Puna implementacija izbornog zakonodavstva neophodnaje kako bi se obezbijedili kredibilni lokalni i parlamentarni izbori u 2016. godini poručio je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Hanjuče u Evropskom parlamentu.
Evropski poslanici raspravljali su o Nacrtu rezolucije o napretku Crne Gore, koji je pripremio izvjestilac za našu zemlju Čarls Tanok, a danas se očekuje da glasaju o tom izvještaju.
Han se osvrnuo na političku situaciju u Crnoj Gori, podsjećajući da je politički dijalog stao i da nije došlo do sporazuma vlasti i opozicije.
“Politički čelnici ne mogu da se dogovore o vladi izbornog povjerenja. Ove godine će se u Crnoj Gori održati lokalni i parlamentarni izbori. Primjena izbornog zakonodavstva je ključna kako bi izbori bili kredibilni. Odgovornost crnogorskih političkih lidera je da ovo osiguraju”, poručio je Han.
Evropski komesar dodaje da se ove godine od Crne Gore očekuje i da ostvari opipljive rezultate u oblasti vladavine prava.
Ministarka odbrane Holandije Žanin Henis-Plashert pozvala je crnogorske političke lidere da vode dijalog.
“Pozivamo sve političke stranke da budu odgovorne i ponovo se uključe u konstruktivni dijalog u parlamentu, koji je jedino mjesto za političku raspravu. Pozivamo vlast i opoziciju da sarađuju, ne samo da bi se ispunila očekivanja građana Crne Gore, već je to važno i za osiguravanje povjerenja javnosti u politički proces i u državne institucije”, navela je ona.
Važna godina
Tanok ističe da je ova godina veoma važna za Crnu Goru na političkom planu.Kako se približava desetoj godišnjici svoje nezavisnosti, ta država ne samo da izlazi na birališta već se odvija i proces pregovora za pristupanje NATO-u rekao je Tanok.
Izvjestilac za našu zemlju navodi da Crna Gora nastavlja dobro da napreduje i da je otvorila 22 pregovaračka poglavlja, ali da su korupcija i organizovani kriminal i dalje razlog za zabrinutost.
Hrvatski poslanik Jozo Radoš smatra da se evropska integracija Crne Gore nalazi na kritičnoj tački, te da su izbori najvažnije pitanje.
“Ta zemlja je duboko podijeljena od samog nastanka. Jedan dio političkih snaga je protiv nezavisnosti, gotovo i postojanja te zemlje. Zato su izbori, koji su pred nama, zapravo najvažniji proces. Ukoliko to budu pošteni, jasni i transparentni izbori, koje neće ni jedna značajnija politička snaga osporavati, tada će Crna Gora imati demokratsku budućnost i njen put ka EU biće puno jasniji. Sa nastavkom sukoba nakon izbora, šanse da Crna Gora bude demokratska zemlja su znatno manje”, rekao je Radoš.
On je pozvao EK da posebno isprati proces pripreme i sprovođenja izbora u Crnoj Gori.
Slovački poslanik Eduard Kukan kazao je da Crna Gora, kao i druge zemlje, ima unutrašnje borbe vlasti i opozicije.
“Uvijek je važno podsjetiti političare da ove bitke bore u parlamentu i izbjegnu nasilje na ulicama”, kazao je Kukan.
Različito o NATO-u
Na raspravi su se čuli oprečni stavovi poslanika o pitanju učlanjenja Crne Gore u NATO.
“Moja pozicija, kao izvjestioca, je jasna to je unutrašnja stvar Crne Gore, a ne nešto u što mi iz EU treba da se miješamo. Međutim, moramo biti svjesni šireg konteksta te debate i spoljnih uticaja na malu Crnu Goru”, rekao je Tanok.
Džejms Karver iz Velike Britanije kaže da ima određenih sumnji o pridruživanju Crne Gore NATO-u.
“Ne smijemo se pokoriti pritisku Putina. Realno gledajući, što Crna Gora može da doprinese NATO-u? Čini mi se da u ovom slučaju taj politički stav nije dobar”, rekao je Karver.
S druge strane, poslanik iz Hrvatske Tonino Picula čestitao je Crnoj Gori pozivnicu.
“Kao zastupnika iz Hrvatske raduje me geopolitička činjenica da na našu kopnenu i morsku granicu dolazi nova članica saveza. Prije 25 godina sa tog prostora je nastupila agresija na moju zemlju, a u budućnosti ćemo bezbjednosna pitanja zajedno rješavati sa novim saveznikom”, poručio je Picula.
Hrvatska poslanica Ruža Tomašić kaže da je zabrinjava činjenica da Crna Gora nedovoljno radi na poboljšanju odnosa sa susjedima.
“Granični spor sa Hrvatskom nije se ni počeo rješavati, a Crna Gora uprkos tome kreće sa istraživanjem i eksploatacijom ugljovodonika u Jadranskom moru, računajući pritom na gotovo dvije hiljade kvadratnih kilometara hrvatskog mora i odstupajući od protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine. Crnogorci imaju pravo na eksploataciju nafte i gasa, ali samo u svojim vodama čije konačne dimenzije nećemo znati dok se ne riješi pitanje granice”, poručila je Tomašić.
Njen kolega Andrej Plenković je pozvao i da se riješi pitanje školskog broda „Jadran“.
Izvor: Pobjeda
