Crna Gora je otvorila pregovore o pristupanju u poglavlju 30 – Vanjski odnosi na Međuvladinoj konferenciji koja je održana 30. marta 2015. u Briselu, što je najbolji pokazatelj naše posvećenosti ispunjavanju obaveza iz evropske agende i priznanje za uloženi trud.
Oblast vanjskih odnosa obuhvata različite aspekte djelovanja EU na međunarodnom planu, uključujući zajedničku trgovinsku politiku, bilateralne sporazume s trećim zemljama, kao i razvojnu politiku i humanitarnu pomoć.
Ovo poglavlje ima izuzetnu praktičnu vrijednost i horizontalni uticaj na druga poglavlja, posebno ona povezana s carinskom unijom i ostvarivanjem 4 ekonomske slobode: slobode kretanja robe, radnika, kapitala i pružanja usluga.
Polazeći od činjenice da oblast vanjskih odnosa u najvećem dijelu uređuje ekonomske odnose naše zemlje s državama članicama EU i trećim zemljama, da se zaključiti da će svi crnogorski građani, a posebno privrednici, potrošači i radnici, imati dugoročne koristi od članstva u EU.
Direktna korist od prihvatanja zajedničke trgovinske politike ogleda se u ukidanju granične kontrole
prema EU, što dalje podrazumijeva uštedu vremena i troškova administrativne procedure špedicije i carinjenja za crnogorske privrednike, čime se ubrzava i pojeftinjuje protok robe i usluga.
Takođe, povećaće se i investicione mogućnosti smanjenjem postojećih trgovinskih barijera, pa će naša država postati još atraktivnija destinacija za priliv stranih direktnih investicija.
Istovremeno, to će otvoriti nova radna mjesta i povećati BDP, što vodi još većem ekonomskom razvoju zemlje.
Pored pomenutog, niže cijene i veći izbor proizvoda iz EU biće korisni i za crnogorske potrošače, budući da će usljed jake konkurencije na evropskom tržištu građani Crne Gore imati na raspolaganju veći
izbor proizvoda i usluga iz zemlja članica EU, a time će i domaći proizvodi postati jeftiniji.
Članstvo u EU će učvrstiti i mogućnost sklapanja različitih oblika saradnje s partnerima iz država članica
EU, radi zajedničkog i ojačanog nastupa na trećim tržištima.
Regionlana saradnja u tom smislu će kompletirati ponudu naše države, odnosno plasman naših proizvoda i usluga.
Učešće u razvojnoj politici EU omogućiće crnogorskim privrednicima da svojim ulaganjima pomognu razvoju trećih zemalja, što će s druge strane podstaći plasman i vidljivost crnogorskih roba i usluga na tržištima tih zemalja.
Osvajanje novih tržišta promovisaće dodatne vrijednosti koje su karakteristične za našu zemlju i definisati Crnu Goru kao ozbiljnog takmičara na evropskom i svjetskom tržištu.
Članstvom u EU povećaće se šanse za izvoz, kako u zemlje EU tako i u treće zemlje. Tačnije, Crna Gora će postati dio unutrašnjeg tržišta, čime će se olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište s preko 506 miliona potrošača.
S druge strane kada postane članica, Crna Gora će primjenjivati trgovinske sporazume koje je EU već potpisala ili trenutno pregovara s trećim državama.
To će našim privrednicima omogućiti pristup tržištima Centralne i Latinske Amerike, Afrike, Mediterana i sl.
Takođe, ukoliko EU zaključi ekonomske sporazume sa SAD-om, Kinom, Japanom i Indijom, crnogorski proizvođači će imati pristup i tim tržištima.
Tako na primjer, prema zajedničkoj studiji eksperata iz EU i SAD, Transatlansko trgovinsko i investiciono bi trebalo da donese ekonomiji
EU dobit od oko 119 milijardi eura godišnje od momenta kada se ugovor počne implementirati u potpunosti.
Od tog sporazuma i Crna Gora će imati korist kada postane punopravni član EU, jer će naši privrednici moći da pod povoljnijim uslovima posluju na tržištu SAD-a.
Crna Gora je, nastojeći da dostigne standarde Unije u oblasti humanitarne pomoći i civilne zaštite, pristupila Mehanizmu EU za civilnu zaštitu s ciljem da poveća kvalitet odgovora na vanredne situacije, zbog mogućnosti korišćenja ljudskih i materijalnih resursa drugih država prilikom nastanka prirodnih, tehničko-tehnoloških i drugih hazarda.
O njegovom značaju svjedoči nedavni primjer aktiviranja Mehanizma tokom poplava u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji maja 2014.
Zajedničkom akcijom članice Mehanizma su obezbijedile pumpe za vodu velikog kapaciteta, helikoptere, motorne čamce za evakuaciju ljudi, transport vode, lijekova, hrane kao i spasilačke timove.
EU je tom prilikom angažovala 800 humanitarnih radnika koji su raspoređeni u pogođena područja.
Crna Gora će u predstojećem periodu nastaviti aktivnosti na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU i jačanju administrativnih i nadzornih kapaciteta za oblast vanjskih odnosa.
S tim u vezi, Radna grupa za poglavlje 30 planira da donese poseban Akcioni plan kako bi se obezbijedilo efikasno sprovođenje pravne tekovine u ovom poglavlju do dana pristupanja EU.
Iskustva iz prethodnih proširenja ukazuju da će najveći izazovi u pregovorima o predmetnom poglavlju biti usklađivanje s trgovinskim sporazumima koje primjenjuje EU, kao i tranzicija od zemlje primaoca razvojne i humanitarne pomoći do zemlje donatora.
Budući da ovo poglavlje ima veliki značaj za crnogorsku privredu, u narednim godinama je potrebno posvetiti pažnju upoznavanju privrednika s novim okolnostima poslovanja koje će nastati primjenom Zajedničke trgovinske politike EU i brojnih ekonomskih sporazuma koje primjenjuje EU.
Jelena Leković
sekretar radne grupe
Tekst je objavljen u magazinu Diplomarius koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore
