Crna Gora ima izuzetno visok nivo usklađenosti u statistici sa EU standardima. Još, međutim, postoje pojedinci i institucije koji bi željeli da svoje interne podatke pretvore u zvanične statističke. Pri tome zaboravljaju da svakom statističkom podatku prethodi veoma stroga i međunarodno propisana metodologija, kao i da je svaki podatak iz našeg statističkog sistema kontrolisan od strane Eurostata. Upravo što istrajavamo u takvim pokušajima i što se podaci zvanične statistike redovno kontrolišu, Monstat ima veliko povjerenje Eurostata i preko njega EK kazala je u intervjuu za Pobjedu mr Gordana Radojević, šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 18 (Statistika) i direktorka Monstata.
“Monstat se drži profesionalnih pravila, međunarodne metodologije. Patriotizam u procesu pregovora ne želimo pokazivati na bilo koji drugi način, osim kroz jedan “surovi” metodološki profesionalizam. I za nas je mjera profesionalizma, mjera patriotizma” ističe ona.
POBJEDA: I sada ima zamjerki na statističke podatke?
RADOJEVIĆ: Dok bude statistike i brojki biće i zamjerki, ali čini mi se sve manje. Do otpočinjanja procesa pregovora sa EU, statistika je dugo smatrana pomoćnim organom (evidencijom), međutim sada sa ovim brojem otvorenih poglavlja većina institucija i naših korisnika uviđa značaj statistike koji ima u procesu EU integracije. Sa jedne strane statistika je posebno pregovaračko poglavlje, a sa druge strane treba da obezbijedi podatke na bazi kojih će se pregovarati i mjeriti napredak u ispunjenju obaveza ostalih poglavlja. Svaki podatak koji bilo koji organ državne uprave pošalje EK tokom procesa pregovora, ona preko svog statističkog organa, odnosno Eurostata te podatke provjerava sa Monstatom. Do sada smo uspješno ispunili sve obaveze, a upravo veoma pozitivan imidž Monstata u Eurostatu smatram velikim doprinosom Monstata ukupnom pregovaračkom procesu.
POBJEDA: Da li se sada može reći da Vlada, preduzeća, odnosno pravna lica, investitori i građani imaju statističke podatke na koje se u potpunosti mogu pouzdati?
RADOJEVIĆ: Naravno da se u podatke zvanične statistike korisnici podataka mogu u potpunosti pouzdati. Svakom korisniku poznata je procedura usvajanja metodologije, njene primjene, kao i procedura kontrole te primjene. Stoga, svaki podatak je provjerljiv i za svaki se snosi odgovornost. Lično sam i na sudu, po prijavi jedne političke partije i njihove sumnje u pouzdanost podataka, dokazivala tačnost podataka do kojih smo došli popisom stanovništva. Iako je sve završeno dobro po Monstat i mene lično, ipakmi je sjećanje na tu situaciju neprijatno. Međutim, pravo svakog korisnika je da sumnja, a naša obaveza je da statistički proces po kome dobijamo podatke učinimo transparentnim i dokumentovanim, a time i provjerljivim za sve zainteresovane strane. Nastavila sam praksu koju je uspostavio raniji direktor Monstata Radomir Đurović da i kroz posebno tijelo, odnosno Savjet za statistiku posebnu pažnju posvetimo korisnicima zvanične statistike: predstavnicima Vlade, NVO sektora, poslovnih asocijacija, investitora… Iako smo često meta kritika, koje shvatam više kao nerazumijevanje statistike kao nauke, Monstat je uvijek otvoren da se pouzdanost i kvalitet podatka koje objavljujemo i dodatno prekontroliše i provjerava od strane stručnih lica. Možda je za najmanje očekivati da Monstat bude jedna od najotvorenih institucija, jer se dugo smatralo da je statistika nešto zatvoreno. Tu spremnost smo pokazali kako u popisima, tako i u redovnim istraživanjima, prema međunarodnim i domaćim zainteresovanim stranama. Eurostat nas je više puta kontrolisao i kontroliše kroz redovne misije procjenjuje o tome da li Zakon o statistici i metodologije primjenjujemo u skladu sa Kodeksom prakse EU statistike što je garancija za kvalitet i pouzdanost podatka na EU nivou i ujedno osnova njihovog povjerenja u pouzdanost naših podataka. Stoga, po mom mišljenju, naši podaci su pouzdani i tačni, sve do momenta kada kritičari ne ponude i stručno dokažu metodologiju obračuna njihovih podataka. Statistički podaci nijesu stvar nečijeg ličnog osjećaja. Oni su proizvod metodologije i njene primjene. Zato prvo treba raspravljati o metodologiji i o njenoj primjeni, a tek nakon toga o pouzdanosti i tačnosti podatka.
