Biti dio tima koji uspješno ostvaruje strateške ciljeve je razlog za zadovoljstvo i ponos. Djelovati u središtu procesa koji duboko transformišu jedno društvo je nesvakidašnja prilika i ogroman izazov.
Upravo je takav integracioni proces Crne Gore koji dobija na svojoj dinamici nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, prolazeći kroz različite svoje faze. Nakon nepunih 10 godina od obnavljanja nezavisnosti,
naša zemlja je uspjela da ostvari zapažene rezultate.
Kao lider procesa evropske integracije na Zapadnom Balkanu do sada smo uspjeli otvoriti 22 pregovaračka
poglavlja, sa praktično 8 spremnih za otvaranje i 3 u nacrtu, spremamo se za finalnu dionicu koja će biti veoma zahtjevna ali sa jasnom slikom obaveza. Dostići održivi nivo vladavine prava, kvaliteta javne uprave i ekonomskog upravljanja preporučiće Crnu Goru, u nadajmo se ne toliko dalekoj budućnosti, za punopravno članstvu u EU.
Ovo je od izuzetnog značaja jer bez obzira na trenutne izazove sa kojima se Unija sa manje ili više uspjeha nosi, integracija je snažan transformativni mehanizam koji razvija i jača institucije koje su potrebne da bi proces političkog i ekonomskog razvoja mogao da se odvija u kontinuitetu. Pristup ne moze biti tehnokratski i svoditi se na puko donošenje procesa.
Njegova je snaga u etabliranju novog sistema vrijednosti koji znači život u skladu sa kulturom vladavine prava, privrženost transparentnosti i odgovornosti za odluke koje se donose. Samo takav sistem vrijednosti u kombinanviji sa ekonomskim slobodama može ponuditi odgovor na strukturne probleme i podići kvalitet života.
Otvaranje pregovora sa EU je tekovina koja je usljed kompatibilnosti procesa direktno podstakla i proces
članstva Crne Gore u NATO. Naravno, specifičnost i razlike između dvije organizacije imaju svoj odraz na zadatke, ali u osnovi jedan proces bez drugoga teško ide, odnosno tranzicija se mnogo teže odvija i dovodi do uspješnog kraja.
Stoga je pozivnica za članstvo u NATO mnogo više od priključenja vojno-poitičkom savezu. Dostizanje standarda bezbjednosti na najracionalniji mogući način predstavlja ne samo dugoročnu polisu osiguranja, već i osnov dalje demokratizacije društva i ekonomskog prosperiteta.
Zato pozivnica Crnoj Gori znači i bezbjedniji i prosperitetniji region u dugom roku. Nažalost, posmatrana u kontekstu evropske krize odnosa dobija i specifičnu dimenziju koju Crna Gora niti želi, niti za nju ima osnova. Pozivnica našoj zemlji niti je nastavak širenja NATO-a na istok, niti je ostvarenje našeg strateškog cilja upereno protiv bilo koga. Naprotiv! Proces koji traje desetak godina je dobio logičan završetak, a od svih zemalja se očekuje da poštuju međusobne odluke i sarađuju kako bi bilo koju vrstu nesporazuma riješile podsticanjem saradnje u različitim oblastima, prvenstveno kroz politički dijalog i ekonomsku-kulturnu saradnju.
Ipak, treba biti svjestan da evroatlantske integracije podstiču debatu u kojoj ljudi zauzimaju razne stavove. Važno je demistifikovati proces i gledati prema budućnosti, pa je stoga nužno nastaviti i unutrašnji dijalog. Nesumnjivo i kroz političku utakmicu u susret narednim parlamentarnim izborima. Nakon njih, novi parlament će biti u prilici da odluči kako dovršiti ratifikacionu proceduru.
Pored integracionih procesa Crna Gora je dala tokom 2015 dalji doprinos regionalnoj saradnji koja kroz Zapadnobalkansku šestorku/Berlinski proces dobija na intenzitetu i značaju. Već oko 50 miliona granta je odobreno kao podrška realizaciji projekata od regionalnog značaja u našoj državi. Iako je na početku bilo puno sumnjičavih, vrijeme je pokazalo da je takav impuls regionalnoj saradnji bio pravovremen i nužan. Pored infrastrukture, podstakao je ideje o mobilnosti mladih a nametnuo je i novu klimu za rješavanje bilateralnih pitanja. Ovi, kao i drugi aspekti ekonomske diplomatije sve će više zauzimati visoku poziciju u rangiranju prioriteta rada kada su vanjski poslovi u pitanju, posebno u kontekstu postintegracione vanjske politike u budućnosti.
Pored navedenih pojedinačnih politika, važno je istaći i značaj odnosa sa iseljenicima koji je dobio novi kvalitetni okvir donošenjem Zakona o iseljenicima. Ne samo izdašniji budžetski okvir, već novi dinamizam koji je u realizaciju ove politike unešen, svjedoči kako o potrebi tako i ogromnom prostoru koji se može popuniti brojnim inicijativama na dobrobit naše države.
Crna Gora je nastavila i sa snažnim doprinosom multilateralizmu članstvom u Savjetu za ljudska prava UN, radom u IO UNESCO-a i UNDP-a, kao i veoma uspješnim predsjedavanjem zahtjevnim Forumom za bezbjednosnu saradnju u okviru OEBS-a. Nedavni izbor u Komisiju za izgradnju mira u okviru UN ne samo da potvrđuje ugled naše zemlje, već je i snažan motiv za dalji angažman.
Za sve prethodno je nužan preduslov dalje jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija koje je kontinuiran proces. Adekvatan prostorni tretman koji će biti obezbijeđen na Cetinju kao budućem sjedištu crnogorske diplomatije, kao i odgovarajući prostor za službe u Podgorici će trajno riješiti jedan od gorućih logističkih problema. Uz primjenu svih brojnih pravilnika, realizaciju projekata, jačanje bezbjednosnih standarda, uz regenerisani rad Diplomatske akademije, postavka je koja treba da obezbijedi stalnost izvršavanja međunarodnih zadataka.
Novi ciklus počinje završetkom prethodnog.
Igor Lukšić, Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija
Tekst je objavljen u časopisu “Diplomarius” koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija
