Izbori za Evropski parlament zakazani su za maj 2019. i u zemljama Zapadnog Balkana već se uveliko spekuliše, ali i strahuje, da bi u izbornoj atmosferi proširenje Evropske unije i pregovori sa zemljama regiona mogli pasti u drugi plan. Izvjesno je da će izbori, ali i situacija u vezi sa Bregzitom uticati na dešavanja u Briselu, ali su sagovornici Eurokaza saglasni u ocjeni da proširenje ostaje prioritet, bez obzira na izbornu dinamiku.
Poslanik Evropskog parlamenta Jozo Radoš vjeruje da će Zapadni Balkan biti tema izbora za Evropski parlament.
„Moguće je da će, tokom kampanje za evropske izbore, u nekim zemljama članicama pitanje proširenja biti značajnije zastupljeno, ali, zbog otpora širenju Unije, u pojedinim članicama uglavnom kao negativna kampanja“, ocijenio je Radoš u izjavi za Eurokaz.
Kada je u pitanju njegova zemlja, Hrvatska, Radoš očekuje da će proširenje biti jedno od pitanja u kampanji, ali ne previše visoko na listi predizbornih tema.
„Tokom formiranja novog sastava Evropskog parlamenta i Evropske komisije proširenje na zemlje Zapadnog Balkana zasigurno će biti veoma prisutno“, kaže on.
Radoš vjeruje da će, nakon predstojećih izbora, euroskeptične snage biti značajnije zastupljene u Evropskom parlamentu, ali ne očekuje da centrističke političke grupacije promijene svoj odnos prema pitanju proširenja. „Naprotiv, očekujem da će to pitanje biti visoko na dnevnom redu Evropskog parlamenta, Komisije ali i Savjeta EU“, ističe hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu.
Dodaje i da je u proteklom mandatu, zahvaljujući njegovom i radu ostalih kolega koji dolaze s prostora jugoistočne Evrope, bitno podignuta svijest o važnosti integracije zemalja Zapadnog Balkana za EU.
„Zapadni Balkan je geografski dio EU i zbog niza razloga je važno da taj prostor bude njen sastavni dio. Migracijski tokovi i razni vanjski geopolitički uticaji pomogli su da se poveća svijest o važnosti Zapadnog Balkana. U tom se smislu ništa neće promijeniti idućih nekoliko godina i logično je da se politika priključenja zemalja Zapadnog Balkana nastavi. Crna Gora je pozitivan primjer u nizu otvorenih i komplikovanih odnosa u toj regiji i svakako treba nastojati da se taj pozitivan primjer osnaži. Očekujem da će u novom mandatu EU institucija, dakle u periodu 2019-2024, Crna Gora završiti pretpristupne pregovore, te da će započeti proces formalnog uključenja Crne Gore u članstvo EU“, zaključio je Radoš.
Osim izbora za Evropski parlament, koji predstavljaju glavni razlog za bojazan da bi agenda Brisela mogla da se promijeni, još jedna „prepreka“ je i pitanje izlaska Velike Britanije iz EU, kojem je u ovom trenutku posvećena cijela Unija. Nedavno održani samit šefova država članica u sjedištu EU pokazao je da u eri Bregzita neće biti lako ostati na vrhu liste prioriteta.
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Oksfordu i bivši direktor Evropskog savjeta za spoljnu politiku u Sofiji, Dimitar Bečev, uvjeren je da Zapadni Balkan ostaje prioritet bez razlike kakvi će biti rezultati.
„Radi se o jednom od malobrojnih regiona na svijetu gdje Evropa ima velikog uticaja. Drugo, nastavlja se i proces proširenja, a budući sastav Evropskog parlamenta relativno malo će uticati na proširenje“, kaže Bečev u izjavi za Eurokaz.
Glavnu ulogu, objašnjava on, igra Savjet EU, gdje su države članice,dok parlament nema toliko formalnih nadležnosti. Komentarišući protivljenje pojedinih članica EU proširenju, kao mogućoj prepreci za naš region, Bečev kaže da će se to izvjesno dešavati.
„Mislim da će biti opet Francuska ta koja se protivi, plus par drugih zemalja – na primjer,Holandija. Sa druge strane – stanje u regionu, a pogotovo konflikt o Kosovu i proces demokratizacije u lokalnim državama, može predstavljati ozbiljnu prepreku“, zaključio je Bečev.
Drugačiji stav ima britanski poslanik Evropskog parlamenta i doskorašnji izvjestilac za Crnu Goru Čarls Tanok, koji smatra da će se na agendi Brisela naći pitanja koja trenutno opterećuju Evropsku uniju.
„Imajući u vidu mnoga pitanja koja su sada aktuelna u cijeloj Evropskoj uniji, od Bregzita do klimatskih promjena i širenja ruskog uticaja, ne očekujem da proširenje na Zapadni Balkan bude glavna tema rasprave. Predmetna pitanja su mnogo više interna i nameću potrebu da se o njima govori – ekonomija, posebno u Eurozoni, migrantska kriza, porast nacionalizma i populizma, kao i odnos evropskih nasuprot antievropskim partijama biće glavna pitanja u narednom periodu“, kaže Tanok za Eurokaz.
Tanok smatra da se informacije o proširenju EU mogu pojaviti u nekoj od ovih rasprava podsvjesno, ali dodaje da se, osim neposrednih susjeda na Zapadnom Balkanu, ostali neće baviti proširenjem.
„Zaista ne mislim da će ova tema biti među glavnim razmatranjima tokom aktuelne kampanje, iako je istina da će pristupanje Turske Evropskoj uniji u nekim zemljama, biti dominantna tema kad je u pitanju proširenje, ocijenio je on.
Kada je u pitanju budući odnos snaga u Evropskom parlamentu i njihov odnos prema proširenju, Tanok kaže da je rano davati bilo kakve čvrste projekcije o izbornim rezultatuma, posebno sa nivoa Evropskog parlamenta, jer, kako kaže, oni često mogu da budu iznenađujući.
„Sumnjam da su nacionalizam i populizam zasad dostigli svoj vrhunac. Ipak, očekujem da vidim više podijeljen Evropski parlament – vanjsku, internacionalističku stranu u glavnim desnim i lijevim grupama političkih centara koji žele da rade zajedno na rješavanju problema i još jedan – više populističku, u nekim slučajevima otvoreno nacionalističku, desnu i ekstremno lijevu frakciju, koja želi da iskoristi svoj uticaj i moć da ošteti EU i njenu podršku efikasnom multilateralizamu i pravila zasnovana na međunarodnom pravnom poretku zarad sopstvene koristi. Većina njih će biti, kao što vidimo, otvoreno neprijateljski prema agendi proširenja EU, posebno Turskoj“, zaključio je Tanok.
Predsjedavanje Savjetom EU nakon izbora za Evropski parlament preuzeće Hrvatska. Zbog toga su političke elite u regionu ohrabrene i vjeruju da najmlađa članica EU ima sluha za susjede, te da će zajedničkim naporima uspjeti da Balkan ostave tamo gdje mu je i mjesto.
Izvor: Časpopis EUROKAZ
Autorka: Jovana Đurišić, dnevni list Pobjeda