POBJEDA: Do kog nivoa je Crna Gora ostvarila obaveze iz poglavlja 18 (Statistika)? RADOJEVIĆ: U odnosu na trenutnu fazu EU integracije, mogu reći da Crna Gora ima izuzetno visok nivo usklađenosti sa EU standardima. Tome je posebno doprinijela realizacija dva popisa popisa poljoprivrede 2010. i popisa stanovništva 2011. godine. O složenosti realizacije ovih akcija najbolje govori činjenica da sve zemlje našeg regiona nijesu uspjele da realizuju popise po metodologiji i u rokovima kao što su to uradile sve zemlje članice EU. Ipak, Crna Gora je uspjela da oba popisa realizuje shodno međunarodnoj metodologiji na isti način kao sve zemlje članice EU, za šta smo od EK i Eurostata dobili visoke ocjene, kako u pogledu kvaliteta podataka, tako i pogledu profesionalnosti i stručnosti zaposlenih. Trenutni nivo usklađenosti zvanične statistike i realizacija dva popisa uticali su na to da Crna Gora započne pregovore za poglavlje 18 (Statistika) bez početnih mjerila (uslova) za otvaranje. Kao završno mjerilo ili uslov za zatvaranje poglavlja postavljena je potpuna implementacija nove metodologije nacionalnih računa (ESA 2010), a koja predstavlja novinu i za članice EU. POBJEDA: Kako EU ocjenjuje napredak Crne Gore u ovom dijelu i gdje su zamjerke?
RADOJEVIĆ: Nekoliko godina zaredom, EK, odnosno Eurostat kroz izvještaje o napretku konstatuje dobar napredak u oblasti statistike. Međutim, kao ključni izazov daljem procesu EU integracije EK označava nedostatak admnistrativnih kapaciteta. Naime, Zavod za statistiku trenutno ima sistematizovanih 200 radnih mjesta, a trenutno u Zavodu radi 103 zaposlena. Stoga, zbog povećanog obima obaveza koji nas čeka zbog otvaranja ostalih poglavlja, moramo u narednom periodu postepeno povećavati broj zaposlenih. To neće biti lako, jer će se tražiti zaposleni sa znanjem više stranih jezika, znanjem matematike, statistike, znanjem najnovijih kompjuterskih programa i slično.
POBJEDA: Koji zadaci stoje pred statistikom u narednom periodu?
RADOJEVIĆ: U narednom periodu moramo pokazati spremnost da ispunjavamo i ostale obaveze koje proizilaze iz članstva u EU kadaje u pitanju statistika, a koje se ne odnose samo na proizvodnju podataka.
To podrazumijeva: postavljanje podataka zvanične statistike Crne Gore u Eurostatovim bazama podataka na način i u rokovima kako to rade zemlje članice EU; učešće zaposlenih u radu metodoloških radnih grupa; koordinaciju regionalnih i drugih aktivnosti statističke kooperacije; učešće u menadžment radnim grupama za kreiranje strategija razvoja itd. Moram naglasiti da smo i povodom ovih pitanja pokazali značajan napredak.
