Otvaranje poglavlja 9 i 21, koja se odnose na finansijske usluge i trans-evropske mreže, pokazuje da se uloženi rad i trud vrjednuju i nagrađuju, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović.
„Samim tim, to je motiv više crnogorskim institucijama za nove uspjehe“, rekao je Pejović u intervjuu agenciji Mina-business, nakon što je Crna Gora u ponedjeljak u Luksemburgu otvorila još dva poglavlja u pregovaračkom procesu.
On je kazao da će potpuno usklađivanje s propisima EU u oblasti finansijskih usluga, kao i dosljedno sprovođenje crnogorskih propisa u oblasti bankarstva, osiguranja, infrastrukture finansijskog i tržišta hartija od vrijednosti i investicionih usluga donijeti viši stepen stabilnosti finansijskog sistema u Crnoj Gori.
„U vrijeme finansijske krize i poremećaja na tržištu, EU upravo kroz poglavlje koje se odnosi na finansijske usluge razvija zaštitne mehanizme, kako bi se osigurala od budućih problema“, objasnio je Pejović.
On je dodao da će Crna Gora imati zadatak da se u narednim godinama, do zatvaranja poglavlja, potpuno prilagodi pravilima EU, tako da će nakon članstva dijeliti iste sigurnosne mehanizme za svoj finansijski, odnosno bankovni sistem.
Pejović je saopštio da se osnovna prednost poglavlja vidi i u ponudi novih vrsta finansijskih usluga, što će uz povećanje konkurencije, koristiti preduzetnicima i građanima, posebno kad je riječ o ponudi banaka, ali proizvoda i usluga nebankovnih finansijskih institucija.
„Potrošačima će najviše koristiti uvođenje usluga koje pružaju finansijske institucije, počevši od platnog prometa do sklapanja ugovora o kreditu, osiguranja ili ulaganja na tržištima kapitala“, rekao je Pejović.
On je kazao da je to veoma obimno poglavlje s dosta propisa.
Pejović je najavio da će u dijelu bankarstva i finansijskih konglomerata, biti donijeti zakoni o bankama i o dodatnom nadzoru finansijskih konglomerata, kao i izmjene i dopune zakona o stečaju i likvidaciji banaka i o zaštiti depozita.
„U pogledu regulisanja pitanja koja se odnose na osiguranje i penzijsko osiguranje pod pokroviteljstvom poslodavca, u planu je donošenje više zakona među kojima su novi zakon o osiguranju, kao i o stečaju i likvidaciji društava za osiguranje i izmjene i dopune zakona o osiguranju, o obaveznom osiguranju u saobraćaju i o dobrovoljnim penzijskim fondovima“, naveo je Pejović.
On je saopštio da je poseban fokus stavljen na snaženje administrativnih kapaciteta odgovarajućih regulatornih i supervizorskih institucija koje uređuju i nadgledaju poslovanje banaka, kao što je Centralna banka (CBCG), društava za osiguranje – Agencija za nadzor osiguranja (ANO) i tržišta kapitala – Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV), jer se pravna tekovina u ovom poglavlju na nivou EU konstanto mijenja i unaprjeđuje.
„Moraćemo u kontinuitetu jačati tehničku ekspertizu ovih institucija, supervizorski i informatičko-tehnički sistem u cilju obezbjeđivanja pouzdanog prudencijalnog nadzora, između ostalog blisku saradnju s relevantnim regulatornim tijelima iz EU i regije“, kazao je Pejović.
On je dodao da se s jedne strane, finansijske insitucije i društva za osiguranje moraju pripremiti za ispunjavanje novih standarda poslovanja, odnosno osigurati odgovarajući kadar i informatičke sisteme.
„S druge strane, pomenute regulatorne i supervizorske institucije moraju i kadrovski i tehnički biti osposobljene da budu korak ispred institucija čiji rad kontrolišu“, rekao je Pejović.
