Crnogorsko sudstvo pretrpjelo je korjenite reforme u protekloj deceniji, i ostvarilo veliki napredak, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica.
Vrhovni sud Crne Gore je danas organizovao Dan Otvorenih vrata za ambasadore država koja imaju stalna diplomatska predstavništva u Crnoj Gori. Medenica je ambasadorima prezentovala reformski put sudstva od obnove crnogorske nezavisnosti do danas, kao i njegovu poziciju u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.
Ona je kazala da je crnogorsko sudstvo uradilo mnogo u proteklih deset godina, i da su pravosuđe i osnovna prava temelj svake države.
Medenica je podsjetila da EU u pregovaračkom procesu sa potencijalnim članicama daje poseban značaj poglavlju 23.
„Rad sudova je jedan od ključnih faktora mjerljivosti crnogorskog pregovaračkog procesa“, naglasila je ona.
Zato je, kako je navela, od najvećeg značaja u integracionom procesu funkcionisanje crnogorskog sudskog sistema, kao pretpostavke vladavine prava, pravne sigurnosti i jednakog pristupa pravdi.
Medenica je kazala da su ključne stvari iz Akcionog plana za poglavlje 23 već ispunjene.
Prema njenim riječima, u evropskom i evroatlantskom integracionom procesu, crnogorsko sudstvo je pod budnim okom domaće i međunarodne javnosti.
„Jer je kvalitetan rad sudova i pristup pravdi, osnova za razvoj svih drugih društvenih oblasti, i temelj privlačenja stranih investicija“, pojasnila je Medenica.
Ona je podsjetila da je crnogorsko sudstvo u izvještaju Evropske komisije za 2015. godinu najbolje ocijenjeno od svih država koje pretenduju na članstvo u EU.
„Iako je nezahvalno prognozirati kada će Crna Gora postati punopravna članica EU, sa sigurnošću možemo konstatovati da je crnogorsko sudstvo i pravosuđe pretrpjelo korjenite reforme“, kazala je Medenica.
Ona je naglasila da je, i pored izuzetnog napretka koji je ostvaren, pred crnogorskim sudskim sistemom i dalje zahtjevan period pune implementacije zacrtanih ciljeva, odnosno postizanja i očuvanja nezavisnog, samostalnog, efikasnog i nepristrasnog rada, pravilne primjene zakonskih propisa, međunarodnog prava i usvojenih demokratskih standarda.
Ona je ambasadorima predstavila i statističke podatke koji ukazuju na napredak crnogorskog sudstva u protekloj deceniji navodeći, između ostalog, da je 2006. godine u svim crnogorskim sudovima bilo 143.182 neriješena predmeta, a na kraju prošle 33.414.
Kako je kazala, u 2006. bilo je 572 nezavršena predmeta po sudiji, a na kraju prošle godine 125. Prije deceniju bilo je 45 odsto nezavršenih predmeta, a 2015. godine 26 odsto.
Govoreći o kvalitetu rada sudova, Medenica je rekla da je 2006. bilo 51 odsto potvrđenih presuda, a u prošloj godini 65 odsto. Ona je naglasila da je u prošloj godini van zakonskog roka riješeno svega 0,64 odsto odluka, a prije deceniju 45 odsto.
Medenica je kazala da je za deset godina 65 odsto promijenjen sudijski kadar, i da je izabrano puno mladih sudija, tako da ih je oko 45 odsto do 30 godina.
„Značajno je i da žene sada prednjače u odnosu na muškarce nosioce sudijske funkcije. U Crnogorskim sudovima je 65 odsto žena“, naglasila je ona.
Medenica je značajnim ocijenila i to da su sudijama Vrhovnog suda, u odnosu na 2006. godinu, plate povećane 80 odsto, ostalima oko 70 odsto, a administraciji oko 35 odsto.
Ambasadori su ocijenili da su rezultati koje je saopštila Medenica impresivni, i da je sudstvo za kratko vrijeme postiglo mnogo.
Ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hafsa Al Ulama, upitala je da li postoji neka oblast u kojoj bi trebalo više uraditi, i u čemu bi diplomate mogle pomoći crnogorskom sudstvu, na šta je Medenica odgovorila da prošle godine nijesu bili zadovoljni sa učinkom u predmetima koji se odnose na krivična djela organizovanog kriminala.
„Jeste da se radi o veoma složenim predmetima sa velikim brojem dokaza i optuženih, ali – moglo se bolje. I tu smo napravili nove smjernice i pravimo projekciju kako da 33 hiljade zaostalih predmeta smanjimo na 25 hiljada“, kazala je Medenica.
Prema njenim riječima, diplomate uvijek mogu da pomognu, na način što mogu omogućiti posjetu pravosudnim institucijama u svojim državama, kao i raznim donacijama za obuke, za informacionu tehnologiju i slično.
Britanski ambasador Jan Viting ocijenio je da se radi o zavidnom uspjehu crnogorskog sudstva, i da je ono „u srcu progresa Crne Gore“.
Bugarskog ambasadora Mladena Červenjakova interesovalo je koliko su crnogorske sudije kvalifikovane za ono što ih čeka kad Crna Gora postane članica EU, na šta je Medenica odgovorila da se radi na njihovoj konstantnoj edukaciji.
„Svjesni da je vrijeme pregovaranja duži proces, dio tog vremena smo iskoristili da približimo praksu evropskog suda našim sudijama, i da formiramo posebno odjeljenje u Vrhovnom sudu Crne Gore koje prati koliko se praksa Evropskog suda primjenjuje u nižestepenim sudovima kao obaveznost“, navela je Medenica.
Uspostavljen je, kako je kazala, i dijalog sa Evropskim sudom za ljudska prava, i već treći crnogorski sudija je u tom sudu, u registraru.
„Centar za obuku sudija i tužilaca je napravio program koji je ključno baziran na edukaciji sudija i pravu EU“, dodala je Medenica.
Italijanski ambasador Vićenco Del Monako je kazao da se radi o impresivnim rezultatima.
„Za kratko vrijeme postiglo ste izuzetno mnogo. Crna Gora praktično predvodi države aspirante za članstvo u EU“, kazao je Del Monako.
Izvor: Agencija Mina
