Ako su poglavlja 23 i 24 – pravosuđe i ljudska prava u pregovorima sa Evropskom unijom “najvažnija”, poglavlje 27 koji se odnosi na životnu sredinu je najzahtjevnije i najskuplje koje država kandidat mora da ispuni. Nadležni za tu oblast poručuju da su spremni za sve teže obaveze, dok jedan od osnivača Zelenih Crne Gore i prvi direktor kancelarije za održivi razvoj Branko Lukovac za Dnevnik RTCG kaže da naša zemlja mora da opravda epitet ekološke države. Preliminarne informacije govore da nam je neophodno milijardu eura da bi se završilo sve što je potrebno.
Zaštita vazduha otpadne vode, upravljanje otpadom, klimatske promjene industrijsko zagađenje. To su najzahtjevniji segmenti poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Zato je i najkompleksnije sa kojim se zemlja u pregovaračkom procesu sa EU suočavaju
“Zaista najkompleksnije poglavlje. Možemo reći da su 23 i 24 bitna značajna i teška poglavlja, ali ovo je samo po sebi, po složenosti zahtjeva koji su pred nama, a radi se o politikama koje dotiču sve građane, jer nije svejedno kakav ćemo vazduh udisati ili kakvu vodu pijemo”, kazao je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Andrija Pejović za Dnevnik RTCG.
U ovogodšnjem izvještaju EK za našu zemlju poglavlje 27 označenoje kao ono koje s nalazi u ranoj fazi pripreme. Ipak korak po korak, nacionalna strategija sa smjernicama kako da se uskladimo u deset oblasti koje to poglavlje pokriva, uskoro će biti zavšrena.
No tu posao tek počinje, poručuje glavni pregovarač .
“Ono što je veoma teško je stvoriti uslove da se zaista to srpovede u djelo. Da na nivoima lokalne samouprave sve funkcioniše kako treba, da imamo zaista privredu koja je svjesna toga da ne smije više zagađivati vazduh ili vodu da način na koji smo sada odlagali smeće više ne može biti sistem odlaganja smeća u budućoj Crnoj Gori kao članici EU”, dodao je Pejović.
Preporuka EK je da u predstojećoj godini Crna Gora treba da ubrza strateško planiranje u vezi sa klimatskim promjenama, ojača administrativne kapaciteta zaštiti ulcinjsku Solanu i upravljanje tim područjem. Na svemu tome već se radi, što je EK u izvještaju prepoznala.
“Sada očekujemo odgovor i lokalne samouprave u smislu usvajanja prostorno planskih dokumenata koji će operdijeliti status Solane i njenu zaštitu apliciraćemo za status Ramsar područja i time otvoriti mogućnost za dobijanje donatorske podrške upravo od strane KFV banke kako bi se sanirala kompletna infrastruktura i zaista u potpunosti vratio život na ovom prostoru”, istakla je za Dnevnik RTCG državna sekretarka Daliborka Pejović.
Epitet Crne Gore kao ekološke države mora da se opravda, jedan od osnivača Zelenih Crne Gore i prvi direktor Kancelarije za održivi razvoj formirane od strane Vlade i UN Branko Lukovac kaže da je Crna Gora poslednjih godina napravila pomake, ali da u buduće mora da sačuva ono što ima i iskoristi potencijale.
“Komisija za održivi razvoj”Moramo mnogo više i sredstava i pažnje posvetiti i kažem društvo mobilisati u cjelini. Ne samo državne organe nego i mnoge organizacije kako NVO tako i političke i druge, sindikalne, da to prigrle , kao izuzetnu šansu razvoja Crne Gore i njene afirmacije na širim svetskim okvirima”, istakao je Lukovac.
Jer iako strogi, zahtjevi EU moraju biti ispunjeni poručuje Lukovac.
“Posebno u oblasti zaštite prostora, oni u velikoj mjeri devastiran intezivnom i često neplanskom gradnjom, stanja u oblasti otpada i upravljanja optadom. Stanja voda i šuma, ja bih rekao da nije učinjeno ni nešto što je ocijenjeno kao neophodno to je da se gradi nova kultura odnosa prema onome što su vrjednosti Crne Gore”, rekao je Lukovac.
Svjestan toga je i civilni sektor koji se time pitanjima bavi. Spremni su poručuju da daju doprinos i odgovore izazovima.
“Poglavlje 27 se prožima kroz gotovo sva druga poglavlja i ono veoma važno pratiti i učestvovati udrugim poglavljima kao što su ribarstvo, poljprivreda, energetika”, rekao je za Dnevnik RTCG Aleksandar Perović iz NVO “Ozon”.
Poglavlje 27 svim državama u procesu pristupanja EU predstavlaj jedan od najvećih izazova. Jedan od ključnih razloga je taj što primjena evropskih standarda u oblasti životne sredine zahtjeva ogromna finansijska sredstva. Da je u usklađivanje sa evropskim ekološkim propisima skupo, svjedoči podatak da je to Sloveniju koštalo preko 2 milijarde eura, dok su u slučaju Hrvatske, troškovi premašili deset milijardi. Koliko će koštati Crnu Goru
“Preliminarne inforamcije govore da je Crnoj Gori neophodno milijardu eura, da bi završila sve što je potrebno i stvorila impelemntacione mehanizme za ovo poglavlje odnosno ovaj dio evropskog kija, i naravno formirala institucije koje su neophodne, ali dok se ne uradi sveobuhvatna strategija o kojoj sam govorila rano je pričati o definitivnim cifrma, odnosno iznosima koji su nam neophodni da bismo završili posao”, kazala je državna sekretarka Daliborka Pejović.
Zato primjena evropskih standarda traje i po nekoliko godina nakon što zemlja već postane članica Unije.
To je slučaj sa susjednom Hrvatskom koja će iako je već dvije godine u Uniji standarde iz poglavlja 27 ispuniti tek 2023 godine.
Zbog obimnog posla u oblasti zaštite životne sredine tzv. prelazna razdoblja tražiće i Crna Gora.
Izvor: RTCG