On je objasnio da je cilj evropske politike u poglavlju 21 – trans-evropske mreže, povezivanje brojnih puteva, željezničkih pruga, vazdušnih i pomorskih luka i kanala u jedinstvenu mrežu koja će olakšati i unaprijediti prevoz putnika i robe i osigurati efikasniji prenosa energenata i razmjenu informacija širom EU.
„Građani Crne Gore će članstvom u EU i primjenom propisa i standarda iz ovog poglavlja dobiti mnogo. Kao prvo, imaćemo sigurniji i brži prevoz“, saopštio je Pejović.
On je kazao da će se modernizacijom postojećih putnih pravaca za sve vrste saobraćaja i izgradnjom novih, smanjiti gužve i skratiti vrijeme putovanja. To će, kako je dodao, doprinijeti, boljem snabdijevanju energijom, smanjenju energetske izolacije i boljem funkcionisanju unutrašnjeg energetskog tržišta.
„Savremenija i razvijenija infrastruktura će se odraziti i na kvalitet ponude saobraćajnih usluga što će, u vidu povoljnijih cijena i višeg nivoa kvaliteta, koristiti krajnjim korisnicima, odnosno putnicima i privrednicima. Koristi za ekonomski razvoj će imati i djelovi Crne Gore kroz koje prolaze saobraćajnice uključene u trans-evropske mreže“, objasnio je Pejović.
On je kazao da je posebno važna pogodnost, koja se nudi u okviru poglavlja 21, i mogućnost korištenja evropskih fondova za izgradnju saobraćajnih, energetskih i telekomunikacijskih mreža.
„Ta sredstva će se obezbjeđivati iz kohezionih fondova i drugih finansijskih instrumenata EU. To će značiti značiti značajne finansijske olakšice za budžet Crne Gore kad su u pitanju ulaganja u infrastrukturu“, rekao je Pejović.
On je naveo da će Crna Gora početi primjenu propisa o trans-evopskim mrežama s danom pristupanja EU, kao i da je do tada neophodno da razvije strategijski pristup unaprijeđenja zakonodavnog i institucionalnog okvira i u potpunosti pripremi sistem za ispunjenje svih obaveza koje proizilaze iz pravne tekovine za to poglavlje.
„Jednako važno je i da poboljšamo administrativne sposobnosti kroz odgovarajuće obuke postojećeg kadra i angažovanje novih službenika u zavisnosti od potreba“, kazao je Pejović.
On je dodao da je to poglavlje u potpunosti uvezano s berlinskim procesom i saradnjom država regiona u oblasti saobraćaja i energetike.
„Saradnja država regiona na definisanju zajedničkih projekata u oblasti infrastrukture, saobraćaja, komunikacija i obnovljive energije je sastavni dio reformi koje preduzimamo na putu prema članstvu u EU. Realizacijom zajedničkih projekata bolje ćemo se povezati, prije svega, između sebe, a potom i šire s državama članicama EU“, saopštio je Pejović.
On smatra da je inicijativa za razvoj infrastrukture na Balkanu, koja je podržana u avgustu prošle godine u Berlinu, od izuzetnog značaja za dalju političku i ekonomsku integraciju regiona u EU.
„Očekujem da će predstojeći samit u Beču donijeti konačnu potvrdu jedinstvene liste prioritetnih saobraćajnih projekata, koji će se realizovati do 2030, a za koje se očekuje podrška iz finansijskih instrumenata EU i međunarodnih finansijskih institucija“, naveo je Pejović.
On je podsjetio da je Crna Gora, u tom pravcu, već formirala Nacionalnu investicijsku komisiju, čiji je zadatak definisanje prioritetnih projekata na kojima će države regiona zajedno raditi.
Pejović je saopštio da je zadovoljan dinamikom pregovora, kao i da, nakon privremenog zatvaranja u dva i sada otvorenih pregovora u 18 poglavlja, Crna Gora nastavlja siguran put prema članstvu u EU.
Izvor: Agencija Mina-business
