Naslovnica Info Press info Zemlje Zapadnog Balkana da grade balkansku šestorku koja će koristiti iskustva EU

Zemlje Zapadnog Balkana da grade balkansku šestorku koja će koristiti iskustva EU

Kroz ekonomiju, tržište i smanjivanje tržišnih barijera zemlje Zapadnog Balkana moraju da grade balkansku šestorku koja će predstavljati, u ekonomskom smislu, dobar model koji će koristiti iskustva EU, poručio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji je sa predsjednicima država regiona učestvovao na   Samitu 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope u Sarajevu.

“Mislim da to moramo da radimo na tri nivoa: kroz međunarodne aktivnosti, kroz regionalne aktivnosti i kroz bilateralne aktivnosti. Kroz međunarodne aktivnosti da koristimo iskustva Svjetske trgovinske organizacije, da pravimo sporazume o slobodnoj trgovini. Crna Gora ih ima sa Rusijom, Ukrajinom, sa Turskom, sa državama EFTE. Vezana je kroz CEFTU sa EU”, kazao je Vujanović.

On je dodao da zemlje Zapadnog Balkana imaju prostor kroz slobodne trgovinske sporazume sa preko 800 miliona populacije u svijetu i dužne su da koriste CEFTU koja je sjajna šansa da se povezuju i savladaju administrativne barijere, da ubrzaju, učine jeftinijom komunikaciju u trgovini. Da povećaju kvalitet života građana i ekonomije.

“Dakle, 10 godina je CEFTI, Crna Gora joj predsjedava. Naša je ambicija da ove godine, do pariskog biznis foruma i do pariskog foruma predsjednika vlada, ekonomije i ministara inostranih poslova usvojimo na nivou CEFTE sporazum o trgovačkim olakšicama. Šta to znači? Da za 17% smanjimo cijenu trgovine, da harmonizujemo naše carine, u velikoj mjeri da naša radna zakonodavstva usaglasimo, da se približimo u doživljaju inspekcijskih kontrola i da učinimo lakšim trgovački promet obezbjeđujući bliski biznis i bolju komunikaciju biznismena”, naglasio je Vujanović.

On je dodao da zemlje Zapadnog Balkana treba da koriste dobra iskustva koja imaju u bilaterali.

“Stalno neuspješno ponavljam, primjer granice između Crne Gore i Albanije, između Ulcinja i Skadra, gdje imamo samo jednu zajedničku kontrolu od dvije države Albanije i Crne Gore. Carinsku, inspekcijsku i odlično savlađivanje međugraničnog kriminala i sive ekonomije, i najuspješniji granični prelaz. Zašto na ostalim graničnim prelazima u našem prostoru se više puta kontroliše i roba i ljudi od strane službe i s jedne i s druge strane granice, od strane više službi, pa se ne prolazi, nego se teže prelazi. Zašto ne napravimo jedan dobar primjer koji ćemo dati za sve? To je konačno primjer koji nijesmo mi izmislili. To je imala Slovenija sa Austrijom prije nego što je imala članstvo u EU. Napravimo modele da ljudi lakše žive, da ekonomija bolje funkcioniše, da biznis pokaže svoje vrijednosti. U boljem ekonomskom ambijentu lakše ćemo rješavati naša otvorena pitanja. Znajmo da smo težak prostor, govorio je predsjedavajući Predsjedništva, Bakir Izetbegović, u prošlom vijeku pet ratova, dva svjetska, dva Balkanska, raspad buvše Jugoslavije. Teško je na ovim prostorima postići pomirenje sa takvim sjećanjima, i teško je postići pomirenje ako se vraćamo stalno u prošlost, sa ambicijom da prošlost promijenimo, žrtvujući budućnost, koja je naša primarna obaveza”, saopštio je Vujanović.

Predsjednik je rekao da je izvjesno da je inicijativa procesa Brdo Brioni u značajnoj mjeri ostvarila ambiciju, ali da nas čekaju ozbiljni zadaci koje zajedno treba da dovršimo.

