Kvalitetni zakoni, formirane potrebne institucije i efikasan kadar neophodni su za rezultate u poglavljima 23 i 24, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da će poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu biti otvoreno do kraja godine.
On je kazao da će i 2015. godine fokus ostati na oblasti vladavine prava, odnosno ispunjavanju privremenih mjerila iz 23. i 24. poglavlja, i da se, nakon što je zaokružen normativni okvir u antikorupciji i pravosuđu, očekuje period implementacije.
Tu, kako je pojasnio, prije svega misli na formiranje novih institucija, u prvom redu Specijalnog tužilaštva, Agencije za antikorupciju i Kancelarije za staranje oduzetom imovinom.
„Njihovim formiranjem će značajno biti ojačan institucionalni okvir za prevenciju i represiju korupcije što će biti praćeno boljim bilansom ostvarenih rezultata. Takođe, izradom Šengenskog akcionog plana biće unaprijeđena sigurnost granica i omogućeno dostizanje evropskih standarda u toj oblasti”, rekao je Pejović agenciji MINA.
On je podsjetio da je Crna Gora otvorila 16 poglavlja, da je u u prošloj godini otvoreno devet što, kako je ocijenio, dovoljno govori o dinamici i obimu, ali i kvalitetu odrađenog posla.
„Siguran sam da smo u napredovali u svim oblastima, kako u pogledu unapređenja zakonodavstva, tako i u dijelu jačanja institucionalnog i administrativnog okvira i postizanju mjerljivih rezultata. Iako je fokus našeg rada tokom protekle godine bio na sprovođenju aktivnosti iz akcionih planova za 23. i 24. poglavlje, odlični rezultati su postignuti u mnogim oblastima”, rekao je Pejović.
On je objasnio da će Vlada ove godine biti posvećena otvaranju sedam novih poglavlja za koja su predate pregovaračke pozicije.
„Radi se o poglavljima za koja možemo reći da imamo unutrašnju spremnost i gdje je Crna Gora završila posao i sada očekujemo stav Evropske komisije i 28 država članica. Naravno, to ne znači da u 2015. planiramo otvoriti samo poglavlja bez dodatnih zahtjeva. U okviru deset poglavlja za koja smo dobili početna mjerila već bilježimo dobre rezultate koji vode njihovom otvaranju”, objasnio je Pejović.
On je kazao da je Crna Gora pred ispunjenjem početnih mjerila u poglavljima 15 (Energetika), 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata).
„Dok nas u 2015. očekuje dalji rad na ispunjavanju početnih mjerila u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor), 13 (Ribarstvo) i 27 (Životna sredina)”, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, osim rada na otvaranju tih poglavlja, u Vladi rade i na ispunjavanju završnih mjerila za ostala u kojima su već otvoreni pregovori, kako bi u srednjem roku ispunili obaveze i bili spremni za privremeno zatvaranje tih poglavlja.
Pejović je saglasan sa stavovima da će poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, predstavljati veliki izazov u pregovaračkom procesu, kako zbog obimne pravne tekovine, tako i zbog velikih administrativnih i finansijskih ulaganja.
„Prije svega, ovo poglavlje je veoma kompleksno jer se sastoji iz deset podoblasti, od kojih su neke, poput upravljanja otpadom, kvaliteta voda, industrijskog zagađivanja i klimatskih promjena izuzetno zahtjevne u pogledu, kako obimnosti pravne tekovine s kojom se moramo uskladiti, tako i finansijske zahtjevnosti ovih podoblasti”, rekao je Pejović.
Imajući u vidu da se, dodao je, oko tri četvrtine normi iz ove oblasti primjenjuje na lokalnom nivou, u narednom periodu će biti potrebno poboljšati kapacitete lokalne samouprave, kao i unaprijediti mehanizme vertikalne i horizontalne koordinacije.
„To znači da naše 23 opštine, od najveće do najmanje, treba da imaju jednaku strukturu za dostizanje evropskih standarda, kako u oblasti upravljanja otpadom ili upravljanja vodama, tako i u svim ostalim podoblastima ovog poglavlja”, poručio je Pejović.
To su, kako je naveo, pitanja oko kojih je potrebno voditi stalan i otvoren dijalog, učeći jedni od drugih, prateći ono iskustva zemalja partnera i trudeći se da sinergetski dolaze do sredstava koja se mogu dobiti od Evropske unije (EU) za rješavanje otvorenih pitanja i uređivanje te kompleksne oblasti.
To poglavlje je, podsjetio je, svim državama u procesu pristupanja EU predstavljalo jedan od najvećih izazova, kako sa stanovišta kapaciteta, tako i sa stanovišta troškova.
„Tako na primjer, Sloveniju je potpuno usklađivanje s pravnom tekovinom u ovoj oblasti koštalo 2,7 milijardi EUR. O kompleksnosti ovog poglavlja govori i činjenica da Hrvatska kao zemlja članica EU još uvijek ne implementira standarde u ovoj oblasti”, saopštio je Pejović.
Ona se, objasnio je, obavezala da uspostavi cjelovit sistem upravljanja otpadom, osiguravši prelazno razdoblje do kraja 2018. „Kad je riječ o kvalitetu voda, prelazno razdoblje je čak do kraja 2023. i to za izgradnju sistema za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda. Kad je riječ o smanjenju industrijskog zagađenja, 67 industrijskih postrojenja u Hrvatskoj mora da unaprijedi svoj način rada, najkasnije do kraja 2017″.