Uključeni smo u radne grupe Eurostata ne samo kao posmatrači, već i kao aktivni učesnici kreiranja metodologija ili strategija, uz napomenu da svake godine u Eurostatu stažiraju 2-3 zaposlena Monstata u trajanju od najmanje četiri mjeseca, što doprinosi olakšanoj dnevnoj komunikaciji sa Eurostatom. Mišljenja sam da smo rijedak, ako ne i jedini organ državne uprave, koji u ovoj fazi EU integracije ima ovako direktnu saradnju sa kontrapartnerom iz EU za svoju oblast. Takođe, imamo dobru saradnju sa zavodima za statistiku zemalja regiona, sa Zavodom za statistiku Srbije, Makedonije i Hrvatske. Ove godine domaćini smo regionalne konferencije generalnih direktora statističkih institucija zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, što nam čini posebno zadovoljstvo.
Dobre temelje postavili Stanišić i Vukotić
POBJEDA: Hoće li biti potrebne promjene zakona u ovoj oblasti?
RADOJEVIĆ: Neće biti promjene zakona, što zvaničnu statistiku svrstava u jednu od rijetkih oblasti koja je u Crnoj Gori postavljena od samog početka na zakonima i propisima u skladu sa EU i drugim međunarodnim standardima. Odvajanje statističkog sistema Crne Gore iz statističkog sistema državne zajednice Srbije i Crne Gore, započeto prije sticanja državne nezavisnosti u vrijeme direktora gdina Ilije Stanišića, što nije bilo samo formalno-pravno, već i suštinsko pitanje u opredjeljenju i izboru metodologija koje će se koristiti. Inicirana je bila reforma statističkog sistema Crne Gore još 2003. godine, koju je sproveo Institut za strateške studije i projekcije na čelu sa prof. dr Veselinom Vukotićem, a kojom je postavljen današnji sistem zvanične statistike Crne Gore. Upravo današnji visok nivo usklađenosti rezultat je ove reforme, a koja je pored pravne podrazumijevala i metodološku usklađenost sa međunarodnim standardima, što u krajnjem treba da rezultira nacionalnim jedinstvenim statističkim informacionim sistemom sa povezanim i međusobno usklađenim podacima po svim oblastima.
Fali kadra i prostora
POBJEDA: Da li je statistika kadrovski osposobljena i tehnički opremljena da odgovori potrebama?
RADOJEVIĆ: Statistika ima dobar i veoma stručan kadar. Edukacija kadra se odvija u kontinuitetu, i pored stalne obuke koju imamo u Eurostatu, jedan broj zaposlenih pohađa magistarske i doktorske studije iz oblasti statistike. Takođe, u prethodnom periodu organizovane su škole statistike kroz koje je prošao veći broj zaposlenih. Tu su i stalne obuke i predavanja od strane EU eksperata koje se organizuju u Crnoj Gori naglasila bih prof. Pitera Everaersa, koja se već nekoliko godina održavaju na UDGu, a koja su uključila i gotovo sve zaposlene Monstata. Izuzetne važnosti su i obuke MMF-a za obračun BDP, a koju je nas nekoliko iz Zavoda pohađalo i steklo relevantna teorijska i praktična znanja u primjeni međunarodnih standarda u obračunu. I pored toga ključni izazvov ostaje povećanje broja zaposlenih. Tehničko-informaciona opremljenost nije na nivou EU standarda, ali postavljeni su rokovi i definisani standardi koje moramo ispuniti do ulaska u EU, a odnose se prije svega na bezbjednost i sigurnost informacija i podataka koje su u posjedu statistike. To će podrazumijevati rješavanje problema prostornih kapaciteta, kao i ispunjenje ostalih tehničkih uslova koji su definisani standardima. U ovom dijelu dobru saradnju imamo sa resornim ministarstvom Ministarstvom finansija, a koje nam puno pomaže u obezbjeđivanju uslova za jačanje administrativnih kapaciteta i pokazuje razumijevanje za našu, po nekima, ,,surovost“ u primjeni metodologije.
Izvor: Pobjeda
