Crna Gora će, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, jasno naglasniti svoje opredjeljenje za suštinskom reformom vladavine prava, poručila je glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić u intervjuu za Gradski portal.
Ona je ocijenila da je aktuelna politička debata o strateškim prioritetima vanjske politike EU, koji pažnju usmjeravaju na Zapadni Balkan, ponovo vratila politiku proširenja na sto, i da je to pozitivna poruka za države regiona.
Iz Brisela je potvrđeno da će Međuvladina konferencija između EU i Crne Gore biti održana 22. juna. O čemu će biti riječi na toj MVK i zbog čega je ona značajna za Crnu Goru?
Ova Međuvladina konferencija je posebno važna za Crnu Goru imajući u vidu da će to biti prva politička MVK u skladu sa Novom metodologijom, gdje će Crna Gora biti u prilici da pred državama članicama EU jasno potcrta svoju geopolitičku orijentaciju članstva u EU i afirmiše svoje opredjeljenje za suštinskom reformom vladavine prava.
Njen značaj se ogleda u činjenici da će to biti prva u nizu političkih MVK koja će dati impuls snaženju političkog upravljanja procesom pregovora, imajući u vidu da smo jedina država kandidat sa svim otvorenim poglavljima i sa 100 odsto usklađenošću sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Politička dimenzija, kroz dijalog sa EU na najvišem političkom nivou, zasigurno će dodatno istaći značaj pregovaračkog procesa, ali i povećati njegovu predvidljivost imajući u vidu da će se na MVK razgovarati o ostvarnim rezultatima, tekućim aktivnostima i budućim planovima u vladavini prava i sprovođenje revidirane metodologije procesa pristupanja EU.
Bliži se deveta godišnjica pregovora Crne Gore sa EU. Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate i da li smo mogli brže napredovati prema EU?
Ostvarene rezultate i trenutnu poziciju Crne Gore u procesu pristupanja EU treba posmatrati u širem kontekstu i sa najmanje dva aspekta. Prvi je naš domaći, unutrašnji, a drugi je vanjski.
Evropska integracija je, prije svega, naš domaći zadatak jer reformišemo svoje društvo u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima, a kako bi ono bolje odgovaralo potrebama svojih građana. U proteklih devet godina je dosta urađeno – sprovedena je opsežna zakonodavna reforma u svim oblastima, osnažene postojeće i formirane nove institucije, ojačani ljudski kapaciteti za ispunjavanje obaveza iz pristupnog procesa. Reforme su dale i opipljive, praktične rezultate u mnogim sektorskim politikama, digitalizaciji, inovacijama, usklađivanju sa standardima EU u različitim sferama života.
Upravo je ta trasnformativna moć procesa njegova najveća vrijednost, a naravno da bismo voljeli i da složeni mehanizam pristupanja ima kraće rokove. Međutim priroda politike proširenja je takva da se kriterijumi postupno usložnjavanju u odnosu na ranije talase proširenja EU.
Uprkos raznim geopolitičkim izazovima, Evropska unija smatra politiku proširenja jednom od svojih najuspješnijih politika strateške nadogradnje snažnije kohezije, demokratije i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu i mi moramo učiniti sve da ispunimo kriterijume za članstvo, bez obzira na širi geopolitički kontekst.
Vjerujem da je aktuelna politička debata o strateškim prioritetima vanjske politike EU, koji pažnju usmjeravaju na Zapadni Balkan, ponovo vratila politiku proširenja na sto i da je to definitivno pozitivna poruka za države regiona. Tome će svakako doprinijeti primjena revidirane metodologije procesa pristupanja, pa je na Crnoj Gori da dokaže da je spremna da je iskoristi na najbolji način – kroz postepeno uključivanje u sektorske politike EU, programe i inicijative i prije samog članstva i snažnije korištenje pretpristupnih fondova.
Juče su Evropski parlament i Savjet EU postigl isporazum o novom Instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA III) sa budžetom od 14,2 milijarde eura za period od 2021 – 2027. Može li se u ovom trenutku znati koliko će sredstava, od tog iznosa, dobiti Crna Gora i na koje ciljeve /oblasti će ta sredstva biti usmjerena?
Jučerašnji sporazum o novom Instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA III), postignut između Savjeta i Parlamenta zapravo je rezultat pripremnih aktivnosti koje je Evropska komisija već sprovela, u skladu sa dosadašnjim iskustvima i naučenim lekcijama u vezi sa implementacijom EU fondova. Iako se u institucijama EU još radi na definisanju novih odredbi i kriterijuma Ipe III, cilj reformi instrumenta će biti unaprijeđenje efektivnosti i efikasnosti u korišćenju dostupnih EU fondova. Pet ključnih oblasti politika na koje će biti usmjerena podrška su: 1. Vladavina prava, temeljna prava i demokratija; 2. Dobro upravljanje, usklađivanje sa pravnom tekovinom, strateško komuniciranje i dobrosusjedski odnosi; 3. Zelena agenda i održivo povezivanje, će biti podržana u indikativnom iznosu od 42 odsto ukupne IPA podrške; 4. Konkurentnost i inkluzivni rast i 5. Teritorijalna i prekogranična saradnja.
Kada su u pitanju dostupna sredstva, namjera Evropske komisije je da finansijsku podršku državama koje su u procesu integracije tokom perioda 2021-2027 osmisli i sprovede na način koji će više vrednovati napredak u sprovođenju reformi. Upravo zbog toga nova pravila za instrument IPA III podrazumijevaju da neće biti unaprijed definisanih i ograničenih iznosa sredstava po državama korisnicama, kao što je to bio slučaj tokom prethodnih godina, već će prednost imati projekti koji budu od značaja za sprovođenje sektorskih politika, pritom spremni za brzo sprovođenje. Svakako će se voditi računa o postepenoj pripremi za korišćenje Evropskih strukturnih i investicionih fondova, koji će nam biti dostupni nakon punopravnog članstva u EU.
IZVOR: Gradski portal
