Naslovnica Press info Press Pregovori o pristupanju Pejović: Glavni benefit članstva u EU poboljšanje zdravlja građana

Pejović: Glavni benefit članstva u EU poboljšanje zdravlja građana

Radio emisiju “EU je tu” možete poslušati ovdje

U Crnoj Gori nema mjerljivih indikatora za određivanje zdravstvenog stanje populacije, iako su sredstva za to opredijeljenja, kazala je državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović gostujući u prvoj emisiji serijala “EU je tu” koji se emituje na radiju Antena M.

Pejović je rekla da je glavni benefit članstva u EU upravo poboljšanje zdravlja građana koje je, naglašava, u Crnoj Gori narušeno, posebno na mjestima gdje su veliki zagađivača.

U poslednjem Izvještaju o napretku, iz oktobra prošle godine, navedeno je da je Crna Gora ostvarila mali napredak u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.

Pejović, koja je ujedno i pregovarač za Poglavlje 27 objasnila je da je u periodu od zadnjeg Izvještaja bilo napretka, ali kada će Crna Gora otvoriti to poglavlje zavisi prije svega od Evropske komisije. Iz Ministarstva je ranije saopštavano da bi naredne godine moglo biti otvoreno Poglavlje 27, ali Pejović ne želi da nagađa.

“Kada pošaljemo prvo mjerilo, a to će biti otprilike sredinom juna i ukoliko dobijemo pozitivne signale Evropske komisije iz Brisela da je takav naš okvir prihvatljiv i da je dinamika u redu, da imamo dovoljno kapaciteta, sa nadogradnjom narednih godina, sa kojima ćemo sve te poslove završiti, ja mislim da onda samo slijedi faza implementacije. Možemo biti, čini mi se vrlo optimistični da ćemo do 2020. gro osnovih stvari moći da riješimo“, smatra Pejović.

Da bi mogli da rješimo te probleme, potrebno je mnogo novca – posrijedi su milijarde eura. Procjenjuje se da će Crna Gora samo u procesu usklađivanja sa politikom i pravom EU u oblasti životne sredine u narednih nekoliko godina, dok budu trajali pregovori, morati da uloži gotovo milijardu eura. Tu, međutum, nije kraj jer će proces biti nastavljen ulaskom u EU tako da bi ukupni troškovi usklađivanja do 2030. mogli biti nekoliko milijardi eura.

Na pitanje koliko država izdvaja za životnu sredinu odnosno da li je to dovoljno Pejović je kazala da je nažalost smanjeno izdvajanja budžetskih sredstava za oblast životne sredine.

“Izdavajanja od skoro dva odsto, što je prosjek u EU je nešto što je standard za izdvajanje budžetskih sredstava, kada je posrijedi oblast životne sredine. Mislim da ćemo narednih godina morati da nađemo način da se približimo tom standardu”, rekla je Pejović.

U emisiji “EU je tu” govorili su i o benefitima članstva u EU. Kao najveći benefit dugih procesa, član Radne grupe za Poglavlje 27, Nataša Kovačević iz Green Home-a navela je to što će država, kao i građani, ulaskom u Evropsku uniju morati odgovorno da se ponašaju prema životnoj sredini jer postoje kontrolni mehanizmi a zagađivač – plaća.

“U najvećem broju slučajeva, zagađivač ili država će platiti penale a onda će biti urađena odrađena zaštita ukoliko je došlo do štete”, objasnila je Pejović.

Ona je naglasila da je najbolji razlog za članstvo – zdravlje građana jer naša djeca, kako kaže, ne smiju da se rađaju bolesna zbog stanja u životnoj sredini.

Pejović je dodala da Crna Gora nema mjerljive indikatore kojim bi odredili zdravstveno stanje populacije. Indikatore nemamo, kako je kazala, jer u Crnoj Gori nije zaživjela metodologija proračuna uticaja životne sredine na zdravlje ljudi iako je novac za taj posao obezbijeđen. Ona je naglasila da je to ključni javni interes.

“Naša su već sada, polulaička saznanja ili poluadministrativna predviđanja da prosto ne možemo da prenebregnemo činjenicu da loše stanje životne sredine, sa ozbiljnim zagađenjima ili zagađivačima, ozbiljno utiče na zdravlje ljudi. Šta više, mi smo ubijeđeni da tamo gdje imamo ozbiljne zagađivače imamo određenih zdravstenih problema u našoj populaciji, ali za to tek treba pribaviti dokaze kada nadležne stručne institucije to potvrde”, upozorila je Pejović.

Fokus Unije u oblasti zaštite životne sredine su preventivne aktivnosti – šteta nastala po životnu sredinu trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri da bude zaustavljena na svom izvoru. U tome je, prema njenom mišljenju, problem Crne Gore.

“Nažalost, najčešće se reaguje kad je posljedica nastupila. Mi obično ne rješavamo probleme na preventivnom nivou nego kad bude prilično kasno”, upozorila je Kovačević.

Crna Gora je prva ekološka država definisana Ustavom. U praksi, Pejović vjeruje da će biti 2020. a Kovačević zaključuje da ćemo biti istinski ekološka država onda kad pojedinac shvati da mora da čuva životnu sredinu i kad građani budu bili svjesni ekološkog kao ljudskog prava.

Radio Antena M

Saopštenja

Čitajte petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije

0
Petnaesti broj Biltena Kancelarije za evropske integracije predstaviće najvažnije događaje i aktivnosti u procesu pristupanja EU tokom prvog kvartala 2021. Bilten možete preuzeti ovdje. SEKTOR ZA...

EU solidarnost od preko 110 miliona i to nije sve

0
Evropska unija je, od početka pandemije, Crnu Goru pomogla sa 113 miliona eura, ali je i dalje čvrsto uz našu zemlju u borbi protiv...

Sljedeće sedmice Misija EK na temu funkcionisanja Agencije za sprječavanje korupcije

0
Misija Evropske komisije na temu funkcionisanja Agencije za sprječavanje korupcije održaće se u periodu od 12. do 16. aprila 2021, u online formatu. Misija...

OEBS pouzdan partner Crnoj Gori na putu ka EU

0
„Misija OEBS-a će nastaviti da bude pouzdan partner i pruža svu potrebnu podršku Crnoj Gori u sprovođenju reformi koje će omogućiti dostizanje evropskih standarda...

Javni poziv za NVO za predlaganje člana/ice radne grupe za pregovaračko poglavlje 24 –...

0
Imajući u vidu donošenje nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave („Službeni list CG“, br. 118/20 i 121/20) i kadrovske promjene do...