Naslovnica Info Blog Nova metodologija proširenja – snažnije političko prisustvo država članica EU u politici...

Nova metodologija proširenja – snažnije političko prisustvo država članica EU u politici proširenja

Nakon mjeseci intenzivnog rada, često tihog i nenametljivog, diplomatskih, međunarodnih i interresornih aktivnosti u pogledu njene primjene, konačno je (nova) revidirana metodologija proširenja postala svakodnevnica u radu svakog službenika Kancelarije za evropske integracije. Kao što je 29. jun 2012. godine krunisao naporan rad tima za evropske integracije i ispunio entuzijazmom za obaveze koje su slijedile nakon te odrednice u pregovorima, tako je i ovaj jun i Međuvladina konferencija s EU po ko zna koji put nadahnula ovu pregalačku snagu procesa da istraju u želji da zemlju uvedu u EU.

Da li nam je nova metodologija zaista “nova”?

Nova metodologija proširenja, koju je Francuska inicirala 2019. godine kako bi poboljšala efikasnost procesa, prvobitno je doživljena kao mehanizam namijenjen Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje još nisu započele pregovore o članstvu u EU. Crnoj Gori koja je najdalje napredovala u pregovorima sa EU, bilo je ostavljeno da odluči da li će preći na novu metodologiju ili ne, kao i Srbiji, i kao dosljedan i konstruktivan kandidat – partner opredijelili smo se da ju prihvatimo.

Za strukture u crnogorskoj administraciji koje su nosioci procesa nova metodologija i nije toliko nova, jer naša zemlja od početka pregovara po striktnim uslovima i novom pristupu koji u primarni fokus stavlja vladavinu prava, odnosno poglavlja 23 i 24. Zato ovaj mehanizam vidimo i kao formalizaciju stvari koje se već dešavaju u praksi, a kao novine izdvajaju se objedinjavanje više pregovaračkih poglavlja u šest tematskih cjelina ili klastera, kako bi politički fokus zemalja kandidata bio usmjeren na ključne sektore, ali i restriktivne mjere u slučaju da se obaveze ne ispunjavaju. Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister je to opisao na sljedeći način – „više za više“ i „manje za manje“, odnosno koliko agilni budemo u reformskim aktivnostima toliko ćemo brže moći da napredujemo ka članstvu u EU. Pa ipak, nije to novina koja nas je zatekla ili neka nepoznanica na ovom evropskom putu jer je ovaj pristup sastavni dio našeg pregovaračkog okvira koji je definisan otvaranjem pregovora 2012. godine. Prihvatili smo da nastavimo pregovarački proces bez formalne promjene pregovaračkog okvira, odnosno kako sam zaključak Savjeta za opšte poslove EU kaže, primjenom noviteta koje prepoznaje nova metodologija, unutar postojećeg pregovaračkog okvira između Crne Gore i EU. Za bilo koju državu koja ima ozbiljan pristup niti jedna metodologija ne može biti nepravedna ili problematična, a posebno ne za našu zemlju koja je godinama gradila imidž kredibilnog kandidata za članstvo ulažući svoje resurse i kapacitete u transformativnu moć pregovaračkog procesa.

Pokazali da smo kredibilan kandidat i konstruktivan partner

Crna Gora je pozdravila pokretanje revidirane metodologije pregovaranja, posmatrajući je kao izraz jasne želje da Zapadni Balkan bude dio evropske budućnosti. Još maja 2020. prihvatili smo je kao političku inicijativu koja se uklapa u postojeći pregovarački okvir između Crne Gore i EU, a koja proces treba da učini krediblnijim i opipljivijim, da podršku snažnijoj političkoj dimenziji i afirmisanju politike proširenja. Na nama je da ovaj podsticaj  iskoristimo  na  najbolji  mogući  način,  kroz  definisanje  konkretnih  programa  rane integracije, snažnije korištenje pretpristupnih fondova i unapređenje sistema za puno sprovođenje pravne tekovine EU.

S nasljeđem odgovornog kandidata koje godinama baštinimo, čime smo zavrijedili i status najnaprednije države kandidata za članstvo, zainteresovani smo za punu valorizaciju Nove metodologije, prevashodno u pogledu njenih dodatih vrijednosti i identifikovanja konkretnih mjera rane integracije i prije samog članstva u EU.