„Crna Gora je svjesna obaveza iz ove oblasti i Radna grupa za ovo poglavlje intenzivno radi na izgradnji sveobuhvatne strategije i akcionog plana za potpuno usklađivanje i primjenu pravne tekovine EU. Strategija će, takođe, obuhvatiti dio o neophodnim administrativnim kapacitetima i finansijskim sredstvima u ovoj oblasti”, kazao je Pejović.
Kako je rekao, osim izrade strategije crnogorska administracija je pripremila nacrte ključnih zakona iz oblasti životne sredine, biocida i otpada, a Vlada je 18. decembra utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, kojim se stvara osnova za prenošenje ključne pravne tekovine iz oblasti kvaliteta voda, upravljanja otpadom i hemikalija.
„Vjerujem da ćemo ovo poglavlje otvoriti do kraja 2015. Takođe sam siguran da će ono biti među posljednjima koje ćemo zatvoriti, skupa s 23. i 24. poglavljem. S obzirom na samu zahtjevnost obaveza iz poglavlja Životna sredina, sigurno ćemo tražiti prelazno razdoblje kako bismo se u nekim oblastima uskladili s evropskim propisima nakon pristupanja EU”, naveo je Pejović.
On je kazao da, u ovoj fazi pregovaračkog procesa, mogu biti zadovoljni sprovođenjem Akcionih planova za poglavlja 23 i 24. „Posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku, takođe konstatuje da se implementacija Akcionih planova u velikoj mjeri odvija po planiranoj dinamici”.
„Prema posljednjem, trećem polugodišnjem izvještaju za period jul-decembar 2014, usvojenom 25. decembra, u okviru 23. poglavlja je realizovano ili se realizuje u kontinuitetu 66 posto mjera, dok je u 24. poglavlju realizovano ili se realizuje u kontinuitetu 63 posto mjera. Pritom, treba napomenuti da se neke mjere sastoje iz više faza, zbog čega su u ranijim izvještajima bile označene kao nerealizovane mjere”, precizirao je Pejović.
Imajući u vidu da je Skupština Crne Gore nedavno usvojila četiri antikorupcijska zakona – Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o lobiranju i Zakon o sprječavanju Zakona o finansiranju političkih partija, kao i Etički kodeks poslanika, kako je rekao, znatno je unaprijeđen antikorupcijski normativni okvir.
„Takođe, pored pomenutih, donošenjem Zakona o upravnom postupku, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o strancima unaprijeđen je stepen realizacije mjera u odnosu na prethodne izvještaje”, naveo je Pejović.
On, kako je rekao, očekuje skoro usvajanje Zakona o specijalnom tužilaštvu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, kao i ostatka zakona iz seta koji se odnosi na pravosuđe, čime će glavni normativni okvir u dva Akciona plana praktično biti zaokružen, pa nam u narednom periodu slijedi efikasna implementacija.
„Za postizanja dobrih rezultata u ovoj oblasti neophodno imati kvalitetne zakone, uspostavljene potrebne institucije i profesionalan i efikasan kadar. Mi smo tokom 2014. radili na sva tri nivoa i siguran sam da su ostvareni rezultati ohrabrujući”, saopštio je Pejović.
Kad je riječ o zakonodavnom okviru, dodao je, usvojen je veći dio zakona iz seta antikorupcijskih akata – Zakon o sprečavanju korupcije, zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja, zakon o lobiranju, zakon o izmjenama i dopunama zakona o sprečavanju sukoba interesa i Etički kodeks poslanika.
„Očekujemo skoro usvajanje preostalog Zakona o specijalnom tužilaštvu, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, čime će se stvoriti zakonska osnova za izgradnju novog modela borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, rekao je on.
Prema riječima Pejovića, zakonodavnu reformu su pratile stalne obuke specijalnih tužilaca i ostalog osoblja u cilju obučenosti i jačanja kadra za primjenu novog modela. „Svakako treba podsjetiti da je u okviru Vrhovnog državnog tužilaštva formirano Odjeljenje za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina i terorizma koje se bavi slučajevima korupcije.
„Možemo reći da smo napravili važan korak u pravcu ispunjenja mjerila koja se odnose na antikorupcijski normativni okvir, kao i normativni okvir za nezavisnost pravosuđa. Takođe, pred ispunjenjem smo mjerila za 24. poglavlje koja se odnose na oblasti azila i migracija, kao i vanjskih granica i šengena, te policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala”, rekao je on.
Pejović je poručio da će u ovoj godini nastaviti sa aktivnostima koje će ojačati mehanizme prevencije i represije korupcije.
„Tu, prije svega, mislim na usvajanje i primjenu podzakonskih akata koji će omogućiti napredak u institucionalnom dijelu, odnosno, uspostavljanje i funkcionisanje Specijalnog tužilaštva i buduće Agencije za antikorupciju. Specijalno tužilaštvo bi trebalo da bude operativno od sredine 2015. a nova Agencija od 1. januara 2016″, rekao je Pejović.
