Snaženjem integracija, otvaranjem novih platnih institucija i jačanjem konkurencije padaće kamate i cijene plaćanja i prema inostranstvu kazala je u intervjuu za Pobjedu šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje IV (slobodno kretanje kapitala) i direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku Centralne banke Marijana Mitrović-Mijatović.
Kretanje kapitala u Crnoj Gori je potpuno slobodno. Zakonom o tekućim i kapitalnim transakcijama definisano je da nema ograničenja kod priliva, niti kod odliva kapitala po svim vrstama inostranih transakcija. U oblasti kretanja kapitala i plaćanja Crna Gora je postigla visok nivo usklađenosti s pravnom tekovinom EU. U posljednjem Izvještaju Evropske komisije ističe se da je napravljen određeni napredak u oblasti slobodnog kretanja kapitala. Pravni okvir se i dalje mora unaprijediti i uskladiti posebno sa preporukama MONEYVAL-a.
Mora se unaprijediti informacioni sistem uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Potrebni su dodatni napori u cilju unapređivanja međuinstitucionalne saradnje i kapaciteta za sprovođenje finansijskog istraživanja. Generalno gledano, pripreme su umjereno napredovale kazala je ona u odgovoru na pitanje kako EU ocjenjuje stanje u ovom poglavlju koje je otvoreno 24. juna 2014.
POBJEDA: Koje restrikcije u kretanju kapitala i plaćanja ipak postoje sada u Crnoj Gori?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Crnogorski pravni okvir je u velikoj mjeri usaglašen sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti i ne ograničava slobodu kretanja kapitala i plaćanja sa državama članicama, ali ovog ograničenja nema ni sa drugim državama sa izuzetkom prometa šumskog i poljoprivrednog zemljišta u jednom segmentu, koji je regulisan posebnim propisom. Sloboda kretanja kapitala je jedina sloboda koja prelazi granice EU, za razliku od ostale tri slobode, koje se odnose na unutrašnje tržište, i koja daje mogućnost nesmetanog funkcionisanja tržišta i integracije Crne Gore u međunarodno okruženje.
POBJEDA: Koje prednosti privredi i građanima pruža uspostavljanje pune slobode kretanja kapitala?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Slobodno kretanje kapitala je jedan od osnovnih principa jedinstvenog tržišta Evropske unije i jedina od četiri slobode koje Evropska unija donosi (pored kretanja robe, ljudi i usluga). Osnov načela jedinstvenog tržišta su načelo nediskriminacije i načelo uzajamnog priznavanja kako crnogorskih rezidenata u EU, tako i nerezidenata kod nas. Ovakav pravni okvir je uslov jedinstvenog tržišta ikoji, kako sada, tako iubudućnosti, može doprinijeti snaženju ekonomske saradnje, većoj međunarodnoj razmjeni. To generiše ji standard privrede i stanovništva.
POBJEDA: Privreda i građani se žale na visoke dažbine prilikom plaćanja prema inostranstvu kada možemo očekivati da se to promijeni?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Zakonski okvir je postavio finansijsku infrastrukturu za plaćanja prema i iz inostranstva. U Crnoj Gori cijena usluga plaćanja prema inostranstvu ne zavisi od regulatora već od nivoa konkurencije u pružanju ovih usluga među učesnicima u platnom prometu. Očekivanja su da će se sa snaženjem integracija, dolaskom novih banaka iz EU i otvaranjem novih platnih institucija, čiju mogućnost sada daje novi Zakon o platnom prometu, pojačati konkurencija na domaćem tržištu i doći do smanjenja cijena.
POBJEDA: Biznis, a i građani se žale i na visoke cijene kapitala u Crnoj Gori. Da li očekujete da se stvari u ovoj oblasti ubrzo promijene ili ćemo čekati ulazak u EU da bi i kod nas kapital imao cijenu kao u Evropi?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Kao i kod usluga platnog prometa, pitanje cijene kapitala zavisi od procjene rizika na domaćem tržištu i stepena konkurencije. Veći stepen integracije Crne Gore u međunarodno, odnosno evropsko tržište kontinuirano utiče na nivo i percepciju rizika u našoj zemlji. Očekivanja su da će sve veći stepen usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU i njena implementacija u sistem unaprijediti ukupnost poslovnog i životnog ambijenta, a samim tim uticati i na smanjenje rizika i cijenu kapitala u zemlji. Dodatno, očekuje se da će i snaženje konkurencije uticati na cijenu.
POBJEDA: Da bismo ispunili standarde EU u oblasti slobodnog kretanja kapitala, ko ji posao nam predstoji?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Poglavlje IV je sastavljeno iz tri podoblasti: sloboda kretanja kapitala i plaćanja, usluge platnog prometa i sprečavanje pranja novc a i finansiranja terorizma.