Za dinamičan, kredibilan i održiv proces

Kako Nova metodologija akcenat stavlja na četiri ključna aspekta: 1) snažniji fokus na ključnim reformama u vladavini prava; 2) snažnije političko upravljanje; 3) pojačanu dinamiku i 4) predvidljivost procesa, u svjetlu njene buduće primjene, možemo se s ponosom pohvaliti da smo jedina država kandidat koja ima sva poglavlja pregovora otvorena, što nas dodatno obavezuje na pregalaštvo, kao i da se od  početka  pregovora  dosljedno usklađujemo  sa  Zajedničkom  vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. To je bila ključna karakteristika i odlika naše vanjske politike od samog početka pregovora sa EU 2012, a ujedno i jasan pokazatelj naše geopolitičke orijentacije, između ostalog i kao punopravne članice NATO.

Iako su poglavlja tematski podijeljena u „klastere“, vjerujemo da će se zatvarati pojedinačno i da će se procjena ostvarenih rezultata vršiti isključivo po pregovaračkim poglavljima, i da tom logikom treba da se vodi proces zatvaranja poglavlja, svjesni da će to naravno biti uslovljeno napretkom u vladavini prava. Zato kategorizacija poglavlja u šest tematskih klastera ima za cilj da ubrza sadašnjim i budućim kandidatima za članstvo otvaranje poglavlja, posao koji je Crna Gora kompletirala juna 2020. godine.

Insistiranje na učincima u vladavini prava je u potpunosti usklađeno s prioritetima zasnovanim na principu nulte korupcije i snažne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Činjenicu da Nova metodologija insistira na principu da neće biti moguće zatvoriti ni jedno poglavlje prije ispunjenja privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 vidimo i kao mogućnost da u dijalogu sa Evropskom komisijom kompleksan okvir procjene ispunjenosti čak 83 privremena mjerila ojačamo prioritetnim linijama aktivnosti koje će nas dovesti do Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila.

Dodatu vrijednost revidirane metodologije prepoznajemo prevashodno u njenom intenzivnijem političkom smjeru i zato smo identifikovali snažan politički impuls u činjenici da zagovara jače političko upravljanje i ubrzanu integraciju. Ova politička dimenzija treba da omogući Crnoj Gori da dalje promoviše svoje reforme, kao i kontinuirano usklađivanje od 100% sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, po čemu smo ujedno jedinstveni u odnosu na ostale kandidate za članstvo, i pored činjenice da ovakvo opredjeljenje ne dolazi bez određenih negativnih efekata na drugom planu. Zato vjerujemo da će se vrednovati dosadašnji progres Crne Gore na pregovaračkom planu s EU i poštovati princip regate – napredovanja po zaslugama.

Političke međuvladine konferencije, zajedno sa sastancima Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, kojim će po prvi put predsjedavati visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku, kao i samite na vrhu EU-Zapadni Balkan vidimo kao mogućnost za jačanje dijaloga između država članica i naše zemlje. Zato podržavamo održavanje političkih međuvladinih konferencija vjerujući da će nam omogućiti da pokažemo vidljivost reformi i političku posvećenost, uključujući geostratešku orijentaciju.

Kao značajno ohrabrenje vidimo i mjere rane integracije, u okviru kojih će Crna Gora biti u prilici da na političkom i stručnom nivou bude uključenija u okviru raznih programa Evropske unije, čime će se postepeno sticati sposobnost za uspješnije članstvo u EU. S obzirom na mogućnost snažnijeg prisustva na evropskom nivou, usmjeravaćemo organe državne uprave da prepoznaju platforme u okviru kojih mogu ostvarivati intenzivniju komunikaciju s institucijama EU.

Iskustva država koje su posljednje pristupile EU možda i najjasnije pokazuju u kojoj mjeri je blagovremena i adekvatna pripremljenost za obaveze koje proizilaze iz članstva važna kako prilikom ulaska tako i daljeg funkcionisanja u okviru EU. Na toj liniji, u potpunoj saglasnosti s procjenom EU, Crna Gora ima namjeru da svoj pristupni proces u najvećoj mjeri iskoristi za ispunjenje ovog cilja.

