Unutrašnje finansijske kontrole, jasna pravila i procedure, unutrašnja revizija i na kraju eksterna revizija zaokružuju sistem kontrola, koji značajno smanjuje mogućnost zloupotrebe novca – kazala je u intervjuu za Pobjedu Ana Krsmanović, šefica Radne grupe za poglavlje 32 (Finansijski nadzor) i generalna direktorka Generalnog direktorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija.
Poglavlje 32 otvoreno je prije godinu 24. juna prošle godine, a Krsmanović ocjenjuje da će profesija revizora biti sve značajnija, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
POBJEDA: Izgradnja demokratske i građanima odgovorne vlasti nemogućaje bez izgradnje jakih mehanizama budžetske kontrole. Da li finansijski nadzor koji sada imamo može garantovati trošenje novca građana bez zloupotreba?
KRSMANOVIĆ: Ono čega moramo biti svjesni jeste da je svaki sistem, pa i u najrazvijenijim zemljama, podložan zloupotrebama. Kroz efikasniji rad uprave i sve više oslanjanje na IT sisteme, rizici zloupotrebe se svode na najmanju moguću mjeru, ali i dalje postoje u svim sistemima.
Ono što sada predstavlja izazov jeste da se osigura da je potrošnja efikasna, efektivna i ekonomična, tj. da građani ekvivalentno plaćenim porezima dobiju najbolje moguće usluge za taj iznos sredstava. Kad razmišljamo o zloupotrebama sredstava poreskih obveznika, automatska asocijacija je nenamjensko trošenje sredstava od strane državnih službenika.
Zloupotreba sredstava jeste i kad građanin, na osnovu toga što je neki kontrolni mehanizam zakazao, ostvari neko primanje na koje nije imao pravo. Pravi primjer toga predstavlja primjena socijalnog kartona i ujedno ovo je sistem koji pokazuje kako se unapređenjem kontrola smanjuje mogućnost zloupotrebe.
POBJEDA: Rok za ispunjenje prvih zadataka u ovoj oblasti istekao je 31. maja, kakav izvještaj očekujete 15. septembra i koji su novi rokovi?
KRSMANOVIĆ: Obaveza uspostavljanja/unapređenja sistema unutrašnjih kontrola propisana je Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, a sama implementacija zahtijeva određeno vrijeme. Rok za početne korake u usklađivanju je 31. maj, dok su korisnici budžeta obavezni da do 15. septembra obavijeste Ministarstvo finansija o početnim aktivnostima. Imajući u vidu potrebu za kontinuiranim unapređenjem u ovoj oblasti, kao i suočavanjem sa novim izazovima i novim rizicima, subjekti u javnom sektoru u ovoj oblasti će uvijek biti suočeni sa nekim rokovima. Na primjer, jedna od oblasti kojoj će se posvetiti Ministarstvo finansija i drugi organi uprave je uspostavljanje revizije za IT sisteme. IT sistemi značajno olakšavaju rad, povećavaju efikasnost i smanjuju rizik od zloupotrebe, pa ipak i oni moraju biti s vremena na vrijeme predmet revizije, koja će cijeniti da li funkcionišu na odgovarajući način.
POBJEDA: Na konferenciji koja je nedavno održana u Podgorici moglo se čuti da smo mi daleko od kvalitetnog sistema u ovoj oblasti. Čak su mnogi predstavnici upozoravali da njihovi rukovodioci i ne znaju šta je revizija, da od njih hoće da naprave policajce… Akoje to tako, da li uopšte možemo govoriti o nekom velikom napretku?
