinamiku pregovora sa EU?
HAN: Izbori, bili lokalni ili parlamentarni su interno pitanje Crne Gore. Jedini aspekt koji se tiče EK je potpuna implementacij a izbornog zakonodavstva, kako bi se osigurao kredibilitet izbornog procesa. To je obaveza svih političkih lidera u Crnoj Gori. Očekuj emo da nova vlada, koj a će biti formirana nakon ovogodišnjeg izbornog procesa nastavi reformski put. Snažna podrška crnogorskih građana politici proširenja, trebalo bi da bude dodatni motiv aktuelnoj, ali i budućoj vladi da uloži dodatne napore ka tom cilju.
VN: Kako ocjenjujete usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa evropskim?
HAN: Napredak u usklađivanju ocjenjuje se za svako poglavlje pojedinačno. Očigledno je da postoje razlike između nivoa usklađenosti u različitim oblastima i iz tog razloga je teško dati A sveobuhvatnu ocjenu. Kao što znate, u posljednjem izvještaju EK iz novembra 2015. data je objektivna i detaljna analiza svakog pojedinačnog poglavlja. Brzina i tra janje pregovora zai’ visi od same drža1 ve i reformi koM je sprovodi, a koje su zasnovane na vladavini prava, što j e uslov za sva ostala poglavlja.
VN: Brisel konstantno insistira na tome da Crna Gora mora odlučnije da se bori protiv korupcije i kriminala. Da li je, iz Vašeg ugla, Crna Gora uložila dovoljno napora da se izbori sa ovim pojavama?
HAN: Da bi sistem vladavine prava funkcionisao, Crna Gora treba da put od faze zakonodavnih reformi i institucija, gdje je napredak već ostvaren, pa sve do opipljivih rezultata. A to znači evidenciju o istragama, gonj enj a i pravosnažne presude protiv korupcije i organizovanog kriminala. Smatram da ono što crnogorske vlasti sada rade ide u tom pravcu.
To su preduslovi za privlačenje stranih investicija, stimuliranje ekonomskog rasta, koji će građanima omogućiti da bolje žive. Svakako pozdravljam i osnivanje Specijalnog državnog tužilaštva u julu 2015. koje je već otvorilo nekoliko važnih istraga o korupciji na visokom nivou i organizovanom kriminalu.
VN: Lider jedne opozicione stranke u Crnoj Gori nedavno je prozvao briselsku administraciju da dobij a novac za lobiranje, odnosno zaštitu aktuelnog režima?
HAN: Ako bilo ko ima dokaze o ilegalnom lobiranju u Evopskoj uniji, neka ih dostavi relevantnim institucijama EU i mi ćemo ih razmotriti.
Teror je pogodio srce Evrope
“Teroristički napadi u Briselu su jošjedan dokaz na šta su sve teroristi spremni u mržnji i nasilju.Terorje pogodio srce Evrope. Moje misli su sa žrtvama i njihovim voljenima. Ostanimo snažni, neustrašivi i vjerni našim vrijednostima”, poručuje Johanes Han.
Migrantska kriza veliki izazov
Aktuelna migrantska kriza, prema pojedinim ocjenama, ugrožava spoljne granice EU i stabilnost njenih institucija. U kojoj mjeri kriza može ugroziti funkonisanje EU i uticati na politiku proširenja?
HAN: Migrantska kriza je vjerovatno jedan od najvećih izazova sa kojima je Evropska unija bila suočena do sada. Radi se o globalnoj krizi koja zahtijeva globalno rješenje. Kada djelujemo zajedno kao Unija, onda smo i jači u prevazilaženju takvih globalnih izazova. Naravno da postoje tenzije i različita mišljenja, ali se sa ovom krizom hvatamo u koštac zajedno. Kada pogledamo u prošlost, u trenucima kad je bila suočena sa ozbiljnim poteškoćama, Evropska unija je uvijek izlazila iz takvih situacija jača i konsolidovanija. Vjerujem da će to biti i slučaj ovog puta i da to neće uticati na našu politiku proširenja.
Izvor: Vikend novine
