Naslovnica Info Blog Mijenjanjem navika do čistije životne sredine

Mijenjanjem navika do čistije životne sredine

Uvidjevši da klimatske promjene i degradacija životne sredine postaju sve veća prijetnja za naše zdravlje i kvalitet života, Evropska unija je u decembru 2019. godine donijela Zeleni sporazum (Green Deal)[1]strategiju za održivu ekonomiju EU.

Jedan od ključnih ciljeva Zelenog sporazuma je da Evropa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent! Bez emisija! Kao međukorak je postavljen cilj da se emisije smanje za 50% do 2025. godine u poređenju sa 1990. godinom.

Ostvarenje ovog cilja zahtijeva potpunu transformaciju ekonomije, u svim sektorima, počev od saobraćaja, energetike, poljoprivrede, građevinarstva, javnih nabavki, industrije kao što su čelik, cement, informacione i komunikacione tehnologije, tekstil, hemikalije itd.

Jedan od važnih elemenata Zelenog sporazuma jeste Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju. Radi se o konceptu koji se duži niz godina razvija i primjenjuje u državama članicama EU, posebno u Holandiji i Njemačkoj.

Cirkularna ekonomija je model proizvodnje i potrošnje u čijem centru je holistički pristup u procesu proizvodnje jer dizajner proizvoda dizajnira otpad. Ovaj model je baziran na činjenici da ne postoji otpad kao takav. Čak i u procesu proizvodnje „sirovine“ se kroz cirkularni dizajn i ekološke tehnološke procese ponovo vraćaju u proizvodnju. Da bi proizvod bio u skladu sa principima cirkularne ekonomije, proizvodi treba da budu dizajnirani tako da traju duže i da se prilagode za rastavljanje i ponovno korišćenje.[2] Ovo je posebno važno ako se uzme u obzir da se 80% uticaja koji proizvod ima na životnu sredinu definiše u fazi dizajna.[3]

Na ovaj način se produžava životni ciklus proizvoda. U praksi to podrazumijeva smanjenje otpada na minimum (zero waste). Kada proizvod dostigne kraj svog životnog vijeka, njegovi materijali se mogu dalje koristiti iznova i iznova, stvarajući na taj način dodatnu vrijednost – smanjuju potrebu za eksploatacijom novih resursa; potrošnjom energije i sl.

Sam koncept nije novost. Posebno ako se sjetitie baka koje su nekada nosile cegere u trgovinu, čuvale tegle za zimnicu, od starih šerpi pravile saksije ili one vještije što su od farmerki znale da naprave suknju itd.

Razlika u pristupu[4]

Savremeni način života koji diktira konzumerizam zasniva se na tzv. linearnoj ekonomiji koja podrazumjeva model ,,uzmi—iskoristi- baci”. Sve je zapakovano u jednokratnu plastiku, svaka trgovina rezultira gomilanjem plastičnih kesa, a otpad koji generiše prosječna porodica na dnevnom nivou je sve veća i veća, kao i otpad koji se odlaže kako na legalnim, tako i na nelegalnim odlagalištima (što je tek posebna tema).

Oguljene pomorandže u plastičnoj ambalaži[5]

Nažalost, Crna Gora još uvijek nije napravila prelaz od deponija ka cirkularnoj ekonomiji. Na osnovu ažuriranog Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) koji je Vlada donijela u junu 2021. može se zaključiti da se emisija gasova staklene bašte iz otpada od 1990. do danas povećava, a da bi se ove emisije iz otpada smanjile, potrebno je, između ostaloga:

  • smanjiti udio bio-otpada u komunalnom otpadu i to 75% do 2025. godine u odnosu na nivoe iz 2010. godine odnosno 50% do 2029. godine i 35% do 2033. godine[6]
  • preduzeti korake kako bi se omogućilo korišćenje otpada umjesto fosilnih goriva za proizvodnju energije[7] kao što to, između ostalih, radi Austrija.

