Naslovnica Info Press info Ivanović: Poljoprivrednim proizvođačima su obezbijeđena i sredstva SB i EU fondova

Ivanović: Poljoprivrednim proizvođačima su obezbijeđena i sredstva SB i EU fondova

U Crnoj Gori je u poljoprivrednim djelatnostima u četvrtom kvartalu prošle godine bilo 17,5 hiljada zaposlenih ili osam odsto ukupno radno angažovanih, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.

On je naveo da je, prema Anketi o radnoj snazi, broj radno angažovanih u poljoprivredi u četvrtom kvartalu prošle godine veći šest hiljada ili 52,2 odsto u odnosu na isti period 2014, dok je u odnosu na 2013. veći 10,1 hiljadu osoba ili 136,5 odsto.

“Radno angažovanih muškaraca je 9,4 hiljade, dok je radno angažovano 8,2 hiljade žena. U odnosu na regione, broj radno angažovanih u poljoprivredi u primorskom ragionu iznosio je 300, u središnjem 7,2 hiljade, od toga 2,8 hiljada u Podgorici, a u sjevernom regionu deset hiljada”, rekao je Ivanović na konferenciji za novinare.

U januaru je, prema podacima iz administrativnih izvora u sektoru poljoprivrede, ukupno bilo 2,38 hiljada zaposlenih ili 6,7 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

“Prosječna bruto zarada u sektoru poljoprivrede u januaru iznosila je 914 eura i veća je 25,2 odsto, u odnosu na januar prošle godine, a neto zarada 623 eura i veća je 25,1 odsto u odnosu na uporedni mjesec”, precizirao je Ivanović.

On je naveo da se često u javnosti mogu čuti teze da agrobudžet nije dovoljno velik, da država ne štiti dovoljno poljoprivrednog proizvođača ili da je potrebno da se uključi u otkup poljoprivrednih proizvoda, a autori takvih teza se pozivaju na iskustva EU zemalja.

Ivanović je, govoreći o tezi prema kojoj Crna Gora ima najmanji agrobudžet u regionu i da on mora da se poveća, rekao da su sredstva opredijeljejna Agrobudžetom povećana u odnosu na prošlu godinu 1,3 miliona eura ili 8,7 odsto.

“Međutim, osim tog iznosa, poljoprivrednim proizvođačima su obezbijeđena i sredstva Svjetske banke (SB) i EU fondova, što ukupno iznosi 22,6 miliona eura”, dodao je Ivanović.

Kada je riječ o tezi da država mora da garantuje plasman poljoprivrednih proizvoda, kao i da je potrebno da njihova cijena bude fiksna za određenu godinu, kako bi poljoprivredni proizvođači unaprijed izračunali da li im se isplati da rade, jer je tako u zemljama EU, Ivanović je rekao da nijedna država u EU ne određuje cijene poljoprivrednih proizvoda, već njih određuje i reguliše tržište.

“Samo kada dođe do značajnih poremećaja na tržištu, u zemljama EU postoje mehanizmi takozvanog interventnog otkupa i interventnih cijena, što su mehanizmi koji se vrlo rijetko primjenjuju zbog zahtjevnih procedura i opasnosti od sudskih procesa”, objasnio je Ivanović.

On je naveo da ni uspješni proizvođači u Crnoj Gori ne započinju proizvodnju prije nego analiziraju tržišna kretanja. Oni koji rade na taj način ne očekuju da im država odredi otkupnu cijenu proizvoda i obezjedi plasman, već svojim proizvodima snadbjevaju hotele, restorane i trgovačke lance.

“Poljoprivredni proizvođači u EU, za razliku od naših u Crnoj Gori, organizovani su u proizvođačke organizacije i grupe, i u proizvodnji strogo poštuju propisane standarde kvaliteta, što im omogućava da smanje troškove proizvodnje i ojačaju pregovaračku poziciju sa trgovačkim lancima, što želimo da postignu i crnogorski poljoprivredni proizvođači”, rekao je Ivanović.