KRSMANOVIĆ: Na početku želim da naglasim da je unutrašnja revizija relativno mlada profesija u Crnoj Gori. Broj revizora na kraju 2014. godine je za 93,54% veći u odnosu na broj revizora na kraju 2011. godine, dok je broj revizija povećan za 93,22%. Broj datih preporuka je povećan preko šest puta u odnosu na 2011. godinu. Tokom 2011. godine dato je 72 preporuke, dok je u toku 2014. godine dato 454 preporuke. Svi ovi podaci govore o značajnom razvoju profesije. Ovo posebno kad se ima u vidu da je trenutno u javnom sektoru od ukupno 61 raspoređenog unutrašnjeg revizora, do sada 46 unutrašnjih revizora steklo sertifikat ovlašćenog unutrašnjeg revizora, pri čemu 25 revizora pojeduje nacionalni sertifikat, dok je 28 revizora steklo međunarodni sertifikat. Ukupno sedam raspoređenih sertifikovanih revizora je steklo i nacionalni i međunarodni sertifikat. Ostali raspoređeni unutrašnji revozori su u postupku sticanja sertifikata. Ponekad ulogu unutrašnje revizije ne razumiju rukovodioci na pravi način, a nekad sami revizori ne shvataju u potpunosti svoju ulogu. Ono što je ohrabrujuće jeste da se rukovodioci sve više oslanjaju na nalaze i pomoć unutrašnje revizije. Za razliku od pojedinih kolega koji su se „žalili“ da se od njih očekuje previše, za mene je to pozitivan znak, rukovodioci ih cijene i žele njihovu pomoć. Takođe, biti revizor nije jednostavno, moraju se pridržavati visokih profesionalnih standarda, u situaciji su da kontrolišu rad svojih kolega, tako da to možda kod pojedinaca izaziva nelagodnu poziciju. Ministarstvo finansija je tokom 2014. i 2015. godine vršilo proces sagledavanja kvaliteta unutrašnje revizije. Podaci do kojih smo došli jeste da su revizorski izvještaji u najvećoj mjeri pripremljeni u skladu sa propisanom metodologijom i standardima u svim jedinicama, iako postoji razlika u kvalitetu pisanih izvještaja. Pozitivno je da su i OECD/SIGMA imali slične zaključke kad su ocjenjivali revizorske izvještaje, što je značajan napredak u posljednjih pet godina od kad je sistem uspostavljen.
POBJEDA: Da li će biti zakonskih promjena u ovoj oblasti?
KRSMANOVIĆ: Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji u julu 2014. godine, Predlogom zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o sprečavanju falsifikovanja novca i podzakonskim aktima, u potpunosti je zaokružen zakonodavni okvir u oblasti poglavlja 32.
POBJEDA: Koji su ključni izazovi u oblasti finansijskog nadzora?
KRSMANOVIĆ: Primjena zakona i drugih propisa, jačanje odgovornosti rukovodioca za povjerene zadatke, delegiranje ovlašćenja i odgovornosti, uz uspostavljanje jasnih indikatora uspjeha i mjerenje rezultata, jačanje administrativnih kapaciteta u pogledu povećanja broja revizora internih i eksternih kao i u pogledu kompetencija i vještina revizora. Tu je i saradnja sa OLAF-m, ECB i drugim relevantnim EU institucijama u pogledu zaštite finansijskih interesa EU i zaštite eura od falsifikovanja.
Posvećenost unapređenju finansijskog upravljanja i kontrole predviđa delegiranje odgovornosti i ovlašćenja. Međutim, u praksi delegiranje se uglavnom vrši od strane ministra na sekretara ministarstva.
U javnom sektoru postoji jaz između odgovornosti za politike i finansije, gdje su operativni rukovodioci (generalni direktori) odgovorni za politike, ali im nije delegirano ovlašćenje da i finansijski upravljaju sredstvima. Uvođenje programskog budžeta, koje se očekuje u narednim godinama, će omogućiti delegiranja odgovornosti i ovlašćenja, definisanjem indikatora uspjeha i mjerenjem rezultata.
Mladi ljudi da idu u revizore
POBJEDA: Ima jedinica unutrašnje revizije koje imaju samo jednog člana, a po zakonu treba najmanje tri. Da li u takvoj situaciji možemo govoriti o kvalitetnom nadzoru i kontroli i da li oni imaju legitimitet?
KRSMANOVIĆ: Unutrašnja revizija je samo jedna od unutrašnjih kontrola u sistemu javnih finansija. Ona pokazuje/ daje razumno uvjeravanje da uspostavljeni mehanizmi kontrole funkcionišu na odgovarajući način. Svakako da bi u potpunosti popunjene jedinice za unutrašnju revizije dale najveću vrijednost, međutim i jedan revizor može pomoći unapređenju funkcionisanja subjekta, samo što je u tom slučaju njegova opterećenost poslom veća i obuhvat revizije manji u odnosu na jedinice sa više revizora.
