Svaka država članica EU odgovorna je za upravljanje vlastitom poreskom politikom, koja je temeljno
obilježje nacionalnog suvereniteta.
U oblasti poreza i dalje se primjenjuje konsenzualno odlučivanje među državama članicama. Ipak, postoje
neka zajednička pravila koja, u duhu nenarušavanja tržišne utakmice, propisuju minimalne poreske stope (PDV, akcize).
Poglavlje Porezi podijeljeno je na četiri potpoglavlja: indirektno oporezivanje; direktno oporezivanje; administrativna saradnja i uzajamna pomoć; operativni kapaciteti i kompjuterizacija.
Pravna tekovina EU u dijelu o indirektnom oporezivanju se, prije svega, odnosi na usklađeno zakonodavstvo u području poreza na dodatu vrijednost i akciza. Minimalna stopa PDV -a u EU iznosi 15% i važi za većinu roba i usluga.
Razlike postoje među pojedinim državama članicama i kreću se od 17% u Luksemburgu, do 27% u Mađarskoj.
U oblasti akciza, pravna tekovina obuhvata usklađeno zakonodavstvo o energentima, duvanskim proizvodima i alkoholnim pićima.
U području direktnih poreza, pravna tekovina obrađuje određene aspekte poreza na dobit i poreza na povećanje kapitala.
Cilj je izbjeći narušavanje prekograničnih ekonomskih aktivnosti između preduzeća unutar Unije.
Zakonodavstvo Unije u području administrativne saradnje i uzajamne pomoći između poreskih i carinskih
tijela zemalja članica nudi rješenja u vezi razmjene informacija, kako bi se, s jedne strane, onemogućilo nezakonito i zakonito izbjegavanje plaćanja poreza, a s druge, omogućilo prikupljanje podataka o poreskim subjektima, kako automatizmom, tako i na zahtjev.
Tok pregovora u poglavlju – Porezi
Crna Gora je 23. oktobra 2013. i dobila kompletan Izvještaj sa skrininga za ovo poglavlje u kojem je iznesena opšta ocjena zadovoljavajuće usklađenosti domaćeg zakonodavstva s pravnom tekovinom EU.
Litvansko Predsjedništvo je 17. oktobra 2013. uputilo Crnoj Gori poziv za dostavljanje Pregovaračke pozicije.
Vlada je 12. juna 2014. usvojila Pregovaračku poziciju za Poreze i dan kasnije je zvanično uputila EK.
Crna Gora u daljem toku pregovora treba da nastavi s usklađivanjem nacionalnog zakonodavstava s relevantnim EU propisima, da se fokusira na dodatno jačanje administrativnih kapaciteta i da osnuje Centralnu kancelariju za vezu i Centralnu kancelariju za akcize.
Kada je u pitanju kompjuterizacija, imperativ je uspostavljanje neophodnih IT sistema za razmjenu informacija s državama članicama EU, što će, u finansijskom smislu biti i naš najveći izazov.
Značaj pregovora u poglavlju – Porezi
Koristi od pristupanja EU, kada je u pitanju ovo poglavlje, imaće sve sfere društva.
Crna Gora će biti u obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo u oblasti razmjene poreskih informacija s nadležnim institucijama EU, što će doprinijeti efikasnijoj kontroli naplate i smanjenju izbjegavanja plaćanja i utaje poreza i dovesti do značajnog povećanja budžetskih prihoda i smanjenja nezaposlenosti.
Crnogorski građani moći će da se zapošljavaju u drugim zemljama članicama EU, pri čemu će uživati iste poreske olakšice koje ima i matični radnik.
Budući da je, prema propisima EU, bolnička i medicinska njega oslobođena od plaćanja PDV -a za građane EU, crnogorski građani će od dana pristupanja moći da se liječe u EU po nižim cijenama.
Jedna od prednosti je i činjenica da nakon pristupanja Crne Gore EU, crnogorski državljanin više neće biti u obavezi plaćanja PDV -a na polovni automobil uvezen iz neke od zemalja članica EU.
Kada su u pitanju crnogorske kompanije, prednosti poslovanja unutar EU u smislu oporezivanja odnose
se na niže administrativne troškove za preduzetnike (ukidanje carinskih barijera); manje birokratije (eUprava, smanjenje administrativnih i statističkih formalnosti koje izvršavaju poslovni subjekti, posebno mala i srednja preduzeća); transparentno i bezbjedno poslovanje za preduzetnike u svim državama članicama (besplatna provjera validnosti PDV identifikacionih brojeva).
Zakonodavstvo Crne Gore je u velikoj mjeri usklađeno s pravnom tekovinom u području Poreza, pa, osim za nekoliko izuzetaka, može biti u potpunosti usklađeno s pravnom tekovinom EU za relativno kratko vrijeme.
Oblast za koju će biti potrebno više vremena obuhvata IT sisteme Poreske uprave, kojima bi se obezbijedila komunikacija i razmjena podataka između Poreske uprave Crne Gore i Generalne direkcije za poreze i carine.
Prema iskustvima zemalja koje su nedavno okončale proces razvijanja IT sistema, najteži, najdugotrajniji i najskuplji je Sistem za razmjenu informacija o PDV -u (VIES ).
Za njegov razvoj je potreban vremenski period od pet godina i oko 8 miliona eura.
Đorđe Janković, sekretar radne grupe
Tekst je objavljen u magazinu Diplomarius koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore
