Poslanica HDZ-a u Evropskom parlamentu Ivana Maletić savjetuje potencijalne korisnike EU sredstava da je najvažnije da projekat koji žele pripremati proizilazi iz stvarne potrebe. Kao stručnjak za EU fondove, ona ističe za Pobjedu da je potrebna edukacija o mogućnostima finansiranja iz IPA i sistemu upravljanja kako bi znali gdje pratiti konkurse i tražiti informacije, ali još važnije je, kako dodaje, edukovanje o pripremi i sprovođenju projekata.
“Najlošije je kada tražimo što se može financirati iz EU sredstava pa prema tome izmišljamo projekte. To je uglavnom put za lošu provedbu, neodržive projekte i u konačnici vraćanje dobivenih sredstava. U mnogim državama članicama, pa tako i u Republici Hrvatskoj možemo pronaći primjere poduzetničkih centara ili multifunkcionalnih i višedimenzionalnih dvorana koje zjape prazne, kiparskih kolonija koje nisu izgrađene, a sredstva su dobivena ili npr. razvijenih školskih programa koji su se realizirali samo jednom dok je trajao EU projekt i više se nisu ponovili i slično. Došli su EU revizori i novac je morao biti vraćen u EU proračun. To su sve bili odlični, ali nepotrebni projekti” kaže Maletić, jedan od autora i urednica prve knjige u Hrvatskoj „EU projekti od ideje do realizacije” u kojoj je dat pregled svih programa i mogućnosti finansiranja, ali isto tako i opis PCM-a (project cycle management upravljanje projektnim ciklusom) te uputstva za pripremu i sprovođenje projekata.
Pomoć konsultanata
Što se tiče same pripreme i prijave projekata riječ je o, kako kaže, prilično tehničkom poslu u kojem je važno paziti na sve kriterijume zadane konkursom, dobro ispuniti sve tražene obrasce, prikupiti potrebnu dokumentaciju, izraditi studije, predati sve na vrijeme.
“Često krajnjim korisnicima za to treba pomoć konsultanata koji su upoznati s procedurama i znaju dobro sastaviti, obrazložiti i prikupiti potrebnu dokumentaciju”, kaže sagovornica Pobjede.
Odgovarajući na pitanje koje su ključne greške u pripremanju projekata, Maletić kaže da dosta projekata padne na samom početku, na administrativnim provjerama jer nemaju svu potrebnu dokumentaciju koja se konkursom traži ili nedostaju neke ovjere i potpisi.
“Kod nas je bilo situacija da se projekt odbije, jer je stigao u provedbeno tijelo u kutiji koja se raspala. Nedavno me je zvao korisnik smije li predati projektnu dokumentaciju u poštu u dva paketa jer je težina jednog ograničena na 20 kilograma, a dokumentacija projekta ima preko 30 kilograma. Nije čudno što su tražili savjet, jer su administrativne kontrole poprilično stroge, traži se uredno složena, dostavljena, potpisana i kompletna dokumentacija” ističe sagovornica Pobjede.
Tri godine poslovanja
“Nedovoljno dobro se opiše kako ciljevi projekta doprinose ispunjavanju ciljeva iz natječaja i programa iz kojeg se sredstva osiguravaju, a isto tako koliko se uklapaju u ciljeve na lokalnoj i nacionalnoj razini. Analizom dokumentacije često se utvrdi da neki od kriterija nisu zadovoljeni npr. korisnik je osnovan tek godinu dana a traži se tri godine poslovanja, ili u drugoj godini korisnik ima gubitak, a uvjet je da tijekom tri zadnje godine poslovanja nije u gubitku, ili korisnik ne može biti u javnom vlasništvu, a utvrdi se da je lokalna jedinica jedan od osnivača, ili osobe koje rade na projektu trebaju imati određene kvalifikacije, a iz CV-a se utvrdi da to ne ispunjavaju… To su sve razlozi za odbacivanje projekta ili gubitak bodova prilikom ocjenjivanja”, objašnjava ona.
Tvining projekti
Da bi potencijalni korisnici dobili sredstva iz EU fondova, Maletić ističe da su u ovom sistemu potrebne dvije vrste edukacija.
“Jedna je za administraciju koja radi na programiranju i provedbi koja obuhvaća pripremu i raspisivanje natječaja, ugovaranje, kontroliranje i plaćanje, a druga za krajnje korisnike. Za svaku od nabrojenih faza edukacije za administraciju potrebna su specifična znanja. Najbolje i najviše se može naučiti kroz tzv. twinning projekte kada vam dođu kolege iz države koja je to već naučila i radila pa rade zajedno s kolegama u vašoj administraciji i tako ih treniraju na samom radnom mjestu. Vrlo učinkovito učenje je i odlazak zaposlenika u drugu državu, te rad na konkretnim poslovima iste vrste nekoliko mjeseci, pa povratak u zemlju” objašnjava Maletić.
