Pejović: Dobar rezultat za dvije godine pregovora
Podgorica, (MINA) – Crna Gora je, za dvije godine od kada su počeli zvanični pregovori sa Evropskom unijom, otvorila trećinu poglavlja što je dobar rezultat, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da taj učinak dokazuje da je u proteklom periodu dobro rađeno.
„Otvaranje 12 poglavlja, među kojima su i 23. i 24. poglavlje, u prve dvije godine pristupnih pregovora, zaista je dobar rezultat. Ovaj učinak potvrđuje da smo u prethodnom periodu dobro radili, ali i obavezuje da istim kvalitetom i dinamikom nastavimo dalje“,rekao je Pejović u intervjuu Agenciji MINA.
On je ocijenio da je Crna Gora uspješno zaokružila drugu godinu pregovora o pristupanju EU.
„Od zvaničnog početka pregovora, 29. juna 2012.godine, do sada, prešli smo dug i zahtjevan put. Započeli smo proces sveobuhvatnih društvenih reformi, političkih i ekonomskih i ostvarili značajan napredak u svim oblastima. Danas možemo reći da smo otvorili trećinu pregovaračkih poglavlja“, kazao je Pejović.
On je rekao da je Crna Gora ozbiljno shvatila da su pregovori najbolja i najtemeljnija priprema za mogućnosti koje će državi biti na raspolaganju danom pristupanja EU.
„Što je još važnije, pregovori su šansa da izgradimo bolje i razvijenije društvo. Sve ono što danas radimo zapravo je naš ulog u bolju budućnost i kvalitetniji život naših građana. I mi tu priliku koristimo. Iako promjene ne mogu odmah nastupiti na svim poljima, one će postepeno početi da daju rezultate, što u nekim oblastima već možemo primjetiti“, ukazao je Pejović.
On je najavio da se tokom naredne godina planira otvaranje zahtjevnijih poglavlja, kao što su 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12. Sigurnost hrane, 8. Konkurencija i 27. Životna sredina.
„ Za ove oblasti je potrebno donijeti kvalitetan i sveobuhvatan strategijski okvir koji će biti osnova za svaki dalji rad. Nadležne institucije u saradnji s ekspertima iz EK i država članica posvećeno rade na tome i siguran sam da ćemo naredne godine imati razloga za zadovoljstvo“, naveo je Pejović.
On je podsjetio da su, zbog specifičnosti, ali i uticaja koji imaju na sve oblasti društvenog života, najviše u fokusu pažnje poglavlja 23 i 24.
„ Crna Gora je u ovim oblastima dobila 83 zahtjeva mjerila, od čega 45 u 23. poglavlju i 38 u 24. poglavlju. Akcionim planovima za ova poglavlja smo definisali dinamiku sprovođenja mjera i aktivnosti, raspoložive resurse, ali i prepoznali izazove i nedostatke na čijem otklanjanju kontinuirano radimo“, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, osim tih, kao zahtjevna poglavlja ističu se 27. Životna sredina, 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12. Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor.
„Riječ je o poglavljima u kojima, takođe, imamo zahtjevna početna mjerila i koja obuhvataju veliki dio pravne tekovine s kojom se Crna Gora mora uskladiti. Osim toga, značajan izazov u ovim poglavljima predstavljaju finansijska sredstva potrebna za sprovođenje reformi u ovim oblastima“, rekao je Pejović.
On je kazao da će, na primjer, u oblasti životne sredine biti potrebno osigurati sredstva za izgradnju javne infrastrukture, dok je u okviru 12. poglavlja potrebno stvoriti finansijski okvir za ispunjavanje strogih zatjeva i standarda EU koji se odnose na poizvodnju i preradu hrane.