Značaj otpada je neophodno posmatrati kako s ekološkog, tako i s ekonomskog aspekta. Uspostavljanje adekvatnog upravljanja otpadom je neophodno radi smanjenja pritisaka na životnu sredinu – prije svega na zemljište, vodu i vazduh, s tim da je potrebno uzeti u obzir i uticaj koji ima na još jedan izuzetno ograničeni resurs – prostor. S druge strane, uspostavljanje adekvatnog upravljanja otpadom koje podrazumjeva ponovno korišćenje proizvoda (reuse), smanjenje otpada koji završava na deponijama (reduce) i reciklažu (recycle) može doprinijeti otvaranju novih, zelenih radnih mjesta (što može biti posebno korisno i u kontekstu pravedne tranzicije s obzirom na to da cirkularna ekonomija podrazumjeva blisku saradnju proizvođača, distributera, potrošača, reciklera itd).

Jedan od ciljeva EU za reciklažu je 50% do 2020. za kućni otpad, dok je Zelenim sporazumom najavljeno da će ovi ciljevi biti revidirani 2022. godine, te da je moguće očekivati da ciljevi budu mnogo veći.

Paralelno, u Crnoj Gori, koja je ove godine obilježila 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi, shodno Izvještaju o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom u Crnoj Gori za 2020. godinu, koji je Vlada nedavno usvojila, ukupna količina komunalnog otpada pripremljenog za ponovnu upotrebu ili recikliranje u 2020. iznosi 32.848 tone, ili 11,52 % od ukupne količine sakupljenog komunalnog otpada. Takođe, važno je napomenuti da je Crna Gora tražila tzv. prelazni period odnosno zahtjev da cilj – pripreme za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadnih materijala kao što su papir, metal, plastika i staklo treba da se povećaju na najmanje 50 % cjelokupne mase realizuje do 31. decembra 2030. godine. U tom kontekstu, imajući u vidu koliko kasnimo za Evropom u ovoj oblasti, velika su očekivanja kako od novog Zakona o upravljanju otpadom koji je u izradi, tako i od Državnog plana za upravljanje otpadom za period 2022-2027. čija izrada je u pripremi.

Imajući u vidu da se klin klinom izbija (u ovom slučaju klin je konzumerizam koji nas je doveo do opsjednutosti stvarima, prenatrpanošću i otpadom), moja nada je da će u modu ući cegeri, mikro-bašte i kompostiranje, razmjena odjeće i nakita, da ćemo steći naviku da jednom mjesečno ponesemo stvari u reciklažno dvorište (koji uredno funkcionišu već godinama na teritoriji Glavnog grada), da ćemo se utrkivati u tome ko ima više sadnica odnosno ko manje zagađuje životnu sredinu. Neophodno je da svoju djecu učimo da ono što radimo i kako se odnosimo prema našem prirodnom okruženju direktno utiče na naše zdravlje. Onda će nam i ispunjavanje obaveza koje imamo u okviru pregovaračkog procesa biti sasvim prirodna stvar

[1] https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en

[2] https://sekopak.com/cirkularna-ekonomija-i-reciklaza/

[3] Akcioni plan EU za cirkularnu ekonomiju

[4] https://www.therecord.com/opinion/columnists/2020/04/01/we-need-an-economic-makeover-to-a-circular-economy.html

[5] https://www.eater.com/2016/3/4/11160544/whole-foods-peeled-oranges

[6] NDC

[7] Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine

Saopštenja

CG još nije dobila Non pejper, poruke Brisela jasne

0
Ministarka evropskih poslova Jovana Marović kazala je da taj resor još nije formalno dobio nezvanični dokument Evropske unije (EU) o poglavljima 23 i 24...

Marović u Briselu: Naše evropsko opredjeljenje potvrđujemo konkretnim rezultatima

0
„Ciljevi i prioriteti ove Vlade su jasni kad je pristupanje Crne Gore EU u pitanju. Svi raspoloživi kapaciteti će biti iskorišćeni kako bismo na...

Uskoro prvi poziv za program Interreg IPA Južni Jadran: online info dan 26. maja

0
Zajednički sekretarijat novog programa Interreg IPA Južni Jadran za period 2021–2027. godine organizovaće u četvrtak 26. maja online info dan kako bi se potencijalni...

Vlada ostaje otvorena za regionalnu i makroregionalnu saradnju

0
“EUSAIR predstavlja dodatnu vrijednost i podršku procesu pristupanja olakšavanjem usvajanja EU acquis-a, jačanjem administrativnih kapaciteta, uspostavljanjem i razvojem sinergije sa programima Evropske teritorijalne saradnje...

Abazović i Marović od sjutra u Briselu sa najvišim zvaničnicima EU

0
Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju  i ministrica evropskih poslova dr Jovana Marović boraviće od sjutra...