Naslovnica Info Blog HAPPY ZERO ROAMING

HAPPY ZERO ROAMING

Septembrom se vraćamo u ozbiljnost stvarnosti pred nama i uvijek nastojimo da „počnemo iz početka“ i posložimo život. Ta potreba je osjetnija posebno poslije teške 2020. i polovine 2021. godine kada je cijeli svijet pohrlio da se otvori i predahne od pošasti koja je zatvorila cijeli svijet. Zato je i ljeto 2021. bilo opterećeno „teretom“ ljudskosti i potrebe za povezanošću. Sada, kada septembarska stvarnost predviđa još neizvjesnosti zbog virusa koji se ne predaje, ljeto iza nas će, nadam se, značiti svima nama.

Ipak, Zapadnom Balkanu je, ovog ljeta bilo malo ljepše nego ranije. Naime, prvog dana uzavrelog jula 2021, region Zapadnog Balkana je osvanuo povezan. Na osnovu Regionalnog sporazuma o smanjenju cijena rominga država Zapadnog Balkana potpisanog 4. aprila 2019. na Digitalnom samitu u Beogradu, kada su se lideri regiona obavezali da će eliminisanjem digitalne barijere u regionu ukidanjem rominga unaprijediti povezanost susjedskih zemalja, region Zapadnog Balkana je od 1. jula 2021. zona bez rominga. Građani su dobili mogućnost da pozive, SMS poruke i internet saobraćaj plaćaju po cijeni svojih matičnih operatera u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

KEEP SHARING, STAY IN CHARGE, PARTY MODE ON, STAY ON THE ROAD, KEEP IN TOUCH, SHARE IN FULL, UNLIMITED SUMMER, KEEP ROAMING, STAY ON, STAY ON BUSINESS MODE, LIVE IN FULL, STAY CHARGED ROAM FREE, HAPPY O ROAMING

Ipak, jasno je da je tom uspjehu prethodio naporan rad, mnogo pregovora i strateških koraka, kako bi se Sporazum pretočio u djelo. Suštinski smjer u tom procesu dale su regionalne inicijative i mehanizmi usmjereni ka dinamičnijoj evropskoj perspektivi regiona i olakšanoj regionalnoj saradnji između zemalja šestorke Zapadnog Balkana, kao što je Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), njegovo operativno tijelo Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i krovni Berlinski proces koji je pokrenut 2014. U okviru Berlinskog procesa, Savjet za regionalnu saradnju je 2017. godine u Trstu predstavio Višegodišnji akcioni plan Regionalne ekonomske oblasti na Zapadnom Balkanu (MAP REA). Razvoj MAP REA, kojim je koordinisao Regionalni savjet za saradnju po zahtjevu lidera Zapadnog Balkana i uz podršku Evropske komisije, bio je zamišljen kao instrument koji će omogućiti neometano kretanje roba, usluga i visokokvalifikovane radne snage kako bi region postao atraktivniji za ulaganje i trgovinu čime bi se ubrzao put zemalja regiona ka EU. Pored toga što je oslonjen na „četiri slobode Evropske unije“, upravo je i taj strateški dokument predvidio digitalnu integraciju kao jednu od najvažnijih karika prosperiteta zapadnobalkanskih država i usmjerio fokus na digitalizaciju društva i poslovnog ambijenta u cilju razvoja stabilnijeg tržišta. Ipak, digitalna integracija se smatra jednim od najizazovnijih komponenti ove i sličnih inicijativa zbog činjenice da se region suočava sa brojnim izazovima u dijelu upravnih i administrativnih kapaciteta, finansijske i tehničke podrške, kao i potrebom za značajnim ulaganjima u širokopojasnu infrastrukturu.

