Šef austrijske diplomatije Sebastijan Kurc nije isključio mogućnost da Crna Gora postane dio tranzicione rute za migrante ukoliko Austrija zatvori granice.
On je danas razgovarao sa crnogorskim ministrom spoljnih poslova i evropskih integracija, Igorom Lukšićem. Ministri su potpisali sporazum o Programu saradnje između Crne Gore i Austrije u kulturi, nauci i prosvjeti.
Kurc je podsjetio da Austrija njeguje jake veze sa državama Zapadnog Balkana i sa Crnom Gorom.
„Potpisivanjem Akcionog plana pružili smo dodatnu podršku bilateralnim odnosima naših zemalja“, naveo je on.
Kurc je dodao da Austrija snažno podržava članstvo u Evropsku uniju svih država Zapadnog Balkana i reforme na putu ka toj organizaciji.
On je naveo da je jedna od današnjih tema sa Lukšićem bila i izbjeglička kriza koja pogađa i Austriju i članice EU.
„Ipak Crna Gora nije ni krajnja destinacija ni tranzitna država“, rekao je Kurc novinarima.
On je podsjetio da će Austrija uvesti gornju granicu, odnosno kvote za ulazak izbjeglica i, ocijenio izvjesnim da će ta država biti primorana da zaustavi priliv izbjeglica na granicama što će imati posljedice za čitav region.
Lukšić je podsjetio da je to druga posjeta Kurca Crnoj Gori u relativno kratkom vremenskom periodu.
“Što govori o posvećenosti Austrije našem regionu, posvećenosti saradnji sa Crnom Gorom. Današnje potpisivanje Plana saradnje u nekoliko oblasti kao i dogovoreni akcioni Plan saradnje za ovu godinu govore o kontinutetu odnosa”, smatra Lukšić.
On je naveo da posjetu vidi kao mogućnosti realizacije dogovorenog na samitu u Beču.
Prema njegovim riječima, treba dodatno raditi na uklanjanju različitih oblika biznis barijera kako bi crnogorsko tržište bilo atraktivnije za partnere iz Austrije i EU.
Lukšić je posjetu ocijenio sadržajnom. “Vjerujem da će ona dodatno doprinijeti inteziviranju naših bilateralnih odnosa u narednom periodu”.
Lukšić je, upitan o parlamentarnom dijalogu, naveo da je informisao šefa austrijske diplomatije o tom pitanju.
On je dodao da je ova godina važna za evropsku i evroatlantsku budućnost Crne Gore i svi učesnici u parlamentarnog dijaloga su zainteresovani da Crna Gora potvrdi posvećenost tim procesima.
„Teško bi u ovom trenutku mogao da prognoziram tajming, ali vjerujem da su svi učesnici zainteresovani da se što prije dođe do maksimalnog nivoa sporazumijevanja“, ocijenio je Lukšić.
Upitan da li očekuje da će ukoliko neke od partija koje ne podržavaju članstvo Crne Gore u NATO ući u Vladu i zahtijevati da se to pitanje riješi referendumom, Lukšić je ukazao da podrška građana za članstvo u Alijansi raste.
„Prema poslednijim istraživanjam deset je odsto više onih građana koje podržavaju članstvo Crne Gore u NATO u odnosu na one koje se protive“, precizirao je Lukšić.
On je poručio da to pitanje treba prepustiti nadležnim institucijama, navodeći da Skupština odlučuje o načinu ratifikacije.
„Moje lično mišljenje je da će parlament nakon parlametranih izbora biti potpuno legitiman da se o tom pitanju se izjasni. Ali ukoliko i drugačiji dogovor bude postignut to će biti i demokratski i legitimno“, poručio je Lukšić.
Na pitanje da ukoliko dođe do zatvaranja granica za migrante, da li Crna Gora ima određene mjere i da li je spremna da se pridržava raspodjele na osnovu kvota koje je odredila EU, Lukšić je ukazao da će Crna Gora svoju politiku sinhronizovati sa zemljama regiona i EU.
On je naveo da je Crna Gora već pripremila plan postupanja u određenim situacijima. „S tim da nije bila u prilici da učestvuje u detaljnijim razgovorima koje se tiču eventualne implementacije, tako da bi to podrazumijevalo da bi prethodno trebali učestvovati u tim razgovorima da bi mogli preuzeti obavezu“.
Lukšić je ocijenio da je jasno da su mjere koje je Crna Gora pripremila kvalitatvnog karaktera.
Upitan da li ulaganju ruskog biznismena Olega Deripske u crnogorsko primorje znači obnovu saradanje sa tom državom, Lukšić je kazao da Crna Gora odnose sa Rusijom nije prekinula 315 godina.
„Ni sada nijesu prekinuti politički odnosi. Postoje brojne investicije u oblastu turizma. To samo potvrđuje da Crna Gora nije zatvorena za eknomsku saradnju sa bilo kim od naših paratnera. Naprotiv”, rekao je Lukšić.
Kurc je, upitan ukoliko Austrija zatvori granice i neke države u regionu da li će to ugrziti Crnu Goru, kazao će to imati posljedice za cijeli region.
„Pa postoji mogućnost da države koje do sad nijesu bile postanu dio tranzitne rute“, smatra Kurc.
Prema njegovim riječima, Crna Gore se ne nalazi na toj ruti, ali mogućnot da postane dio nje nije u potpunosti isključena.
Ministar za Evropu, integracije i vanjske poslove Austrije, Sebastian Kurc sastao se i sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem koji je iskazao poštovanje za podršku i pomoć Austrije Crnoj Gori u evropskim integracijama.
Austrija je jako važan partner Crne Gore u oblasti ekonomije, ocijenio je Vujanović, navodeći da očekuje da će se ove godine otvoriti nova poglavlja i sačuvati dobra dinamika pregovora.
„Takođe je iznio posebno uvažavanje što je u organizaciji predsjednika Austrije, Hajnc Fišera i Kurca, u avgustu prošle godine u Beču, organizovano potpisivanje međudržavnih sporazuma o granici Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Vujanović, vrednujući uzajamnu saradnju, saopštio da je zajednički interes da se ikoristi mogućnosti njenog proširenja, kao i da je Crna Gora maksimalno spremna za to.
„Kurc je konstatovao dobru dinamiku pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Saglasio se sa ocjenom o vrlo sadržajnim bilateralnim odnosima dvije države, uvjeren da će oni i nadalje biti bliski za zajedničko dobro Crne Gore i Austrije i njihovih građana“, zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Agencija Mina
