Problem Roma ne može biti riješen bez kvalitetnog obrazovanja, poručio je ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, ocjenjujući da su napravljeni značajni koraci u rješavanju pravnog statusa i stambenog pitanja te populacije.
On je danas, na drugom danu nacionalne konferencije „Politike smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti“, koju su organizovale nevladine organizacije SOS Telefon Podgorica i Juventas, u saradnji sa Koalicijom NVO-a “Za društvene promjene”, kazao da sve ankete pokazuju da je najmarginalizovanija grupa romska i egipćanska populacija.
„Na pitanje poslodavaca zbog čega ne prime u radni odnos nekoga od romske populacije, više od 80 odsto poslodavaca će vam reći da nijesu obrazovani, a preko 70 odsto da nemaju dovoljno radnih vještina. Ako je takav odgovor poslodavaca, onda je obaveza na nama da uradimo sve kao društvo da omogućimo obrazovanje romske populacije”, kazao je Numanović.
On je ocijenio da su po pitanju obrazovanja napravljeni značajni iskoraci za domicilne Rome i interno raseljene.
„Unazad nekoliko godina imali smo par stotina Roma koji su išli u obrazovni sistem, oko 1,5 hiljada romske djece koja su obuhvaćena predškolskim, osnovnim, i srednjoškolskim obrazovanjem. Imamo respektabilan broj onih koji studiraju“, naveo je Numanović.
Prema njegovim riječima, to Ministarstvo, kroz primjere dobre prakse omladine iz romske populacije, želi da stimuliše ostale Rome da ne završavaju samo osnovno obrazovanje, već da svoju šansu traže kroz srednje i visoko obrazovanje.
Numanović je podsjetio da za romsku populaciju, kroz regionalni projekat, rješavaju stambenu problematiku.
„Već krajem ove, i tokom 2017. godine ćemo definitivno riješiti stambenu problematiku za romsku populaciju Kampu Konik I i II. Ovih dana u Nikšiću se radi na završetku 62 jedinice za romsku populaciju, u Pljevljima se radi dom za stare za ovu populaciju, dok se u Beranama rješava stambna problematika, ali i u ostalim gradovima gdje se nalaze u formalnim i neformalnim naseljima“, kazao je Numanović.
Izvršna direktorica NVO SOS telefon Podgorica, Biljana Zeković ocijenila je da je reforma socijalne zaštite u Crnoj Gori, po uzoru na evropske standarde, konačno okrenuta ka krajnjem korisniku u cilju poboljšanja kvaliteta njegovog života.
„Međutim, u zemlji u kojoj trenutno preko 70 hiljada građana i građanki živi ispod linije siromaštva, socijalne politike nije jednostavno sprovesti”, navela je Zeković.
Prema njenim riječima, bez obzira na kvalitetno donošenje Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, strategija i svih važnih dokumenata koje je Vlada Crne Gore usvojila ključne zamjerke nakon izvještaja, u kontinuitetu se ponavlja nedostatak kapaciteta da se iznesu svi ti zakoni.
Generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava i sloboda manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Leon Gjokaj, kazao je da su od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o strancima, zaključno sa prošlom godinom, raseljeni i interno raseljeni podnijeli 14.037 zahtjeva za odobravanje stalnog ili privremenog boravka do tri godine.
„Od ovog broja riješeno je 12.188 zahtjeva, dok je 1.849 zahtjeva u postupku“, rekao je on.
Programska direktorica za ljudska prava u NVO Juventas Jelena Čolaković je, govoreći o analizi efekata Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazala da je potrebno sprovesti dodatne aktivnosti socijalnog osnaživanja i unaprijediti servise socijalne podrške sa posebnim akcentom na žene i djecu.
„Potrebno je podržati dalje uključivanje romske djece u programe dodatnog opismenjavanja, učenja crnogorskog jezika i podrške pri izradi domaćih zadataka“, navela je Čolaković.
Prema njenim riječima, potrebno je sprovesti i dodatnu obuku medicinskih radnika u odnosu na ljudska prava i zabranu diskriminacije.
Konferencija se sprovodi u okviru projekta „Ubrzanje razvoja zajednice – SPEED UP”, podržanog od strane Evropske komisije posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Izvor: Agencija Mina
