Naslovnica Press info Press Pregovori o pristupanju Pejović: Cilj Crne Gore da do kraja 2018. godine završi proces pregovaranja

Pejović: Cilj Crne Gore da do kraja 2018. godine završi proces pregovaranja

Glavni pregovarač Crne Gore s Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović zadovoljan je dosadašnjim pregovaračkim procesom. Pejović u razgovoru za agenciju Anadolija ističe da su poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije i bezbjednost, poglavlja koja će Crnu Goru pratiti tokom cijelog procesa pregovaranja. Pejović smatra da će poglavlje životne sredine biti najzahtjevnije za Crnu Goru, a kako je istakao, cilj Crne Gore je da do kraja 2018. godine završi proces pregovaranja.

Visoki zvaničnici EU su do sada mnogo puta izjavili da je Crna Gora lider u regionu kada su u pitanju EU integracije, a glavni pregovarač Crne Gore sa EU, zadovoljan je dosadašnjom dinamikom procesa pregovora.

“Zadovoljni smo dosadašnjim pregovaračkim procesom, jer je dinamika, koja je utvrđena prije tri i po godine prilikom otvaranja pregovaračkog procesa ispunjena. Jednako kako je i Hrvatska išla kroz svoj pregovarački proces, tako ide i Crna Gora. Možemo reći da se nalazimo pri kraju faze u kojoj ispunjavamo uslove za otvaranje svih poglavlja”, kaže Pejović.

Tokom početka pregovora s EU, Crna Gora je otvorila dva najzahtjevnija poglavlja u toku cijelog procesa, poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije i kriminala i bezbjednost. Prema riječima Pejovića, rezultati u ovim poglavljima biće smjernica za dalji nastavak EU puta Crne Gore.

“Poglavlja 23 i 24 nisu samo mjerilo ukupnog otvaranja i zatvaranja procesa pregovaranja, nego su na neki način određena vrsta testa koja nas prati tokom sveukupne faze razgovora sa EU. Dobar napredak u oblasti vladavine prava usmjerava i napredak u drugim oblastima. Zbog toga je veoma važno da u ove dvije oblasti, posebno kada je poglavlje 23 u pitanju, gdje je smješteno pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, i poglavlje 24, koje je više usmjereno prema bezbjedonosnim aspektima, da te dvije oblasti imaju pravilan razvoj. Mi smo u prethodne tri godine bili usmjereni u kreiranju zakonodavnog okvira, donijeli smo 40 zakona. To je velika reformska agenda, kroz koju smo u potpunosti promijenili mnoge oblasti kada je vladavina prava u pitanju. Sada se nalazimo u fazi završetka izgradnje institucija. Da podsjetim da smo ove godine u procesu izgradnje ne samo Specijalnog državnog tužilaštva, već i Antikorupcijske agencije i Kancelarije za oduzetu imovinu. Od naredne godine ćemo ući u fazu da ćemo sve češće Briselu dostavljati rezultate koje postižemo na ovom polju. Naš dalji napredak će se određivati prema praktičnim rezultatima, prema onome što je konkretno urađeno”, ističe Pejović.

Poglavlje životne sredine najzahtjevnije i najskuplje

Poglavlje životne sredine prema riječima Pejovića, biće najzahtjevnije, ali i najskuplje poglavlje za Crnu Goru.

“Poglavlje životne sredine još nismo otvorili. To je najzahtjevnije poglavlje, koje zahtijeva najviše napora, ne samo zato što je poglavlje sa mnogo pravne tekovine, koju treba primijeniti u Crnoj Gori, već i zato jer je skupo poglavlje. Treba da unaprijedimo standarde, da poboljšamo način upravljanja vodama, kvaliteta vazduha i odlaganja otpada. I pored toga što je bitno sa stanovišta finansija, potrebno je da sve 23 opštine u Crnoj Gori zajednički rade na sprovođenju onoga što imamo kao sprovođenje evropskih standarda. Naš cilj je da do datuma članstva, i kasnije u prelaznim razdobljima, budemo sposobni da primjenimo sve ono što je standard koji naši građani vide u EU”, kaže Pejović.

Prema njegovim riječima, to su čista voda, vazduh koji nije zagađen, dobre deponije na kojima se odlaže odpad, a gdje ne postoji bilo kakvo ugrožavanje životne sredine.

“S druge strane, imamo poglavlje poljoprivrede koje nije zahtjevno u smislu akata koje trebamo donijeti, i ovo poglavlje je više šansa za nas. Drugo poglavlje koje je iz oblasti poljoprivrede, a koje je bitno, jeste sigurnost hrane. Imamo mnoštvo pravilnika koje treba da donesemo, način kako se upravlja hranom, labaratorije koje donose sertifikte, izgradnja graničnih prelaza, gdje ćemo moći izvoziti svoje proizvode prema EU”, kaže Pejović.

