Naslovnica Info Intervjui Milić: Crna Gora da bude vrlo oprezna u saradnji sa Rusijom

Milić: Crna Gora da bude vrlo oprezna u saradnji sa Rusijom

Moja procjena je da Rusija hoće da uspori proces stabilizacije, demokratizacije i EU integracija cijelog Balkana i Crna Gora treba da bude vrlo oprezna u saradnji sa Rusijom, kaže u intervjuu Pobjedi direktorka Centra za evroatlantske studije iz Beograda Jelena Milić.

Ističe da je, imajući u vidu sve ogoljenije nedemokratske aktivnosti Moskve u regionu za Crnu Goru što skoriji ulazak u NATO, i svijest o značaju toga, ključan da bi se očuvala klima za nastavak EU integracija.

POBJEDA: Tehnički dio pregovora Crne Gore i NATO-a ide po planu. Takođe, svi naši susjedi, kao i zemlje Višegradske četvorke i SAD su najavili da će ratifikaciju odraditi što je prije moguće. Da li smatrate da u dijelu ratifikacije može biti odlaganja ili da neke članice mogu odlagati potpisivanje ovog protokola?

MILIĆ: Koliko je meni poznato, iz primjera SSP za Srbiju, procesi ratifikacije u nekim zemljama su složeni i traže vrijeme, to je odlika demokratskih društava. Kako sada stvari stoje, ne vidim razlog za odlaganje. Radi se o ustaljenom procesu nakon potpisivanja Protokola o pristupanju. Potpisivanje Protokola se očekuje u narednim mjesecima. Iz iskustva drugih država koje su prolazile kroz ovaj proces, ratifikacija može trajati oko godinu dana. Znači, radi se više o unutrašnjim procedurama pojedinih članica nego o političkom procesu. Države članice će, naravno, istovremeno pratiti sprovođenje nastavka reformi u Crnoj Gori, što je dobro.

POBJEDA: Među analitičarima se Holandija spominje kao zemlja u kojoj bi rasprava o ovom pitanju mogla potrajati.Vaš komentar?

MILIĆ: Ja nemam takvu informaciju. Koliko sam upoznata, sama Holandija ima vrlo složenu unutrašnju proceduru ratifikacije, koja podrazumijeva da se o ovom pitanju izjasne i ,,prekomorske teritorije“. Holandija će vjerovatno pratiti sprovođenje reformi i napredak koji Crna Gora pravi u okviru EU integracija. Bitno je da Crna Gora održi i tu dobar tempo. Po meni, ovo dokazuje na djelu da su EU i NATO integracije povezane, čak za zemlju kao što je Srbija koja je formalno neutralna, a ide ka EU, druge organizacije itekako prate procese reformi.

POBJEDA: Koliko bi taj proces ratifikacije mogao da traje, kada bi u najboljem slučaju Crna Gora mogla ući u NATO?

MILIĆ: Ako je suditi po iskustvu drugih zemalja, proces traje oko godinu dana ili malo duže. Ne zaboravite, za Crnu Goru ima najviše ratifikacija, najviše je zemalja članica NATO-a sad, nego za bilo koju prethodnu zemlju u procesu pridruživanja. Nema uvijek mjesta zavjerama, nekad su puki brojevi u pitanju.

POBJEDA: Utisak je da se i Rusija pomirila sa evroatlantskim putem Crne Gore. Mnogi tvrde da bi odnosi dvije zemlje sada mogli da idu uzlaznom putanjom?

MILIĆ: Ja nemam takav utisak. Bez obzira i na intervenciju u Siriji, i nasporazum sa Iranom, i na zajedničke osude Sjeverne Koreje, Rusija i trans-atlantski svijet su u lošim odnosima, sarađuju samo tamo gdje moraju, kao što sam spomenula, i tako će biti sve dok Rusija hoće da nametne svoj poredak stvari i uništi posthladnoratovski sistem u Evropi. Aneksija Krima i agresija na istočnu Ukrajinu nijesu zaboravljene stvari. Iskreno, ne znam ni šta bi značila ta ,,uzlazna“ putanja trenutno, Rusija se bori sa ekonomskom krizom, inflacijom, cijene fosilnih goriva neće skoro rasti… Moja procjena je da Rusija hoće da uspori proces stabilizacije, demokratizacije i EU integracija cijelog Balkana i Crna Gora treba da bude vrlo oprezna u saradnji sa Rusijom. Ona po cijelom regionu kreira i ,,non-state“ actors, pervertiranu verziju obojenih revolucija, u kojima se od autokratije išlo ka demokratiji, a Rusija podržava obrnute trendove i autoritarne, i nekontrolisane, i desničarske, i ksenofobne.