Sloboda kretanja kapitala i plaćanja odnosi se na kapitalne poslove, koji obuhvataju direktne investicije, ulaganja u nekretnine, poslove s hartijama od vrijednosti, poslove s jedinicama institucija kolektivnog investiranja, kreditne i depozitne poslove, poslove osiguranja, kretanje ličnog kapitala i fizički izvoz i uvoz finansijskih sredstava. Crna Gora je postigla visok nivo uklađenosti s pravnom tekovinom EU u pogledu kretanja kapitala i plaćanja. Prema ocjenama EK iz Izvještaja o analitičkom pregledu pravne tekovine, Crna Gora ima dobro razumijevanje pravne tekovine u oblasti kretanja kapitala i plaćanja, i postigla je visok nivo usklađenosti. Crnogorski režim je liberalizovan u dijelu direktnih investicija. Posebno je važno istaći ocjenu da Crna Gora ispunjava obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ističe se da postoje ograničenja po pitanju sticanja prava stranaca na nekretninama, uključujući poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište. Međutim, ova ograničenja ne važe za državljane članica EU, zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji državljanima EU obezbjeđuje nacionalni tretman u Crnoj Gori.
Donošenjem novog Zakona o platnom prometu i njegovih podzakonskih akata crnogorski regulatorni okvir o platnom prometu je u potpunosti usklađen s pravnom teko vinom EU iz ove oblasti. Izuzeci su regulativa Evropskog parlamenta i Savjeta br. 924/2009 o prekograničnim plaćanjima koja ukida regulativu Evropskog parlamenta i Savjeta br. 2560/2001, i regulativa Evropskog parlamenta i Savjeta 260/2012 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i direktnih zaduživanja u eurima i o izmjenama regulative Evropskog parlamenta i Savjeta br. 924/2009, koje će se primjenjivati danom ulaska Crne Gore u EU. Prema ocjenama EK iz Izvještaja o analitičkom pregledu pravne tekovine crnogorsko zakonodavstvo u oblasti borbe protiv pranja novca je usklađeno s pravnom tekovinom EU. Crna Gora se sprema za usklađivanje s najnovijim izmjenama međunarodnih standarda FATF-a, koji će biti inkorporirani i u pravnu tekovinu EU. Potrebno je ojačati međuinstitucionalnu saradnju.
Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma
POBJEDA: Koji zadaci pred Crnom Gorom stoje za usklađivanje propisa u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Za potrebe sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma nacionalnom regulativom je definisana potreba izvještavanja o prilivu i odlivu gotovine preko granice kao i pravila SWIFT-a kod elektronskog transfera. Na ovaj način se obezbjeđuju podaci koji služe za kontrolu, otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u okvirima nacionalnih granica pojedinih regulatora. Potpisani sporazumi sa regulatorima iz drugih zemalja snaže kontrolu i doprinose većem stepenu efikasnosti u primjeni regulative.
U oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma Crna Gora mora završiti usklađivanje s pravnom tekovinom EU i pokazati kroz bilans ostvarenih rezultata da posjeduje adekvatne administrativne kapacitete za implementaciju relevantnih propisa.
Da bi se postigla potpuna usklađenost s IV direktivom predviđeno je donošenje izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma za IV kvartal 2017. i sva prateća podzakonska akta do II kvartala 2018. Nacionalna procjena rizika predstavljaće osnovu za novi akcioni plan koji će pratiti novu strategiju.
Očekuje se da Vlada nacionalnu procjenu rizika usvoji do trećeg kvartala 2015. godine. Na taj način se pokriva potreba za kontinuitetom strateškog pristupa pitanju prevencije pranja novca i finansiranja terorizma.
Potrebne izmjene Zakona o osiguranju, tržištu kapitala
POBJEDA: Koje zakonske promjene su u pripremi u ovoj oblasti?
MITROVIĆ-MIJATOVIĆ: Da bi se u potpunosti uskladili, potrebne su izmjene Zakona o osiguranju u dijelu koji se odnosi na princip teritorijalnosti, odnosno osiguranje imovine, donijeti novi zakon o tržištu kapitala, koji će biti usklađen s direktivama iz ove oblasti takođe do IV kvartala ove godine.
Neophodne su izmjene zakona koji uređuju poslovanje finansijskih institucija koje se odnosi na povlašćeni pristup sredstvima javnih institucija i ulaganja institucionalnih ulagača, i to: Zakona o osiguranju i Pravilnika o ograničenjima deponovanja i ulaganja sredstava tehničkih rezervi i sredstava garantne rezerve društva za osiguranje, Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima do IV kvartala 2018, zakon o svojinskopravnim odnosima će biti usklađen s pravnom tekovinom EU, u skladu s odredbama SSP-a, do IV kvartala 2017.
Crna Gora mora uskladiti podzakonske akte Zakona o platnom prometu s pravnom tekovinom EU i pokazati da će biti sposobna da u potpunosti primijeni regulativu br. 924/2009 i regulativu br. 260/2012 do dana pristupanja.
Donošenjem novog Zakona o platnom prometu i podzakonskih akata crnogorski sistem u potpunosti je usklađen s relevantnim direktivama iz ove oblasti. Do maja naredne godine biće objavljena nova direktiva i nova regulativa za oblast platnog prometa, čije će prenošenje u crnogorski pravni sistem biti još jedna obaveza u ovom poglavlju, prije njegovog privremenog zatvaranja.