Nova poglavlja do kraja godine

Crna Gora je od početka pregovora s EU otvorila 20 poglavlja i privremeno zatvorila dva poglavlja. Pejović najavljuje do kraja godine otvaranje novih poglavlja.

“Mi smo u proteklih pet mjeseci ispunili uslov da otvorimo još pet poglavlja. To je veoma bitno, jer su to teška poglavlja, poput socijalne politike ili poglavlje o energetici. Trenutno možemo reći da smo ispunili obaveze kako bi smo otvorili poglavlje Strukturni fondovi, gdje leži novac koji će biti dostupan Crnoj Gori nakon članstva. Nadam se da ćemo mi uskoro predati pregovaračke pozicije za nova poglavlja, kako bi ih otvorili naredne godine. Kada su u pitanju poglavlja koja su već spremna, nadamo se da ćemo do kraja godine otvoriti još dva ili tri poglavlja, kako bi se pridružili onim dvadeset, i nastavili sa agendom pregovaranja”, ističe Pejović.

Spremnost za članstvo u EU 2021. godine

S obzirom na brzinu kojom Crna Gora ide prema članstvu u EU, kada glavni pregovarač očekuje da Crna Gora postane punopravna članica EU.

“Mi jesmo lider, jednako kako po pitanju bezbjedonosnih integracija, tako i po pitanju evropskih. Svakako, ta pozicija nosi određenu odgovornost, potrebu da sagledamo i pomognemo zemljama u regionu. Kao što smo mi učili od Hrvatske u prvim mjesecima, i mi sada dijelimo iskustva koja smo stekli za skoro tri i po godine pregovaranja. S druge strane, nije lako ni planirati svoje obaveze. Često dobijamo pitanje kada ćemo završiti pregovore. Naš pregovarački proces ne liči na druge procese, ne možemo praviti uporedne analize sa Hrvatskom, ili sa zemljama kada je bilo veliko proširenje. Tada su bili drugačiji uslovi, vladavina prava nije bila u centru. Naravno, sam način pregovaranja je bio grupni. Imali smo situaciju da Poljska, Slovenija, Baltičke zemlje zajedno idu ka članstvu, i nekako su odluke bile političkije. Bilo je lakše donijeti odluku za pet, šest ili osam zemalja, nego za jednu”, kaže Pejović.

On napominje da je Crna Gora mala država, i da je potrebno da privuče pažnju evropskih partnera.

“Mi nismo visoko na agendi sastanaka i zbog toga je nezahvalno prognozirati tačan datum. Ono što je naš cilj jeste da do kraja 2018. godine uradimo sve, kako bi smo završili pregovarački proces, da se uskladimo sa pravnom tekovinom EU i ponudimo evropskim partnerima da zatvorimo pregovore. Poslije toga slijedi period od godinu i po do dvije godine ratifikacije sporazuma. To je dug proces, gdje svaka zemlja članica ugovor o pristupanju Crne Gore treba da provuče kroz svoj parlament. Upravo te dvije godine su pripremna faza, u kojima ste polu članica, ali niste punopravna. Naš cilj je da već od 2021. godine budemo spremni za članstvo, i da učestvujemo u novoj finansijskoj perspektivi, koja počinje u 2021/2022. godini”, kaže Pejović.

Dobra saradnja sa zemljama regiona

Na pitanje, kakvu saradnju pregovarački tim Crne Gore ima ima sa zemljama regije, Pejović ističe da Crna Gora ima stalnu saradnju sa svim zemljama regiona.

“Sa svim zemljama imamo stalnu saradnju, možda najbolju sa Srbijom, jer i Srbija pregovara, pa možemo podijeliti konkretna iskustva. Često nam dolaze delegacije iz Sarajeva, Skoplja i Prištine, gdje zajednički razgovaramo i prenosimo ono što radimo. I mi učimo od drugih, učimo kako su u nekim oblastima možda bolje radili. U tom dijelu je veoma bitno da iskoristimo ovaj zamah koji je veoma prisutan u regionu, a to je nova inicijativa koja je protekle godine proistekla u Berlinu, o saradnji zapadnobalkanskih država, pod vođstvom EU. U tom dijelu sagledavanja, fokus je kako da unaprijedimo saobraćajnu i energetsku infrastrukturu koja postoji u regiji. Očito je da će proces duže trajati, da svi nećemo ući brzo u EU, ali zato ne treba čekati da svi postanemo dio zajedničke Unije, da bi smo razvijali osnovne putne pravce. Zato je osmišljen novi mehanizam, da se vidi kako zemlje izvan te političke priče mogu sarađivati na projektima. Početak izgradnje autoputa u Crnoj Gori je jedna od tih karika u lancu”, kaže Pejović.