POBJEDA: Kada bi Crna Gora mogla postati punopravna članica Evropske unije?

MILIĆ: U načelu ne dajem takve procjene, jer zavise od suviše faktora. Dobro je da je Crna Gora do sada otvorila 22 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila dva. Koliko sam upućena, Crna Gora planira da otvori sva pregovaračka poglavlja u doglednom vremenu i da se onda posveti njihovom zatvaranju. Iako nije obavezujuće, članstvo u NATO zasigurno pozitivno utiče i na integraciju u EU, jer su to komplementarni procesi. Mislim da se to nedovoljno razumije u Crnoj Gori i to treba stalno ponavljati. Zemlje Istočne Evrope koje su prvo ušle u NATO su poslije lakše ulazile u EU iz prostog razloga što se u NATO ne ulazi tek tako, već je i za to članstvo potrebno sprovesti mnoge demokratske reforme, ne samo bezbjednosno odbrambene, poput vladavine prava, jakih institucija, demokratske kontrole sektora bezbjednosti i odbrane, nešto što je podjednako važno u EU i NATO. Imajući u vidu sve ogoljenije nedemokratske aktivnosti Moskve u regionu, za Crnu Goru je što skoriji ulazak u NATO, i svijest o značaju toga, bitan da bi se očuvala klima za nastavak EU integracija.

Rusko uplitanje i srpska neodlučnost

POBJEDA: Kako komentarišete odnose Srbije i Crne Gore u svijetlu puta ka Alijansi? Crna Gora je sada bliža NATO-u nego ikada, takođe i Srbija. Vaš komentar?

MILIĆ: Ja ne vjerujem mnogo aktuelnoj i vjerovatnoj budućoj vladi Srbije, mada je retorika o tome da je crnogorska spoljna politika njena suverena stvar na mjestu. Bojim se da Srbija olakšava Rusiji kreiranje tih non-state actors, ili u najboljem slučaju ne osuđuje njihove napade ne samo na NATO opciju Crne Gore, već i na njenu samostalnost. Srpska pravoslavna crkva je sve uvezanija sa Ruskom pravoslavnom crkvom na primjer. Ima i drugih kanala. Drugo, ova ocjena da je Srbija sada bliže NATO-u nego ikad je vrlo problematična. Tako je na površini. Ali u posljednjih mjesec dana svjedoci smo jedne apsurdne situacije da u zemlji koja zvanično ima neutralnu vojnu politiku, bukti anti-NATO kampanja, nerijetko direktno povezana sa jačanjem savezništva sa Moskvom. Povod je, formalno, bio potpisivanje sporazuma sa NATO logističkom agencijom oko realizacije povjerilačkih fondova. Uzrok je mnogo dublji, sve jače rusko uplitanje i sve očitija nedlučnost Srbije, prije svega njenog rukovodstva, ali i onog što se zove elita društva, pa i civilnog sektora, da se konačno odrede gdje Srbija treba da ide na politički Istok ili Zapad.

Izvor: Pobjeda

Saopštenja

Kordić: Usklađivanje s politikama EU je ključ za snaženje ekonomije

0
„Usklađivanje s politikama EU je ključ za snaženje ekonomije i dostizanje visokih standarda koji  podstiču investicije, rast privrede i kreiranje novih radnih mjesta, pa...

Uspješno završena ekspertska misija o funkcionisanju Agencije za sprječavanje korupcije

0
Završnim sastankom u online formatu, okončana je ovonedjeljna misija Evropske komisije o funkcionisanju Agencije za sprječavanje korupcije koja će omogućiti sveobuhvatnu procjenu dosadašnjeg napretka...

Javne konsultacije u vezi sa programiranjem IPA III Programa prekogranične saradnje Srbija – Crna...

0
Polako ulazimo u završnu fazu pripreme IPA III Programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora za sledeću sedmogodišnju finansijsku perspektivu 2021 – 2027. Drugi...

Portugalsko predsjedavanje EU snažno podržava Crnu Goru

0
"Crna Gora je opredijeljena da tokom Portugalskog predsjedavanja EU demonstrira svoju odlučnost da još intenzivnije nastavi sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava koja...

Belgija se istinski zalaže za pristupanje Crne Gore EU

0
„Vladavina prava, u skladu s Novom metodologijom pregovaračkog procesa, će nastaviti da bude u fokusu procesa, uz odlučan stav Vlade po pitanju nulte tolerancije...