Maletić ističe da je neophodno imati i kontinuirane edukacije koje se sprovode unutar administracije, pri čemu dodaje da bi idealno bilo na kraju svake imati i testiranje i ocjenjivanje zaposlenika.
“Mi smo npr. tijekom izgradnje sustava razvili edukaciju od 12 modula u trajanju od 20 dana koju su provodili iskusni zaposlenici kao eksperti za pojedine module i svoje znanje su tako prenosili na novozaposlene i manje iskusne zaposlenike. Moduli su bili od prva dva općenita o IPA sredstvima, sustavu upravljanja i namjeni sredstava do vrlo konkretnih o pripremi natječaja, ugovaranju i PRAG procedurama, evaluaciji, računovodstvu, izvještavanju, povezanosti EU sredstava i proračunskih procesa, kontrolama”, kaže Maletić.
Komunikacija s javnošću
Za uspješno snalaženje u zahtjevnoj proceduri osmišljavanja, pripremanja i prijavljivanja projekata koji se od 2014. do kraja 2020. godine mogu finansirati novcem iz fondova EU, ona ističe da državna administracija koja radi na programiranju i sprovođenju IPA sredstava mora prilikom donošenja programskih dokumenata kontaktirati što veći broj potencijalnih krajnjih korisnika.
“Druga preporuka je jednostavna i kontinuirana komunikacija s javnošću i posebno potencijalnim korisnicima o mogućnostima financiranja njihovih projekata. Važno je informirati potencijalne krajnje korisnike na različite načine, od konferencija i okruglih stolova po cijeloj državi do tiskanih materijala, TV emisija i internet komunikacije”, kaže Maletić.
Kao treće, ističe edukacije uz najave konkursa kojima se dodjeljuju sredstva za projekte preduzetnika, neprofitnih organizacija, naučnih i obrazovnih institucija, koje, kako kaže, ne bi bilo loše ponoviti i nakon raspisivanja konkursa.
“Partnerstvo i zajednički rad, stalna komunikacija i informiranje te različiti oblici edukacija preduvjeti su bez kojih je teško kvalitetno pripremiti krajnje korisnike da se brzo i uspješno pripremaju i prijavljuju projekte”, zaključuje Maletić.
Ona poručuje da „nikad nije rano započeti s edukacijom, što prije krenete bit ćete uspješniji kao država i pojedinačno”.
EP organizovao edukaciju za 100 mladih
Maletić kaže da su oni kao kancelarija Evropskog parlamenta upravo organizovali edukaciju 100 mladih o pripremi projekata.
“Podijeljeni su u 16 grupa, svaku grupu vode dva mentora, sami osmišljavaju projekte i pripremaju ih, a mentori ih vode kroz taj proces. Prije ovog praktičnog rada odslušali su tri predavanja po dva sata usmjerena isključivo na osposobljavanje za pripremu projekata kaže” sagovornica Pobjede.
Ona dodaje da su sami trebali proučiti djelove iz knjige „EU projekti od ideje do realizacije” koja im je dana kao osnovna literatura za pripremu za rad. Na knjizi je radilo 13 autora, stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom rada s EU programima pomoći.
Za Crnu Goru 270 miliona eura
Poslanica HDZ-a u EP kaže da je u crnogorskom Indikativnom strateškom dokumentu za IPA 20142020. predviđeno usmjeravanje pretpristupne podrške Crnoj Gori tokom perioda 2014-2020. kroz osam sektora:
„Demokracija i upravljanje; Vladavina prava i temeljna prava; Životna sredina i klimatska akcija; Saobraćaj; Konkurentnost i inovacije; Obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika; Poljoprivreda i ruralni razvoj; Regionalna i teritorijalna saradnja”. Ukupna alokacija, i to bez programa prekogranične suradnje, je270 milijuna eura, dok je alokacija za 2007-2013. bila 235 milijuna eura. Crna Gora sudjeluje u 9 prekograničnih i transnacionalnih programa: četiri bilateralna programa (sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Srbijom); dva trilateralna programa (Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora i Italija Albanija Crna Gora); i tri transnacionalna programa (Dunavski, Mediteranski i Jadransko-jonski program)”, kaže Maletić.
Izvor: Pobjeda