“Dio tih sredstava ćemo dobiti iz fondova EU, dok će se dio investicija finansirati iz kredita evropskih i svjetskih finansijskih institucija i kroz direktna strana ulaganja. S obzirom da je riječ o vrlo kompleksnim i skupim poglavljima, Crna Gora će od EU zatražiti i određene prelazne periode kako bi, i nakon stupanja u članstvo, nastavila usklađivanje s propisima i standardima u ovim oblastima“, rekao je Pejović.
Govoreći o daljim planovima, on je podsjetio da je Programom pristupanja Crne Gore EU, na strateški, sveobuhvatan i pregledan način definisan obim i dinamika reformi koje su potrebne za dalje prilagođavanje Crne Gore pravnom poretku EU.
„Ovim dokumentom smo odredili zadatke koje je potrebno ispuniti kako bismo do 2018. bili unutrašnje spremni za članstvo u EU. Ti zadaci podrazumijevaju dalji rad na usklađivanju domaćih propisa s evropskim, i što je još važnije, jačanje kapaciteta za njihovu kvalitetnu primjenu koja donosi vidljive rezultate“, rekao je Pejović.
Kako je naveo, u predstojećem periodu Crnu Goru očekuje nastavak sprovođenja reformi u svim oblastima.
„Posebno bih istakao mjere u pravcu jačanja vladavine prava, unapređenja sektora ekonomije, poljoprivrede, osiguranja stabilnog finansijskog okruženja, ali i snaženja ljudskih kapaciteta, kao pripremu za izazove i mogućnosti koje članstvo u EU nudi“, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je dosadašnjim rezultatima pokazala da može kvalitetno da upravlja procesom evropske integracije.
„Podrška EU i država članica je značajna i dobrodošla, ali mislim da smo tokom prethodnih godina shvatili da napredak, u najvećoj mjeri, zavisi od nas samih i naših unutrašnjih postignuća. Na tim temeljima ćemo nastaviti i ubuduće“, kazao je Pejović.
On je podsjetio da na pregovaračkoj tabeli Crna Gora trenutno bilježi 12 otvorenih pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva 25. Nauka i istraživanje i 26. Kultura i obrazovanje, privremeno zatvorena.
„Osim najvažnijih poglavlja, 23. Pravosuđe i temeljna prava i 24. Pravda, sloboda i bezbjednost, koja predstavljaju temelj vladavine prava, otvorili smo pregovore i u poglavljima, 4. Sloboda kretanja kapitala, 5. Javne nabavke, 6. Privredno pravo, 7. Pravo intelektualne svojine, 10. Informatičko društvo i mediji, 20. Preduzetništvo i industrijska politika, 31. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika i 32. Finansijski nadzor“, rekao je Pejović.
On je dodao da je svako od tih poglavlja izuzetno važno i da ima uticaj na svakodnevni život ljudi.
Takođe, sva poglavlja su uzajamno povezana i zavisna, kao djelići mozaika. Napredak u jednoj oblasti podstiče napredak u ostalim. Osim u ovim, Crna Gora intenzivno i jednako posvećeno sprovodi aktivnosti i u ostalim pregovaračkim poglavljima“, kazao je Pejović.
On je podsjetio da su Evropskoj uniji predate i pregovaračke pozicije za četiri poglavlja u kojima Crna Gora nema početna mjerila: 16. Porezi, 18. Statistika, 29. Carinska unija i 33. Finansijske i budžetske odredbe.
„ U toku je izrada pregovaračkih pozicija za ostala poglavlja u kojima nemamo mjerila za otvaranje: 2. Slobodno kretanje radnika, 9. Finansijske usluge, 14. Saobraćajna politika, 21. Transevropske mreže, 28. Zaštita potrošača i zdravlja i 30. Vanjski odnosi. Otvaranje ovih poglavlja očekujemo u narednom periodu“, kazao je Pejović.
On je podsjetio i da je usvajanjem Nacionalnog plana kvalifikacija za regulisane djelatnosti ispunjeno početno mjerilo u poglavlju 3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, „gdje smo takođe pripremili pregovaračku poziciju“.