Po uzoru na posmatrački status koji ima pri Odboru za evropski istraživački prostor i inovacije (ERAC), postoji spremnost za učešće u drugim programima i politikama EU u svojstvu države posmatrača u svim organizacionim formatima koji mogu doprinijeti boljem iskorištavanju pristupnog perioda i kvalitetnijoj pripremi za članstvo u EU. Takođe, implementacijom principa Zajedničkog regionalnog tržišta, pored svog konačnog cilja da region pripremi za jedinstveno tržište EU, u značajnoj mjeri može doprinijeti dostizanju željenog nivoa spremnosti u njenim ključnim oblastima. Preuzimanjem i kvalitetnim ispunjenjem obaveza u domenu: regionalnog investicionog prostora, regionalnog industrijskog i inovacionog prostora, regionalnog digitalnog prostora, te slobodnog kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala, može se postići adekvatna spremnost i ostvariti rana integracija u datim sektorskim politikama.

Što se tiče predvidljivosti procesa, postojeći pregovarački okvir sa Crnom Gorom već je jasan u pogledu zahtjeva koji proizilaze iz novog pristupa za poglavlja 23 i 24, i stoga nam je važno da pregovarački okvir s EU ostaje nepromijenjen.

Geopolitički prioritet ili politički signal država članica

Dakle, kad se sagleda svaki segment ovog „novog“ pristupa, može se zaključiti da za naše strukture on u tehničkom smislu i nije neka novina, ali nam ipak nosi jaku političku poruku država članica o tome da li će pregovarački proces ići ubrzanom dinamikom ili može uslijediti i usporavanje. A složićemo se da je prijeko potrebno da, pored kompleksnog tehničkog karaktera, proces proširenja ima i snažnu političku dimenziju na nivou EU.  Uz to, možda po prvi put u ciklusu proširenja, proces pristupanja obilježava visoka geopolitička konkurentnost sa ostalim globalnim političkim akterima. Zato i ne čudi što smo nebrojeno puta čuli da je proširenje na Zapadni Balkan i geopolitiči prioritet Unije jer predstavlja „ulaganje u mir, demokratiju, boljitak, bezbjednost i stabilnost u Evropi”.

U želji da Nova metodologija ponovo uspostavi konsenzus u Uniji po pitanju proširenja i ono što je važnije omogući evropsku perspektivu i našim susjedima koji još nisu otpočeli pregovore, nama predstoji nastavak napornog rada i ispunjavanje obaveza koje proističu iz pristupnog procesa jer će članstvo u EU imati svoju svrhu samo onda kada naši građani u svom svakodnevnom životu osjete koristi.

Kao neko ko je tokom svoje diplomatske karijere imao čast da svjedoči ključnim istorijskim momentima i uspjesima svoje zemlje, želim da vjerujem da će generacije službenika koje godinama predano rade na poslovima evropske integracije iskusiti to isto zadovoljstvo i krunisati svoju marljivost i posvećenost osjećajem da smo prvi naredni član ovog kluba – Evropske unije. Jer su upravo oni ti tihi i nenametljivi, često nevidljivi oku javnosti, kojima treba odati zahvalnost i priznanje za sve ove godine pregovaračkog procesa.

Autorka: Dragana Marković, savjetnica glavne pregovaračice Crne Gore sa Evropskom unijom

 

Saopštenja

Potrebno uložiti dodatne napore za usklađivanje s pravnom tekovinom EU do kraja 2023

0
„Poglavlje 1- Sloboda kretanja robe pokriva jednu od četiri osnovne slobode na kojima počiva EU i u tom dijelu je potrebno da svi relevantni...

Kordić u Briselu: Strateška vanjskopolitička orijentacija Crne Gore jasna

0
„Strateška vanjskopolitička orijentacija Crne Gore jasna i zasnovana na punoj usklađenosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“, kazala je glavna pregovaračica, Zorka Kordić. Ona je...

Iskoristiti podršku država članica za ubrzanje procesa pristupanja

0
“Crna Gora konkretnim rezultatima pokazuje da je njeno mjesto u EU. U narednom periodu je važno intenzivirati reformske procese u državi i iskoristiti podršku...

Sprovođenje evropske agende je goruće pitanje crnogorskog društva

0
„Proces proširenja se mora osnažiti, kako u državama Zapadnog Balkana, tako i unutar same EU, na način da postane opipljiviji za građane i poslovnu...

U centru svih predloga politika građani i kreiranje usluga koje će im efikasno koristiti

0
Reforma javne uprave značajna je za evropsku perspektivu, profesionalna, racionalna i odgovorna javna uprave obezbijediće i visok kvalitet usluga građanima, koji su u centru...