Naslovnica Info Press info Izlaganje ministra Pejovića na konferenciji „Šezdeset godina nakon Rimskih ugovora: put koji...

Izlaganje ministra Pejovića na konferenciji „Šezdeset godina nakon Rimskih ugovora: put koji predstoji Evropi“

Konferencija: „Šezdeset godina nakon Rimskih ugovora: put koji predstoji Evropi“ 
27. III 2017, Podgorica, hotel Ramada 

v32Vaše ekselencije, poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji, 

Zadovoljstvo mi je što danas u Crnoj Gori i na ovakav način obilježavamo ovaj važan jubilej – šest decenija od potpisivanja Rimskih ugovora koji su postavili temelje današnje EU. 

Potpisivanjem rimskih ugovora, 25. marta 1957, na kapitolskom brežuljku u Rimu u sali Horacija i Kurijacija, pod statuama Berninija i Algardija, Šumanova ideja o jedinstvenoj Evropi koja se širi, raste i ukida prepreke i granice, počela se sprovoditi u djelo. Stavljajući potpise na Rimske ugovore, predstavnici Francuske, Njemačke, Italije, Belgije, Holandije i Luksemburga, u uvjerenju da se evropske države moraju angažovati u izgradnji zajedničke budućnosti, pristupili su stvaranju zajednica. Zapravo, tog dana u Rimu, kroz odlučnost u integrisanju ekonomija, prevazilaženju nacionalnih granica, ali i povezivanju političkih sudbina država, oni su pristupili izgradnji evropskog projekta koji je osigurao najduži period mira i prosperiteta u novijoj istoriji evropskog kontinenta. 

Tom prilikom, tadašnji premijer Luksemburga Žozef Beh, apelovao je na vlade i parlamente da “žrtvuju pojedinačne interese i egoizme pojedinih zemalja u ime zajedničkog interesa”. Ovo je bila misao vodilja koja je iznjedrila najvažniju kreaciju moderne političke misli i ekonomske politike, mirovnu i nadnacionalnu tvorevinu kojoj nema ravne u današnjem svijetu, ali ni u cjelokupnoj istoriji čovječanstva. 

Svijest o zajedničkoj budućnosti evropskih država, proistekla iz posljedica II svjetskog rata i stalne opasnosti od novih sukoba Istoka i Zapada, vodila je potpisivanju Pariskog ugovora 1951, kojim je uspostavljeno zajedničko upravljanje industrijom uglja i čelika šest evropskih država. Bio je to prvi korak u ostvarenju zajedničkog cilja onih koji su oduvijek vjerovali u evropski projekat – evropske integracije i Evropu svih njenih građana. 

Ugovori iz Rima iz 1957. učvrstili su temelje te integracije i svijest o zajedničkoj budućnosti prvih šest evropskih zemalja i pokazali snažnu volju za afirmisanje Unije kao novog geopolitičkog aktera na međunarodnoj sceni. Postavljajući temelje zajedničkom tržištu i koordinaciji ekonomske politike, trasiran je put privrednom i društvenom razvoju, koji je bio snažan pokretač institucionalne efikasnosti u sprovođenju evropskih standarda i vrijednosti. 

Rimskim ugovorima, čije je konture ustanovila komisija na čelu s belgijskim ministrom inostranih poslova Pol-Anrijem Spakom, jednim od mnogih sanjara evropskog projekta, osnovane su dvije različite zajednice – jedna ekonomske prirode s fokusom na zajedničku trgovinsku politiku, postepeno uspostavljanje jedinstvene carinske tarife i liberalizaciju kretanja radnika i kapitala, i druga više sektorske prirode s akcentom na atomsku energiju. Evropskom ekonomskom zajednicom, uvedena je carinska unija među državama i postavljeni kriterijumi i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta kojeće osiguratislobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, koje će omogućiti kontinuirani ekonomski razvoj te povećati standard života stanovnicima država članica. Euroatom je postavio ciljeve razvoja istraživanja nuklearne energije i njene upotrebe u civilne svrhe. 