Dvije godine kasnije, nakon potpisivanja Sporazuma o smanjenju cijena rominga država Zapadnog Balkana, 1. jula 2019. je započeta prva faza njegovog sprovođenja koja je podrazumijevala postepeno smanjenje cijena rominga, što je vidno poboljšalo digitalnu povezanost i svakodnevnu razmjenu podataka na cijelom području Zapadnog Balkana. Proces je pratio i sprovodio Regionalni savjet za saradnju (RCC) uz podršku Tijela evropskih regulatora (BEREC) i Evropske komisije. Podršku tom procesu dalo je i Zajedničko regionalno tržište koji su lideri zemalja Zapadnog Balkana podržali na Samitu u Sofiji, u Bugarskoj u novembru 2020, u okviru Berlinskog procesa, a kojim je napravljen korak dalje kroz definisanje uspostavljanje regionalnog digitalnog područja za integraciju Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište kao jednog od prioriteta. U tom smjeru, novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, koji se smatra evolucijom MAP REA, precizira četiri ključne oblasti: regionalnu trgovinsku, regionalno investicionu, regionalno digitalnu i regionalno industrijsku i inovacionu oblast. Svakako, uspostavljanje zone bez rominga je značajan korak u približavanju evropskim standardima u oblasti informatičkog društva, digitalne transformacije i principima i praksama Digitalnog jedinstvenog tržišta EU.

Međutim, simbolika te povezanosti u ljeto 2021. je višestruka jer dolazi pred ljeto, a iza godine koja je zatvorila i odvojila svijet na parčiće. Najvažnije je da ta povezanost danas podsjeća da se život nastavlja. Simbolika je višestruka  i zbog toga što je prostor Balkana katkad između svijetova i zato što je inspirisao svijet da rasparčavanju da ime balkanizacija. A najvažniji značenjski obrt tog prvojulskog koraka, jeste što je Zapadni Balkan u Evropi, a još uvijek nije u Evropskoj uniji, gdje je jedinstvo u različitosti najveći cilj i stil života.

Ipak, ovaj digitalni iskorak, iako, na prvi pogled može zvučati tehnički i minorno u svjetlu tekovina pune integracije EU, ali je bitan zato što je to uspjeh koji je od političke riječi i procesa pregovaranja postao djelo i stvarnost građana. Pored činjenice da je uvođenje zone bez rominga na Zapadnom Balkanu, slobodno se može reći, istorijsko dostignuće regionalne i institucionalne saradnje i veliki iskorak u napredovanju digitalne transformacije u regionu, ono je simbolički prikaz stremljenja ovdašnjih država ka članstvu u EU u malom. Naime, put ka članstvu u EU podrazumijeva usaglašavanje unutar državnog i pravnog sistema, usaglašavanje potreba i kretanja ukupnog društva u određenoj državi, saradnju, dogovore i pregovore koji konačno vode do primjene svih pravila i smjernica koji su tokom puta dogovoreni i usaglašeni. Upravo primjena usaglašenog smjera kretanja jedne države je ključ članstva u EU koja sukcesivno transformiše cijelo društvo i obezbjeđuje, zaista, bolji život za građane. Zato je mogućnost da budemo povezani, bez prekida, sa ostatkom svijeta, porodicom, prijateljima, poslovnim saradnicima bez  diskriminacije između onih koji imaju više i onih koji imaju manje, po uslovima koji važe u svakoj državi jednako, veoma važan važan i vidljiv pokazatelj regionalne saradnje i usmjerenja ka EU na djelu.

Zato, keep sharing, keep roaming and keep in touch!

Autorka: Melita Rastoder-Ljajić,  Kancelarija za evropske integracije

Saopštenja

U Ulcinju promocija zaštićenih morskih područja

0
Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizuju u srijedu, 6. jula 2022. godine promociju Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR)...

Marović i Grubišić: Ostvariti mjerljive rezultate iz vladavine prava

0
Hrvatska ostaje značajan partner Crnoj Gori u procesu evropske integracije u narednom periodu, poručeno je na sastanku potpredsjednice Vlade i ministarke evropskih poslova, Jovane Marović sa ambasadorom...

Marović sa Ajhorst: Crna Gora fokusirana na realizaciju prioriteta u oblasti vladavine prava

0
„Crna Gora je svjesna političkog momenta i stoga maksimalno fokusirana na realizaciju prioriteta u oblasti vladavine prava, bez prečica, uz očekivanje da će EU...

Razgovor predsjednika i članova Vlade sa studentima crnogorskih univerziteta

0
Povodom Desete godišnjice pristupnih pregovora s EU, Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo evropskih poslova, organizuju razgovor predsjednika i članova Vlade sa studentima crnogorskih univerziteta pod...

Vlada usvojila Drugi prilog Izvještaju EK

0
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Drugi prilog Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu. Prilog Izvještaju se, u skladu sa utvrđenom praksom,...