Povezivanje zemalja balkanskog regiona prvo među sobom, a zatim i sa Evropskom unijom ima prevashodno svoje jake političke i ekonomske razloge, ali je osnovni razlog neophodnosti povezivanja realan fizički i infrastrukturni nedostatak koji ne dozvoljava pravu povezanost, ocijenio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić u intervjuu za specijalno izdanje magazina Diplomacy&Commerce.
“Dobra saobraćajna povezanost je ključna za plasman svih roba i usluga koje se proizvode ili će se proizvoditi u Crnoj Gori, dok je dobra energetska povezanost neophodna kako za buduće investicije u energetski sektor, tako i za slobodan protok energije kroz Crnu Goru, od koje ona ima jasne finansijske i strateške dobrobiti”, rekao je Kavarić.
1. U okviru Berlinskog procesa je ovog mjeseca u Parizu održan Samit Pariz – Balkan. U tom smislu, kako biste ocijenili ekonomsku saradnju zemalja balkanskog regiona?
Povezivanje država Zapadnog Balkana prvo među sobom, a zatim i sa Evropskom unijom ima prevashodno svoje jake političke i ekonomske razloge, ali je osnovni razlog neophodnosti povezivanja realan fizički i infrastrukturni nedostatak koji ne dozvoljava pravu povezanost. Ideja povezivanja zemalja Zapadnog Balkana otpočela je 2014. godine sastankom u Berlinu, a nastavila se u Beču 2015. i Parizu ove godine. Pohvalno je da su sve zemlje regiona prepoznale značaj ovog procesa i u tom smislu uzimaju aktivno učešće u predlaganju konkretnih projekata kojom će se ostvariti infrastrukturna povezanost. Dobra saobraćajna povezanost je ključna za plasman svih roba i usluga koje se proizvode ili će se proizvoditi u Crnoj Gori, dok je dobra energetska povezanost neophodna kako za buduće investicije u energetski sektor, tako i za slobodan protok energije kroz Crnu Goru, od koje Crna Gora ima jasne finansijske i strateške dobrobiti. Transbalkanski koridor je prvi projekat odobren u Beču koji se potpisivanjem ugovora operacionalizuje i smatram da je Crna Gora ovim projektom pokazala ozbiljnost i posvećenost jednom procesu kakav je Berlinski.
2. Nedavno je u Lastvi Grbaljskoj potpisan Finansijski ugovor za izgradnju Transbalkanskog elektro-energetskog koridora, upravo kao rezultat Zapadnobalkanske berlinske inicijative. Šta to znači za crnogorsku ekonomiju i energetiku uopšte?
Transbalkanski elektro-energetski koridor, odnosno prenosna mreža koja će Crnu Goru povezati sa Srbijom, a nakon toga sa Bosnom i Hercegovinom, je projekat od gigantskog značaja za energetiku i cjelokupnu ekonomiju Crne Gore. Pored toga, on ima i svoj regionalni, ali i evropski značaj, s obzirom na to da podrazumijeva jačanje crnogorske infrastrukture vezane na podmorski kabal sa Italijom i izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije. Na taj način se Crna Gora stavlja u središte energetskih tokova ovog dijela svijeta, ali i u potpunosti mijenja vizura svih ostalih susjednih zemalja, s obzirom na otvaranje mogućnosi povezivanja sa Zapadnom Evropom, upravo preko Crne Gore. Jer, projekat izgradnje podmorskog kabla sa Italijom ima svoju punu snagu i svrsishodnost jedino realizacijom ovog projekta. Njegova ukupna vrijednost je 127 miliona eura. Crnogorski elektroprenos (CGES) je uz pomoć Vlade Crne Gore obezbijedio kreditna sredstva od strane EBRD-a i njemačke razvojne banke KfW, a ugovor koji je nedavno potpisan predstavlja kofinansiranje tih kreditnih sredstava iz donacije u iznosu od 25 miliona eura. Ovo je prvi projekat odobren u Beču, a koji je iniciran kroz berlinski proces utemeljen upravo na ideji integrisanja Zapadnog Balkana.
3. Još jedan projekat koji je dobio prodršku od EU kroz Zapadnobalkanski investicioni okriv je i projekat Jadransko-jonskog gasovoda. Dokle se stiglo sa tim projektom?
Na ministarskom sastanku koji je nedavno održan u Crnoj Gori sa predstavnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije dogovoreno je da se najskorijoj budućnosti formira Operativno tijelo za razvoj Jadransko-jonskog gasovoda sa stalnim sjedištem u Crnoj Gori. Zadovoljan sam što IAP projekat dobija novu regionalnu i generalnu dinamiku jer je na sastanku precizno dogovoreno da organizujemo jedinicu za projektni menadžmen čiji bi sekretarijat bio u Crnoj Gori, a koja bi se sastojala od predstavnika ministarstava i operatora prenosnih sistema za gas Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH.
Podsjetiću da je, u okviru 10-og poziva Zapadnobalkanskog investicionog okvira Ministarstvo ekonomije dobilo grant u iznosu od 550.000€ za izradu Master plana gasifikacije Crne Gore. Master plan će predstaviti presjek stanja kada je u pitanju tržište gasa u Crnoj Gori, kao i institucionalne mjere koje je potrebno sprovesti na nivou ministarstva i regulatora zaduženih za ovu oblast. Poznato je da je pristup gasu kao jednom od najjefitnijih i ekološki najčistijih energenata svakako da će doprinijeti Crnoj Gori kao atraktivnoj investicionoj destinaciji, ali i kvalitetu života naših građana.