Stupanjem na snagu Rimskih ugovora 1. januara 1958, nakon ratifikacije u svim parlamentima tadašnjih članica, Evropa se našla na novom kolosijeku. Od vizionarske ideje o jednistvenom tržištu do istorijske činjenice, od ekonomske zajednice, tokom prethodnih 60 godina, Unija je izrasla u zajednicu koja se temelji na zajedničkim vrijednostima – slobodi, demokratiji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i jednakosti. Ono što je nekad bio san arhitekata evropskog projekta, danas je realnost – mir među narodima, finansijska stabilnost, slobodno kretanje ljudi i roba, strukturni evropski fondovi za razvojne projekte. Tako EU, kojoj i mi svi na Zapadnom Balkanu težimo, je zajednica u kojoj su građani Unije, kao i njihova prava zaštićeni, u kojoj je roming gotovo potpuno nestao, u kojoj se slobodno putuje, uz sve jeftinije putne karte, ali i u kojoj se jednako slobodno živi, radi i studira tamo gdje želite. 

Udružene, prvo u zajednice, a potom u Uniju, države članice su osigurale više od 60 godina mira na svojoj teritoriji, osnažile demokratiju i stabilnost na kontinentu i kroz ekonomski napredak, unaprijedile životni standard svojih građana. Ona je danas sigurnija, bez straha od novog rata između članica, Unija koja se sprema i pažljivo odgovara na nove globalne sigurnosne izazove kao što su međunarodni terorizam, hibridni rat i asimetrični konflikti. To je unija koja je bolja, slobodnija, naprednija i bogatija nego ikad prije. 

Dame i gospodo, 

Ipak, nakon više od šest decenija razvoja, EU se posljednjih godina suočava s nizom kriza. Pored, uticaja globalne ekonomske i finansijske krize koji se i dalje osjećaju, Unija se u kratkom vremenskom periodu suočila s migrantskom krizom, ali i snažnim porastom ekstremizma i radikalizma. Poslije dugog vremena integracije EU se suočava i sa strahom od dezintegracije, čiji je prvi vjesnik odluka Velike Britanije o izlasku iz članstva. 

v33Državljani Evrope kao da su izgubili povjerenje da EU može riješiti njihove probleme i zato je bilo vrijeme da se na vrh evropske agende vrate pitanje zaposlenosti, socijalnih prava, solidarnosti i jednakih šansa za sve. Rastući evroskepticizam u državama članicama, uspon populističkih i desničarskih partija, nizak nivo ekonomskog rasta, i institucionalna neefikasnost u sprovođenju evropskih standarda i vrijednosti ozbiljno su uzdrmali više decenija građenu arhitekturu Evrope. I pored različitih gledišta, države članice su jedinstvene u stavu da je ovo projekt koji počiva na zaštiti zajedničkog interesa svih njegovih konstituenata i da je zajednička odgovornost osigurati njenu uspješnu i svijetlu budućnost. 

Tu odlučnost su pokazali i na sastanku u Rimu s kojeg su izašli jedinstveni u namjeri da se odupru izazovima i Uniju učine jačom i otpornijom, a svojim građanima ponude sigurnost i nove mogućnosti. 

Lideri 27 država članica i Evropskog savjeta, Evropskog parlamenta i Evropske komisije usvojili su prekjuče dana u Rimu Deklaraciju o budućnosti Unije u kojoj naglašavaju da će EU “ostati nepodijeljena”, “napredovati različitim brzinama i snagom u istom pravcu” i “biti otvorena za one evropske zemlje koje poštuju i ulažu napore da uvriježe naše vrijednosti”. Iako zacrtan u Deklaraciji, danas niko nije siguran kako će se u praksi razvijati ovaj koncpet Evrope «varijabilne geometrije» i gdje je tu mjesto zemljama kandidatima. Mi na Balkanu ovu novu viziju Unije posmatramo s izuzetnom pažnjom i zanimanjem. Prije svega zato što je budućnost onoga čemu težimo jasno i naša budućnost. 

