Očekujemo da ćemo u narednih nekoliko mjeseci zatvoriti onoliko poglavlja koliko smo zatvorili u protekloj deceniji”, rekao je Gert Jan Kopman, generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR). Govorio je na današnjoj sjednici Odbora za spoljne poslove (AFET), kao i na zajedničkoj sednici AFET-a i Odbora za budžete (BUDG) Evropskog parlamenta u Briselu.
Kopman je, kako prenosi portal EWB (European Western Balkans) naglasio da se sve zemlje u regionu kreću naprijed ka članstvu u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i da su u posljednjih 8 mjeseci tri od njih prilično završile zadatak.
“Očekujem da će se prva od zemalja Zapadnog Balkana pridružiti SEPA-i 1. januara 2025. godine, odnosno Crna Gora, a uskoro će uslijediti Albanija i Sjeverna Makedonija, a za to je veoma zainteresovana i Srbija, kao i Kosovo i, nadam se, BiH će uslijediti nedugo kasnije”, podvukao je Kopman, dodajući da je to “svjedočanstvo novog zamaha”.
Kopman je rekao da se svih šest lidera regiona takođe sastaju svaka tri mjeseca kako bi razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan i da su Reformske agende, koje su sastavni dio ovog instrumenta koji je prošlog novembra usvojila Evropska komisija, od pet zemalja “u procesu odobravanja” od strane EK.
“Optimista sam da će prve isplate predviđene Planom rasta biti izvršene u roku od godinu dana od usvajanja ovakvog prijedloga od strane EK”, naveo je on, ističući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije dostavila konačnu verziju Reformske agende, ali da za to još ima vremena.
Govoreći o Reformskim agendama koje su podnijele Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, Kopman je istakao da je “nivo ambicija visok, i pokriva sve glavne oblasti, sve što je važno za socijalno-ekonomske razlike”.
On je pojasnio da je DG NEAR dostavio nacrte Reformskih agendi pet zemalja Zapadnog Balkana na mišljenje savjetodavnom odboru država članica kako bi se oni usvojili u prvoj polovini oktobra, a nakon toga se može osloboditi prvih 7 odsto sredstava iz Plana rasta. Kopman je rekao da je sastanak ovog odbora zakazan za 2. oktobar.
Pored toga, naglasio je da postoji “stroga uslovljenost” za dobijanje sredstava iz Plana rasta, uključujući dobro razvijene, nezavisne sisteme kontrole.
“Cilj koji se odnosi na udvostručenje veličine ekonomije ovih zemalja u jednoj deceniji čini se mogućim”, podvukao je Kopman i podsjetio da će pravilo “osnove na prvom mjestu” ostati suštinski princip u daljem proširenju EU.
Prema Kopmanu, “ne postoji trgovina i neće biti trgovine između zasluga i brzine” u proširenju, što podrazumijeva da svaka zemlja treba da bude procijenjena na osnovu sopstvenih zasluga.
Neki članovi AFET-a i BUDG-a izrazili su zabrinutost zbog stanja vladavine prava u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU, uključujući Srbiju, kao i zbog činjenice da BiH još nije dostavila važeću verziju Reformske agende.
EUROPEAN WESTERN BALKANS PORTAL