On je naveo da se u javnosti može čuti i teza da država treba da planira poljoprivrednu proizvodnju i da odredi koja vrsta proizvodnje ima perspektivu za određeno područje, a koja nema.

“Šta će poljoprivredni proizvođači proizvoditi na nekom području ne može da odredi država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Nijedna zemlja EU ne određuje svojim proizvođačima šta će i koliko proizvoditi. To ne čine ne zato što ne žele da pomognu svojim proizvođačima, nego zato što je to zakon tržišta”, objasnio je Ivanović.

Uloga države je, kako je dodao, da stvori pravni okvir i mjere podrške koje će omogućiti održivu poljoprivrednu proizvodnju i da kontroliše proizvođače da tržištu ponude zdravstveno bezbjedne proizvode. Uloga savjetodavnih službi i naučnih institucija je da pomognu poljoprivrednim proizvođačima da unaprijede proizvodnju i uvećaju prinose primjenom novih tehnologija.

“U tom cilju, crnogorsko Ministarstvo mjerama agrobudžeta podstiče mlade ljude da se školuju i usavršavaju u zemlji i inostranstvu, da rade na istraživanjima koja će doprinijeti uvođenju inovativnih metoda proizvodnje”, naveo je Ivanović.

Kada je riječ o tezi da je potrebno zabraniti uvoz poljoprivrednih proizvoda koja se proizvode u Crnoj Gori, Ivanović je objasnio da Crna Gora ne može da zabrani uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, osim u slučajevima kada je ugroženo zdravlje stanovnika.

“Crna Gora je član Svjetske trgovinske organizacije (STO) i obavezala se na poštovanje osnovnih principa međunarodne trgovine u skladu sa kojima funkcioniše globalno tržište za 160 država članica i još 24 koje su u procesu pregovora za članstvo u toj međunarodnoj organizaciji. Zabrana uvoza, posebno iz razloga zaštite domaće proizvodnje, predstavljala bi grubo kršenje opšteprihvaćenih pravila u skladu sa kojima funkcioniše međunarodno tržište”, podsjetio je Ivanović.

On je ocijenio da se slabosti crnogorske proizvodnje ne mogu riješiti eliminisanjem konkurencije, ali se u trku može ući i pobijediti sa proizvodima višeg kvaliteta, kao što je organska i proizvodnja visokokvalitetnih specifičnih tradicionalnih proizvoda.

On je podsjetio da je ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini smanjen u odnosu na 2014. godinu 18,8 miliona eura ili 3,9 odsto.

“Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita predstavlja jedan od prioriteta kojem je Ministarstvo u kontinuitetu posvećeno. Sve aktivnosti i razvojni projekti direktno i indirektno vezani su za povećanje potrošnje domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu i povećanje izvoza onih proizvoda za koje postoji interes na stranim tržištima”, naveo je Ivanović.

Aktivnosti se, kako je dodao, odnose na podršku proizvođačima kroz investicije u poljoprivredna gazdinstva i subjekte koji se bave preradom hrane, kao što su Agrobudžet, MIDAS, IPARD, Abu-Dabi kreditni fond, kao i na donošenje i implementaciju propisa iz oblasti bezbjednosti hrane i usvanje i primjenu EU standarda, čime će se stvoriti uslovi za povećanje plasmana crnogorskih proizvoda na tržište EU.

Ministarstvo se bavi i edukacijom poljoprivrednih proizvođača, kao i intenzivnim promotivnim aktivnosti u cilju podizanja svijesti domaćih potrošača i predstavljaa domaće proizvode u inostranstvu.

Ivanović je, takođe, pozvao korisnike staračkih naknada koji nijesu obnovili dokumentaciju, da se obrate Službi za poljoprivredu u opštini u kojoj žive kako bi dobili detaljnu pomoć i uputstva o obnovi dokumentacije i nesmentanom nastavku ostvarivanja tog prava.

“Pravo na staračku naknadu ostvaruje se u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, pri čemu je potencijalni korisnik muškarac stariji od 65 godina, a žena 60 godina, živi na selu i bavi se poljoprivredom, i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu”, precizirao je Ivanović.

