Izazovi sa kojima se suočavaju zemlje Mediterana i njihovi susjedi dominiraju medijskim naslovima i javnim raspravama. Pored već postojećih društveno-ekonomskih izazova, sukobi, terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizam prijete našem regionu nestabilnošću i neizvjesnošću, podstičući ogromne tokove raseljenih osoba, izbjeglica i migranata. Ova kriza predstavlja veliku ljudsku patnju i ozbiljno utiče na stanje ekonomske i društvene otpornosti mnogih zemalja na Mediteranu, utičući na njihove kapacitete rješavanja problema nezaposlenosti mladih. Ti izazovi bacaju sjenku na potencijal za ekonomski rast i prosperitet koji ovaj region nudi svojim građanima, istovremeno čineći da zaboravimo mnoge segmente djelovanja koji su dostupni kako bi se iskoristio taj potencijal.
Kao ko-predsjedavajući Unijom za Mediteran, uvjereni smo da se posebnim pristupom u svakoj pojedinačnoj zemlji ovaj potencijal ne može učiniti dostupnim građanima regiona – starim i mladim, muškarcima i ženama. Naprotiv, moramo da djelujemo zajedno na koordinisan način na nivou regiona kako bi se taj potencijal iskoristio.
Ovo je ambiciozan plan koji slijedimo danas kada smo u Jordanu okupili 43 ministra za saradnju, planiranje ili finansije zemalja sjevernog i južnog Mediterana na prvom Ministarskom sastanku Unije za Mediteran posvećenom regionalnoj saradnji i planiranju.
Bliska saradnja i progresivna integracija tržišta doprinijele su prosperitetu, a time i stabilnosti Evrope. Danas se 95% trgovine u euro-mediteranskom regionu odvija unutar EU, a svega 4% između EU i južnih mediteranskih partnera i samo marginalnih 1% unutar regiona Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA). Bolje saobraćajno, komunikaciono i trgovinsko integrisanje moglo bi doprinijeti povećanju trgovine i prilika za ulaganje, a time i poboljšati ekonomski rast i zapošljavanje u regionu.
Unapređenje regionalne saradnje može da dovede do osjetne koristi za građane. Suočavamo se sa sličnim izazovima kada je riječ o našim mladim ljudima i potrebom za snažnim djelovanjem po pitanju njihovog obrazovanja i mogućnosti za zapošljavanjem. Zajednički su nam izazovi koji se tiču povezanosti i bezbjednog pristupa energentima – oblasti koje su ključne za prosperitet i stabilnost obje strane Mediterana. Moramo se zajedno pozabaviti društvenim i ekonomskim uzrocima migracija i sigurnosti, koristeći se regionalnim odgovorima. Urbani razvoj, infrastruktura i transportne mreže bi olakšale kretanje ljudi i stimulisale trgovinsku razmjenu i povećanje investicija.
Razgovori koje ćemo imati 2. juna predstavljaju logičan sljedeći korak na putu koji je skiciran tokom brojnih posebnih sastanaka Unije za Mediteran posvećenih oblastima od zajedničkog interesa kao što su saobraćaj, energetika, razvoj privatnog sektora i zaštita životne sredine. Primarni cilj je da se pomogne u obezbjeđivanju adekvatnog finansiranja koje bi bilo dostupno za ove regionalne prioritete i zajedničke izazove.
Potrebno je da udružimo sve instrumente postojeće saradnje i sredstva finansiranja od drugih partnera, i da više pažnje posvetimo projektima od zajedničkog regionalnog interesa. Moramo istražiti najbolje načine korišćenja, podsticanja i promocije javnih i privatnih investicija, akcionarskih fondova, i drugih inovativnih metoda finansiranja i mehanizama kako bi postigli naš dvostruki cilj: povećanje otpornosti i prosperiteta naših naroda. Takođe moramo da obezbijedimo da privatni sektor i civilno društvo budu dio naših napora za saradnju. Svojim nadležnostima i resursima, oni bi bili dopuna tradicionalnim instrumentima saradnje, čime se umnožavaju njihovi efekti.
Sa stanovišta EU, evropska susjedska politika koja oblikuje naše odnose sa MENA regionom, omogućava značajnu podršku regionalnoj saradnji. Nakon njene revizije u 2015. godini, ovaj sastanak će biti prilika da vidimo kuda idemo dalje zajedno.
Unija za Mediteran, uključujući rad njenog Sekretarijata, je prerasla u jedinstvenu platformu za dijalog i promociju strateških projekata za region. Njena se uloga sprovodi u svim prioritetnim oblastima uspješnim održavanjem osam ministarskih sastanaka, 12 konferencija na visokom nivou i više od 120 radionica, okruglih stolova i ekspertskih radnih grupa; u okviru ciklusa koji se pokazao ključnim u procesu identifikovanja 45 projekata za koje se danas smatra da su od zajedničkog interesa. Zajedno sa mnogim projektima koji se sprovode između EU i naših zemalja na državnom, lokalnom ili regionalnom nivou, ovi napori čine obim saradnje koja svakodnevno donosi dobrobiti za naše građane.
Dvjema stranama Mediterana je potrebna dublja ekonomska integracija zasnovana na pristupu u kojem svaka strana dobija, a koji podržava globalne napore na izgradnji mira u regionu, stabilizaciji, rekonstrukciji i ekonomskoj integraciji. Nepokolebljivo smo posvećeni postizanju ovog cilja, korak po korak.
Autori ovog teksta su ko-predsjedavajući Unijom za Mediteran, Imad N. Fakhuri, jordanski ministar za planiranje i međunarodnu saradnju i Johanes Han, evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju.
Izvor: Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori
