Građanske vrijednosti u Crnoj Gori su ugrožene, ali je tim prije uloga kritički orijentisang civilnog sektora krucijalno važna i civilno društvo ostaje konstruktivan partner i korektivan faktor u procesu demokratizacij. Moramo kreirati idealiste, a ne karijeriste što je često problem u politici, ali i mnogim drugim društvenim segmentima, a NVO treba da rade u skladu sa svojim principima i idejama, a ne da podilaze bilo čiijm očekivanjima, poručeno je na prvom dijelu skupa „Civilno društvo u Crnoj Gori – izazovi i perspektive u borbi za građanske vrijednosti“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) sa partnerima, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarsva javne uprave.
Jovana Marović, potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova, naglasila je da je “civilno društvo je konstruktivan partner i korektivan faktor u procesu demokratizacije društva”. Ona je kazala i da “iskustvo promjene vlasti nosi sa sobom brojne izazove, ali svaka Vlada mora da obezbijedi učešće civilnog društva u kreiranju javnih politika i da uvažava kritike i sugestije”, ističući da je veliki korak napravljen učešćem NVO u pregovaračkim radnim grupama, javnim raspravama, radnim grupama za izmjene zakonodavstva, uključivanjem u Savjet za vladavinu prava, ali i da uvijek postoji prostor za unaprjeđenje.
“U MEP-u smo obnovili članstvo NVO u pregovaračkim radnim grupama, a prema sugestijama NVO trudićemo se da pojednostavimo procedure za kandidovanje kandidata/tkinja. Planiramo i da u potpunosti otvorimo za javnost rad pregovaračkih radnih grupa, kako bi svi zainteresovani mogli da prisustvuju i daju svoj doprinos. OCD su i dalje veoma zainteresovane za pregovorački proces, nije došlo do zasićenja bez obzira na dužinu njegovog trajanja. MEP je otvoren za sve predloge NVO i trudimo se da pregovarački proces bude u potpunosti transparentan”, zaključila je Marović.
“EU pridaje veliki značaj civilnom društvu. Aktivno civilno društvo je ključni element svakog demokratskog sistema, ono pomaže u kanalisanju glasa građana i povezivanju građana i institucija”, istakla je Liselotte Isaksson, zamjenica šefa kooperacija u Delegaciji EU u Crnoj Gori.
Ona je navela da podrška EU i ostalih donatora jeste od pomoći, ali da ne rješava sve, i da je za sadržajnu inkluziju civilnog društva u procesima donošenja odluka potreban iskren napor obje strane – vlasti i NVO sektora.
“U trenucima političke nestabilnosti, vi ste važni u okupljanju ljudi, u promovisanju tolerancije i dijaloga. EU čvrsto stoji na vašoj strani i učinili smo mnogo da vam pomognemo da rastete i razvijate se tokom poslednjih godina, uključujući povećanje naše finansijske podrške kroz naše pretpristupne fondove”, kazala je ona. Ona je dodala i da se razvoj i funkcionisanje civilnog društva ne završava ulaskom države u EU. “Naprotiv, i tada će postojati potreba za njihovim aktivizmom, da nastave da pozivaju vladu i institucije na odgovornost i da učestvuju u radu institucija i razvoju politika EU”, poručila je ona.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, istakla je neizvjesnu poziciu civilnog društva u Crnoj Gori kao trajući problem.
„Teško je jer nije savladano osnovno gradivo da je civilno društvo progresivno jezgro i da bez njega nema suštinske evropeizacije. Vlast se promijenila ali ne i odnos prema kritički orijentisanom NVO sektoru. Danas su samo neki novi akteri u vlasti, i njihovi medijumi, koji pokazuju isti netrpeljitovost, netoleranciju prema drugom i drugačijem a što se posebno iskazuje u odnosu na slobodu izražavanja i osnovna ljudska prava“, kazala je ona.
“Uloga istinskog civilnog društva je da bude budno na kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, slučajeve korupcije, urušavanje institucija, ugrožavanje građanskih vrijednosti, itd. nezavisno od toga od koga to dolazi“, decidna je Uljarević, poručujući da „svi u svojim oblastima moramo biti postojani i ostati vezani za naše ciljeve i vizije. Odustajanje od tih principa biće plodno tle za razvoj nazadnih okvira koji u svom centru imaju nacionalistički i klerikalni estradni sadržaj, i u koje se mi ne smijemo uklapati. To ne znači da naše ideje moraju biti identične, ali moraju da služe opštem interesu, da budu vrijednosno valjano utemeljene, uz uvažavanje naših razlika i pogleda kako vidimo put do boljeg društva u kojem živimo“. Uljarević je naglasila i značaj lokalnih inicijativa i pokreta, kao i pojedinaca čije su inicijative i borbe višeznačne.
Centar za građansko obrazovanje