Iz zvaničnog Brisela se tokom prošle godine moglo čuti da je među članicama EU došlo do zamora od proširenja. Pejović smatra da je došlo do prekompozicije unutar sistema EU.

“Koncept zamora od proširenja je bio prisutan u prošloj Evropskoj komisiji. On je i danas prisutan u određenoj mjeri. Možemo reći da se ne radi o zamoru od proširenja, u EU je došlo do prekompozicije unutar samog funkcionisanja sistema, sada novih 28 članica. Da podsjetimo da je prije 15 godina bilo 15 članica. Mnogo je lakše funkcionisati gdje sjedi 15 ljudi za stolom, nego kada je 28. Postoje i određeni zahtjevi koji su stavljeni pred zemlje Balkana, što dodatno usporava proces”, kaže za agenciju Anadolija Pejović.

U narednih pet godina 275 miliona eura bespovratne pomoći

Tokom procesa pregovora, državama su na raspolaganju evropski fondovi, iz kojih države dobijaju bespovratna sredstva. Pejović kaže da je u prošloj finansijskoj perspektivi 2007-2013. godina, Crna Gora imala na raspolaganju 245 miliona eura bespovratne pomoći.

“To je novac koji je Brisel poklonio Crnoj Gori. Od toga je iskorišteno 90 odsto sredstava, a 75 odsto je ugovoreno, što znači da se još uvijek odvijaju projekti. Nakon godinu ili dvije, imaćemo potpunu iskorišćenost sredstava. U novoj finansijskoj perspektivi 2014-2020. godina, mi smo dobili 270 miliona, što znači 10 odsto više novca. Jedna smo od rijetkih zemalja kod koje je toliko povećan iznos. Druge zemlje nisu dobile toliko povećanje, a negdje je čak i smanjen iznos pomoći”, ističe Pejović.

Turska je zemlja od koje se može naučiti

Osim dobre saradnje između zemalja regiona, ambasador Pejović govori i kakva je saradnja sa Turskom, zemljom koja već dugo pregovara sa EU.

“Imao sam šansu da, u trenutku kada sam postao glavni pregovarač, imam u posjeti Egemena Bagisa, tadašnjeg ministra za Evropu i glavnog pregovarača Turske sa EU. Tada je dogovoreno da se potpiše Sporazum o saradnji Crne Gore i Turske, koji smo i potpisali. Taj Sporazum nam služi kao osnova za dijeljenje iskustava i saradnje u onome što je zajednički evropski proces. Nedavno smo imali sastanak sa novim ministrom za Evropu i glavnim pregovaračem Volkanom Bozkirom, i dogovorili njegovu skoru posjetu Crnoj Gori. Turska je značajna zemlja, koja ima značajna ulaganja, zemlja od koje možemo dosta naučiti, ali s obzirom da je Crna Gora pretekla Tursku po broju otvorenih poglavlja, i kolege iz Ankare mogu naučiti od nas kada je u pitanju nova pravna tekovina EU”, zaključio je Pejović.

Saopštenja

Čitajte osmo izdanje Eurokaza

0
Generalni sekretarijat Vlade je objavio osmi broj časopisa Eurokaz. U okviru više rubrika, kroz Eurokaz su predstavljene aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, rezultati reformi koje Crna...

EU DIGITALNI COVID SERTIFIKAT – NOVA KARTA ZA PUTOVANJA

0
Pandemija COVID-19 gotovo dvije godine na negativan način oblikuje život stanovnika Evrope i svijeta, definišući nova pravila ponašanja praćena restriktivnim mjerama koje su primorale...

Kordić sa šefovima radnih grupa za pregovore: Visoka podrška članstvu u EU je priznanje...

0
„Šefovi radnih grupa za 33 poglavlja pregovora i njihovi timovi su okosnica procesa pregovora s EU, a priznanje za njihov kontinuirani rad dolazi i...

Stabilna visoka podrška članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji

0
Građani su zadržali visok stepen podrške članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, pokazuju rezultati istraživanja koje je za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade sprovela Agencija...

Predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnjenja „Stavovi građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne...

0
Generalni sekretarijat Vlade, u srijedu 28. jula u 10.00 sati, u EU info centru organizuje konferenciju za medije, na kojoj će biti predstavljeni rezultati...