4. U kojoj fazi je sada projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju?
Posljednji korak kada je ovaj projekat u pitanju napravila je Skupština Crne Gore usvajanjem predloga ugovora za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, čime je dala saglasnost da konzorcijum italijanske Eni i ruskog Novateka dobije koncesije za istraživanje nafte i gasa. Time je dato zeleno svjetlo da ugovor sa italijansko-ruskimn konzorcijumom mogu da se potpišu, nakon čega firme kojima su date koncesije mogu otpočeti istražne radnje na četiri dodijeljena bloka. Takođe, Vlada je nedavno prihvatila predloge ugovora za dva istražna bloka sa grčkom kompanijom Energean Oil&Gas i ono što slijedi je ista parlamentarna procedura koju je prošao italijansko-ruski konzorcijum. Važno je reći da će Crna Gora, ukoliko nafta bude pronađena, imati značajne koristi, a da će to biti tako garantuju zakoni. Tako je Zakonom o ugljovodonicima predviđeno osnivanje Fonda za ugljovodonike u koji će se slivati dio novca koji država prihoduje od poreza po osnovu dobiti kompanija. Od ukupnog prihoda, Fondu će pripadati 85 odsto, a državnom budžetu 15 odsto. Zatim, Zakon o oprezivanju upstream industrije ugljovodonika precizira da 54% poreza na dobit koji proizilaize iz upstream operacija i povezane imovine (postrojenja) i 9% na dividende, kapitalne dobitke ide državi. Prihodi i kapitalne dobiti od poreza naplaćenog od upstream operacija i povezane imovine su prihodi Države Crne Gore. Takođe je značajno napomenuti da će sve istražne radnje biti u skladu sa najvišim ekološkim standardima i ni na koji način neće narušiti sliku Crne Gore kao ekološke države, ali i atraktivne turističke destinacije.
5. U kojim oblastima nema dovoljno investicija i šta vlada čini da ih podstakne?
Vlada Crne gore više od deceniju radi na stvaranju klime koja pogoduje investitorima, počev od poreske politike, do sveobuhvatnog zakonskog okvira koji uređuje zaštitu prava vlasništva i slobodu trgovine i kretanja kapitala. Što se tiče sektora za ulaganja, turizam, energetika, saobraćaj i poljoprivreda izdvajaju se kao konkurentne, a tu su i industrije u nastajanju, kao što je IT sektor. Vlada Crne Gore kroz razne projekte – kao što su biznis zone i direktni podsticaji za investicije, stvara konkurentan biznis ambijent. Projekat biznis zona sprovodi se od 2012. godine, a u ovom trenutku je u Crnoj Gori devet biznis zona od loklanog interesa otvoreno za ulaganja. Podsjetiću da je biznis zona poseban entitet u okviru lokalne samouprave, koji je dijelom ili u potpunosti infrastrukturno opremljen, a gdje su potencijalnim investitorima omogućene poreske i administrativne olakšice na državnom i na nivou lokalne samouprave. Takođe, Ministarstvo ekonomije će do kraja ove godine krenuti u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja velikih i strateški značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj države. U svemu tome je važno podjsetiti da strani investitori u Crnoj Gori imaju nacionalni tretman, tj. da mogu ulagati pod istim uslovima pod kojima to rade i domaći investitori. Pored Uredbe o biznis zonama, tu je i Uredba o podsticanju direktnih investicija koja ima za cilj kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, a koji će, prije svega, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Sredstva za podsticanje investicija se dodjeljuju na osnovu javnog oglasa i to za investicione projekte čija je minimalna vrijednost ulaganja 500.000 eura i kojima se obezbjeđuje otvaranje najmanje 20 novih radnih mjesta u roku od tri godine, od dana zaključivanja ugovora o korišćenju sredstava. Korisnik sredstava takođe može biti domaći ili strani investitor ako osnuje privredni subjekat u Crnoj Gori.
6. Crna Gora je, poput mnogih evropskih država, krenula u proces brendiranja. Šta vas sve očekuje na tom putu?
Uvažavajući globalne tendencije, Vlada Crne Gore je krenula u proces nacionalnog brendiranja, kome u značajnoj mjeri doprinose uspješni procesi pristupanja EU i NATO-u. S obzirom na sve vrijednosti koje Crna Gora posjeduje, smatramo da je proces brendiranja države jedan od načina da objedinimo svu kvalitetnu ponudu zemlje i tako valorizujemo vrijednosti koje ona posjeduje, izgradimo imidž, a sve u cilju povećanja nivoa vidljivosti i prepoznatljivosti Crne Gore u svijetu. Na taj način povećavamo konkurentnost naše ukupne privrede na inostranim tržištima. Prvi korak u tom procesu, koji smo već napravili, jeste odabir grafičkog rješenja znaka nacionalnog brenda Crne Gore, odnosno žiga. Cilj je da žig bude na što većem broju crnogorskih proizvoda, koji su prepoznati po kvalitetu, ali i uspješnih sportskih klubova, kompanija i sl. Na taj način će se kod inostrane javnosti izazvati asocijacije na državu Crnu Goru, što bi u krajnjem rezultiralo mnogobrojnim benefitima, kako ekonomskim, tako i društvenim, socijalnim i političkim.
Originalni intervju, kao i kompletno izdanje na engleskom jeziku, možete pogledati ovdje: https://issuu.com/colorpressgroup/docs/montenegro_2016_web