Upravo nepopunjenost jedinica za unutrašnju reviziju predstavlja jedan od ključnih izazova u dijelu unutrašnje revizije. Ministarstva su bezuspješno oglašavala slobodna radna mjesta za revizore u proteklom periodu, bez prijavljenih na oglase. Ministarstvo finansija je, da bi olakšalo proces zapošljavanja revizora, smanjilo zahtjeve za ovo radno mjesto, tako da neko sa jednom godinom iskustva na poslovima računovodstva i revizije se može zaposliti na mjesto mlađeg unutrašnjeg revizora. Takođe, postoji program obuke za unutrašnje revizore, tako da bih mladim ljudima koji traže posao preporučila da se javljaju na oglase koji se odnose na mjesta u unutrašnoj reviziji. Ova profesija će biti sve značajnija kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Da se ne upoređujemo
POBJEDA: Na kom nivou je Crna Gora u ovoj oblasti u odnosu na zemlje regiona?
KRSMANOVIĆ: Jako je nezahvalno praviti ocjene u odnosu na zemlje regiona, posebno u oblasti u kojoj ne postoje jasni indikatori na osnovu kojih se mogu porediti. Hrvatska je, kao zemlja članica, ipak ispred ostatka regiona u ovoj oblasti, dok je nivo razvijenosti sistema unutrašnjih finansijskih kontrola u Srbiji sličan kao u Crnoj Gori.
POBJEDA: Koliko je finansijski nadzor u Crnoj Gori ispod nivoa u EU?
KRSMANOVIĆ: Crna Gora od sticanja statusa kandidata učestvuje kao posmatrač na sastancima predstavnika ministarstava finansija zemalja članica, koji se bave sistemima unutrašnje finansijske kontrole. Učešće na ovim sastancima je veoma značajno za Crnu Goru, u pogledu dobijanja najnovijih informacija o sistemima u starim zemljama članicama i novim zemljama članicama. Crna Gora je veoma slična, a u nekim slučajevima na nivou zemalja članica koje su se pridružile 2004. godine i kasnije. Ono što je značajno za nas kao posmatrače jeste da su nezavisnost unutrašnje revizije, efikasnost kontrole i efikasnost i efektivnost i među zemljama članicama teme za raspravu. To isto znači da uvijek postoji prostor za unapređenje sistema kontrole, unapređenje funkcije unutrašnje revizije.
DRI je medu najvažnijim partnerima
POBJEDA: Kakva je saradnja sa DRI?
KRSMANOVIĆ: Državna revizorska institucija je jedan od najvažnijih partnera Ministarstva finansija u procesu unapređenja finansijskog upravljanja i kontrola kod potrošačkih jedinica.
DRI u svojim izvještajima daje ocjenu sistema unutrašnjih kontrola i samim tim dodatno utiče na podizanje svjesnosti u javnom sektoru o potrebi kontinuiranog unapređenja kontrola, pravila i procedura. Takođe, unutrašnja revizija predstavlja partnera DRI, prilikom revizije u potrošačkim jedinicama državni revizori koriste i izvještaje unutrašnje revizije. Na konferenciji u organizaciji Instituta Alternativa „Jačanje nadzora javnih finansija kako do bolje saradnje državnih i unutrašnjih revizora“ Ministarstvo finansija i DRI su se složili da bi slični skupovi trebali biti organizovani jednom godišnje.
Napredujemo
POBJEDA: Kako EU ocjenjuje naš napredak u oblasti finansijskog nadzora?
KRSMANOVIĆ: U izvještajima o napretku Crne Gore iz godine u godinu se bilježi napredak u svim oblastima koje pokriva poglavlje 32, što je potvrđeno i otvaranjem pregovora u okviru poglavlja 32, na međuministarskoj konferenciji 24. 6. 2014. godine.
Izvor: Pobjeda