On je obavijestio sve punomoćnike-advokate koji su u ime korisnika staračkih naknada pokrenuli spor protiv države Crne Gore, odnosno Ministarstva, da će država adekvatno odgovoriti na sve zloupotrebe prilikom pokretanja postupka pred sudovima.

Ivanović je rekao da je Ministarstvo usvojilo izmjene i dopune Pravilnika o doznaci stabala za sječu, načinu obilježavanja i evidentiranja drvnih sortimenata i uvjerenja o njihovom porijeklu i Pravilnika o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta.

“Tim pravilnicima znatno su poboljšani način obilježavanja, evidentiranja i kontrola prometa drvnih sortimenata”, naveo je Ivanović.

Prema njegovim riječima, i pored poteškoća koje se odnose na nabavku tehničkih sredstava za uspostavljanje predviđene evidencije, te mjere su već dale rezultate. Konkretno, smanjen je izvoz oblovine čime su povećani inputi za preradu kod domaćih drvoprerađivača, pri čemu se stepen prerade povećava u Crnoj Gori.

“Drvni sortimenti obavezno moraju imati evidencionu pločicu, pomoću koje se prati promet i transport svakog sortimenta u oblom stanju, bez obzira na to da li vodi porijeklo iz državnih ili iz privatnih šuma”, kazao je Ivanović.

Prigovori koji se odnose na navodno komplikovanu procedure prijema i otpreme, prema ocjenama Ministarstva predstavljaju jednu vrstu otpora zavođenju reda i evidenciji kretanja drvnih sortimenata zbog čega u Ministarstvu očekuju da nadležne inspekcijske službe daju svoj doprinos pojačanim kontrolama.

Uprava za bezbjednost hrane, kako je rekao, pozvala je sve uvoznike i distributere sredstava za zaštitu bilja koji do sada nijesu dostavili podatke iz evidencije o prometu sredstava za zaštitu bilja na veliko i malo, da ih dostave u skladu sa zakonom.

“Uprava za bezbjednost hrane poziva sve registrovane proizvođače sjemenskog i sadnog materijala, kao i registrovane proizvođače merkantilnog krompira i plodova citrusa, da prijave godišnju proizvodnju”, kazao je Ivanović.

Proizvodnja se, kako je precizirao, prijavljuje najkasnije do 30. aprila tekuće godine, a za bilje sa kratkim vegetacionim ciklusom, najmanje mjesec prije početka proizvodnje. Prijava proizvodnje je i prvi i obavezan korak u procesu sertifikacije sjemenskog i sadnog materijala.

On je najavio organizovanje projekta Karavan organskih i tradicionalnih proizvoda, u cilju promocije domaćih proizvoda, prije svega organskih i tradicionalnih proizvoda, kao i studijsku posjetu Italiji za predstavnike profesionalnih ribara koji se bave malim obalnim ribolovom, kao i za predstavnika Instituta za biologiju mora.

Mina business

Saopštenja

Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana važna za napredak u poglavlju 24

0
„Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, koje su u skladu sa preporukama iz ovogodišnjeg Izvještaja EK, osiguraće...

Ocjene iz Izvještaja EK podsticaj za efikasniji rad u poglavlju 17

0
„Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komsije vidimo kao podsticaj za još efikasniji rad u narednom periodu s ciljem ispunjavanja preostalih obaveza u dijelu usklađivanja...

Nova Komisija za evropske integracije razmatrala Izvještaj EK

0
„Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i naše interne procjene i pripremljeni dinamički planovi za poglavlja 23 i 24, te mape puta za ostala pregovaračka...

Potvrđen nastavak svih 9 programa prekogranične saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027 u kojima je...

0
Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije,  predstavljaju finansijsku podršku Evropske...

Crna Gora nastavila sa reformama i rezultatima u finansijskim poglavljima

0
Crna Gora je u proteklom periodu nastavila sa reformama u finansijskim poglavljima, što je evidentirano i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije. Donošenjem paketa podrške privredi...