Podsjetiću na riječi predsjednika Evropskog Savjeta g. Tuska iz nedavnog govora u Rimu: “Danas s punim pravom mogu glasno ponoviti jednostavnu istinu: ništa u našem životu nije zasigurno zauvijek; potrebno je vrijeme, mnogo napora i žrtvovanja da bi se izgradio slobodni svijet. A njega je veoma lako uništiti. Potreban je kratak trenutak”. Ove riječi, koje će neki možda citirati kroz sljedećih 60 godina, treba da nas opomenu, ali i da nam daju inspiraciju i snagu da radimo i dalje. Možda mi na Balkanu više od nekih drugih. Jer ove vrijednosti slobodnog svijeta upravo dijele i države koje su na putu da postanu dio evropske porodice. Zapadni Balkan je dio koji nedostaje EU. Naše zemlje su prešle dug put od devedesetih, kako u vrijednostima i težnjama, tako i u usklađenosti s onim što su današnji evropski standardi. 

Zato mi je zadovoljstvo što danas u Crnoj Gori imamo priliku obilježiti ovaj važan jubilej, podsjetiti se na nemjerljiv doprinos koji su ugovori iz Rima dali jačanju svijesti o zajedničkoj budućnosti evropskih država, ali i založiti se promišljanju budućih pravaca i daljeg razvoja EU. Uvjeren da ćemo u toku konferencije imati kvalitetnu i plodotvornu diskusiju, posebno želim zahvaliti našim gostima iz Italije i regiona koji su se odazvali pozivu da učestvuju u panelima i diskusiji. Na taj način ćemo, u duhu slogana „Ujedinjeni u različitosti“, iz Crne Gore poslati snažnu poruku podrške zajedničkoj evropskoj budućnosti. 

E ancora, 

Vorrei esprimere il mio più vivo apprezzamento per i numerosi eventi che l’Ambasciata Italiana sta organizzando in occasione delle celebrazioni per l’ Anniversario della firma dei Trattati di Roma. Eventi tutti degni di nota che spaziano nelle sfere piu varie: dalla conferenza odierna, alla firma del protocollo di collaborazione tra le commissioni parlamentari per le politiche UE, e poi il raffinato concerto che ci verrà offerto questa sera a Herceg Novi dal maestro Rea. E ancora la mostra “Ever Closer Union” presso la Facoltà di Filologia a Niksic; e infine, la lezione che gli alunni di tutte le scuole medie e superiori del Montenegro, nello stesso giorno, alla stessa ora, dedicheranno alla riflessione sull’Europa, sulla scoperta della sua storia, dei valori, delle Istituzioni e dei programmi e dei processi di integrazione.

  
Finasco con le parole di Alcide de Gaspari: 

“Ma in Europa non vi è soltanto Roma. Come trascurare l’elemento del vicino Oriente, l’elemento greco, l’elemento delle coste africane del Mediterraneo, l’elemento germanico, l’elemento slavo?… Le voci di tutte le epoche si armonizzano nel concerto europeo. Essi si fondano in una tradizione le cui radici sono classiche, ma che si estendono in ramificazioni lussureggianti e folte, una tradizione che ci ispira unendoci». 

La ringrazio, 

Zahvaljujem na pažnji.

  
      

Saopštenja

Gorčević u Skoplju: Zajednička obaveza EU i regiona da održimo zamah proširenja

0
“Zajednička obaveza EU i država regiona je da održimo zamah proširenja.  Ohrabreni smo porukama koje stižu od lidera EU i koje predstavljaju dodatni podsticaj...

Oglas za poziciju Projektni menadžer (Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina –...

0
Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore, kao Nacionalno tijelo Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027, poziva zainteresovane kandidate...

Autorski tekst ministarke Gorčević za Dan portal: Istorijska šansa za našu generaciju

0
Pitanje ulaska Crne Gore u Evropsku uniju je tema kojom se više od decenije bave razne institucije, ali i građani ove države, dakle, i...

Osam miliona eura za crnogorske partnere u okviru Jadransko-jonskog programa

0
Institucije i organizacije iz Crne Gore ostvarile su zapažen uspjeh u okviru Prvog poziva IPA Jadransko-jonskog programa (IPA ADRION), kroz koji će njih 61...

Gorčević sa Hartmanom: Uspješna saradnja Crne Gore i UNDP-ja u dostizanju ciljeva EU i...

0
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je danas sa zamjenikom direktorke Regionalne kancelarije UNDP-a za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Nikom Hartmanom. Gorčević i Hartman...