„Trenutak je da se postave pitanja kako u operativnom i tehničkom smislu ići bolje, brže, efikasnije, i paraleno sa tim graditi inkluzivni dijalog koji nam je potreban, ali su nam potrebni instrumenti kako da gradimo saradnju“, poručila je glavna pregovaračica, Zorka Kordić na konferenciji Devet godina crnogorskih pregovora sa EU.
Ona je u panelu „Regionalna i nacionalna perspektiva članstva u Evropskoj uniji u kontekstu Nove metodologije“ kazala da novi trenutak poziva na veći stepen odgovornosti svih aktera. Kako je kazala, jasna je uloga Vlade i pregovaračke strukture koja sada treba da dobije novi impuls da se prilagodi novoj metodologiji i da se fokusira na prioritete.
Istakla je da je transformativna moć procesa neupitna i da je trenutak da svako iz svog domena pruži svoj doprinos procesu. Kako je kazala, važno je kreirati nove modele saradnje, iskoristiti kapacitete svih koji žele da doprinesu procesu, razmišljati kako da unapređenje zakonodavnog okvira, dalju nadgradnju institucija sistema radimo zajedno na jedan praktičan i pragmatičan način.
Govoreći o nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji, Kordić je kazala da po prvi put imamo politički dijalog na visokom nivou, uz učešće visokog predstavnika za Zajedničku vanjsku i političku politiku EU, Borela. „Razmijenjene su najvažnije političke poruke, i to treba iskoristit kao okidač za produbljivanje kvaliteta procesa koji je prvo usmjeren ka kvalitetu života građana, ka suštisnkim reformama u našem društvu“, kazala je Kordić.
„To je bio format da se pokaže upravo snažni politički signal, ne samo sa strane Crne Gore, da je to jasna opredjeljenost koja rezultira punom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Sa strane država članica taj format je bio prilika da se Crnoj Gori pokaže snažan politički signal podrške ovom procesu, ne samo ovom jasnom geopolitičkom opredjeljenju zemlje nego i onome što je ključni dokaz tog opredjeljnja, a to je politička volja za suštinske reforme vladavine prava“, poručila je glavna pregovaračica.
Govoreći o obavezama iz poglavlja 23 i 24, glavna pregovaračica je istakla je da su, prema procjenama 83 privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 u značajnoj mjeri ispunjena, ali nam je za preostali opseg zadataka potreban snažan fokus svih institucija i jasne smjernice šta su preostali zadaci. „Ova oblast je dijeljena nadležnost velikog broja akatera u društvu. Trenutak je da Crna Gora pokaže da se usklađuje sa sistemom vrijednosti EU. Zato je teško kvantifikovati preostala privremena mjerila koja bi nas dovela do završnih mjerila“, kazala je glavna pregovaračica.
Kako je kazala, sada imamo veću zainteresovanost država članica za praćenje napretka u vladavini prava, što može biti izazov jer je će predmet njihove ocjene i razmatranja biti političke prirode.
Pregovori o članstvu, za koje se nadam da će se završiti do kraja mandata ove Komisije, trebali bi biti dio demokratske tranzicije Crne Gore, na njenom puti ka Evropskoj uniji, a nadamo se da će Crna Gora uspjeti da nadvlada svoje političke probleme koji se prelamaju na leđima najugroženijih skupina, ocijenio je u video poruci Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
On je kazao da je i u uslovima pandemije COVID 19, EU pružila snažnu finansijsku potporu državama Zapadnog Balkana: „Iako je i sama EU teško pogođena pandemijom, nije uskratila resurse već pružila ozbiljnu potporu državama Zapadnog Balkana protiv ove neposredne prijetnje“.
Picula je dodao da, obzirom na trenutnu perspektivu, Evropska unija nastavlja da države Zapadnog Balkana posmatra kao partnere.
„Crna Gora je u pregovorima postigla uspjeh i ispunila preduslove, ali je veoma bitno podsticati učešće, kako bi se povećala parlamentarna odgovornost. Svi moraju pokazati odgovornost kroz demokratski nadzor cjelokupnog procesa jer su ključni zahtjevi od samog početka bili – dostići kvalitet ka članstvu u EU“, ukazao je on.
On je kazao da je Vlada pokazala usklađenost sa ciljevima NATO-a i želju za usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom, a integracija u NATO je već donijela ekonomske i sigurnosne koristi Crnoj Gori, čime je opravdala povjerenje Alijanse, dok je EU kroz novi instrument IPA III postavila jasno definisane ciljeve kako bi se izvršile sve neophodne reforme.
„Vjerujemo da su disonantni tonovi, koji se čuju iz EU, samo faza koja će proći, a da će Crna Gora, osnaživanjem svojih prioriteta nastaviti odlučno do evropskog cilja“, zaključio je Picula.
Dr Tanja MIŠČEVIĆ, zamjenica generalne sekretarke Regionalnog savjeta za saradnju je istakla da je nova metodologija dvostruko značajna – tražena je od strane država Evropske unije i predstavlja novu energiju za politiku proširenja, a druga strana je precizno utvrđivanje i organizacija pregovora sa akcentom na osnovna pitanja koja su najvažnija, a to je vladavina prava.
„Nova metodologija unosi i dugo tražene novine, da budemo i prije članstva uključeni u neke od politika Evropske unije. Jedina značajna novina su klasteri, koje Crna Gora već ima kroz pracenje pregovora preko svog pregovaračkog tima“, kazala je Miščević.
„Pregovori predstavljaju maraton i jako puno posla je i pred onima koji su dugi niz godina u procesu pregovora. Ja ovo ne posmatram kao paket aranžman, Evropska unija će se držati principa napredovanja u skladu sa onim što je urađeno. Teško je ocijeniti ko će biti sledeća članica Evropske unije, posmatrajući prethodne talase proširenja, ništa nije garantovano“, dodala je ona.
Ona je istakla da je regionalna saradnja je bitna ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema EU, nego i zbog nas samih. „Zajedničko regionalno tržiste, zajedničke investicije, istraživanje i razvoj, digitalna i zelena agenda, sve su to modeli saradnje u zemljama balkanske šestorke. Poenta te regionalne saradnje je da ona pomogne procesu evropske integracije i doprinosi mu“, zaključila je Miščević.
SEKTOR ZA INFORMISANJE JAVNOSTI O EVROPSKOJ UNIJI I PROCESU PRISTUPANJA EVROPSKOJ UNIJI
GENERALNI SEKRETARIJAT VLADE