“Da li smo mi ovo o čemu je govorio Ivanić blisko nordijskom savezu i da li je on kratkoročno ili dugoročno ostvarljiv? Ja mislim kao i on da je to jedna dugoročna ambicija koju će ostvarivati i po mom doživljaju buduće generacije. Odgovor nije samo u upoređivanju istorije, nego i u upoređivanju ekonomije. Dakle, nordijske države su izuzetno bogate, standard njihovog stanovništva je izuzetno visok, njihova ekonomska komunikacija potpuno otvorena, oni imaju koordinaciju i u okviru zakonodavne i izvršne vlasti, i kompoziciju saradnje koja se zasniva na jakoj ekonomiji. I ja upravo u rješavanju ekonomskih pitanja, vidim šansu da mi pomognemo da se rješavaju naša otvorena pitanja, kojih ima u regionu, koje ne treba stavljati ispod tepiha, kojima ne treba umanjivati značaj. Ali ih možemo kvalitetnije rješavati samo u okviru dobrog ekonomskog ambijenta. Zato sam uvijek pristalica da razgovaramo na ekonomske teme, jer one podrazumijevaju da analiziramo sadašnje stanje i da se okrenemo budućnosti”, poručio je Vujanović na Samitu.

Kada se govori o političkim temama, Vujanović je podsjetio da se balkanci vrlo često okreću prošlosti sa ambicijom da je mijenjaju i čine boljom za onoga ko je posmatra. On  je dodao da se balkanski narodi moraju suočiti sa tim da imaju svoje istine o prošlosti, da te istine treba da koegzistiraju, a da oni treba da se okrenu budućnosti.

“Budućnost je naša obaveza. Mi na temelju ekonomske saradnje, treba da pomognemo bolju budućnost. Otvorena pitanja da rješavamo našom bilateralnom odgovornošću. Oni su obaveza svake države, a region treba da podrži rješavanje tih otvorenih pitanja. Zar pitanje granice sa Bosnom i Hercegovinom nijesmo riješili, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Zar pitanje granice sa Kosovom nijesmo u bilaterali riješili sa Kosovom? Zar ranije nijesmo u bilaterali riješili pitanje odnosa sa Hrvatskom u povodu Prevlake? Zar, konačno, vratimo se, u odnosima Srbije i Crne Gore nijesmo postigli Beogradski sporazum između Srbije i Crne Gore, uz posredništvo, ali ne tako pretjerano, Evropske unije? Naša je odgovornost da rješavamo svoja pitanja, a region i EU su tu da nas pomognu. I mislim ako postavimo na tim osnovama naše odnose i ako se okrenemo budućnosti i ekonomiji damo veći značaj nego joj sada pripada, pa ćemo lakše da rješavamo i otvorena politička pitanja”, zaključio je Vujanović.

Na samitu su učestvovali Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva Mladen Ivanić i Dragan Čović, predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik Albanije Bujar Nišani, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Kabinet Predsjednika Crne Gore

Saopštenja

Reforma pravosuđa ključ ubrzanja evropskog puta

0
Zamora, makar u slučaju Crne Gore, nema i ne smije biti. Mislim da možemo reći da smo proces pristupanja doveli do pred završnu fazu...

Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana važna za napredak u poglavlju 24

0
„Realizacija obaveza iz Dinamičkog plana za poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, koje su u skladu sa preporukama iz ovogodišnjeg Izvještaja EK, osiguraće...

Ocjene iz Izvještaja EK podsticaj za efikasniji rad u poglavlju 17

0
„Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komsije vidimo kao podsticaj za još efikasniji rad u narednom periodu s ciljem ispunjavanja preostalih obaveza u dijelu usklađivanja...

Nova Komisija za evropske integracije razmatrala Izvještaj EK

0
„Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i naše interne procjene i pripremljeni dinamički planovi za poglavlja 23 i 24, te mape puta za ostala pregovaračka...

Potvrđen nastavak svih 9 programa prekogranične saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027 u kojima je...

0
Kao jedinstveni instrument, programi evropske teritorijalne saradnje omogućavaju zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Nastali na inicijativu Evropske komisije,  predstavljaju finansijsku podršku Evropske...