Crnoj Gori je na sastanku Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobreno šest projekata iz oblasti energetike i saobraćaja, ukupne vrijednosti od skoro 50 miliona eura, koji će značajno doprinijeti povezivanju s regionom i dalje s Evropom, kaže Aleksandar Andrija Pejović.
U fokusu aktivnosti Crne Gore u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i u 2016. godini ostaće pitanje vladavine prava, odnosno sprovođenje akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ispunjavanje privremenih i sticanje uslova za dobijanje završnih mjerila u tim oblastima. To je u intervjuu za “Dan” saopštio glavni pregovarač sa EU Aleksandar Andrija Pejović. Zadovoljan je dinamikom pregovaračkog procesa i ne vjeruje da postoji opasnost od aktiviranja klauzule balansa.
Kako ocjenjujete godinu za nama, u smislu napora da se unaprijede kvalitet i brzina pristupnih pregovora sa EU?
“Godinu za nama su obilježili značajni rezultati na polju evropske integracije. Uloženi napori u pregovaračkom procesu su doveli do otvaranja još šest poglavlja: 9 – Finansijske usluge, 14 – Saobraćajna politika, 15 – Energetika, 16 – Porezi, 21 – Trans-evropske mreže i 30 – Vanjski odnosi, što znači da smo 2015. završili s 22 otvorena poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena. Osim toga, tokom 2015. smo ispunili početna mjerila u sedam poglavlja čime smo otvorili put započinjanju pregovaračkih procesa u njima. S druge strane, u svim otvorenim poglavljima smo započeli aktivnosti na ispunjenju završnih obaveza. I sam izvještaj o napretku Crne Gore za 2015. je konstatovao konkretan napredak u svim oblastima, a posebno u vladavini prava koja je bila u fokusu svih naših napora i aktivnosti. Osim u dijelu pregovora, Crna Gora je tokom 2015. nastavila sprovođenje projekata pretpristupne podrške EU. Važno je istaći da bilježimo visok stepen potrošnje sredstava čime potvrđujemo odgovornost i spremnost crnogorskih institucija i organizacija da planiraju, programiraju i sprovode projekte. Ovdje bih posebno istakao da smo tokom prethodne godine bili lider u broju projekata prekogranične saradnje. Tako smo u oblasti prekogranične i transnacionalne saradnje tokom 2015. realizovali 69 projekata ukupne vrijednosti 15,6 miliona eura u više značajnih oblasti kakve su ekonomska saradnja, zaštita životne sredine, turizam, poljoprivreda, kultura, obrazovanje, socijalna kohezija i dr. Ono što je posebno važno je da je Crnoj Gori na sastanku Zapadnobalkanskog investicijskog okvira odobreno šest projekata iz oblasti energetike i saobraćaja, ukupne vrijednosti od skoro 50 miliona eura, koji će značajno doprinijeti povezivanju s regionom i dalje s Evropom.”
Kakva su Vaša očekivanja od 2016. godine kada je u pitanju proces EU integracija?
“Kad je riječ o 2016. plan nam je da nastavimo s reformskim aktivnostima i otvorimo preostala pregovaračka poglavlja. Takođe, jednako odgovorno i posvećeno ćemo raditi na sprovođenju aktivnosti koje će postepeno voditi zatvaranju onih poglavlja u kojima bilježimo dobre rezultate i gdje smo se približili finalizaciji posla. U fokusu našeg rada će, svakako, i dalje ostati sprovođenje akcionih planova za poglavlja 23 i 24, odnosno ispunjavanje privremenih mjerila i sticanje uslova za dobijanje završnih mjerila u tim oblastima. Naravno, nastavićemo, uvjeren sam, jednako uspješno, s korištenjem sredstava iz EU fondova. Očekujem da ćemo učešćem u novim programima iz finansijske perspektive Ipe 2014-2020. dodatno ojačati kapacitete za upravljanje finansijskom podrškom EU, ali i nastaviti da unapređujemo stanje i podižemo standarde u svim oblastima”.
Pregovori su otvoreni u junu 2012. godine, dosad su od 35 otvorena 22 poglavlja, dva su privremeno zatvorena. Mislite li da se to može ocijeniti kao uspjeh, ili da je, ipak, moglo i moralo više?
“Cijenim da je otvaranje dvije trećine poglavlja za tri i po godine pregovora odličan rezultat. Ovaj rezultat je pokazatelj da smo tokom prethodnog perioda ozbiljno radili. Podsjetio bih da se proces evropske integracije odvija u fazama gdje je, najprije, potrebno zaokružiti normativni okvir donošenjem kvalitetnih propisa koji su u skladu s pravnom tekovinom EU. Nakon toga slijedi faza izgradnje i jačanja institucija, a obje faze prati stalna edukacija kadra za sprovođenje pravne tekovine i na kraju, postizanje mjerljivih rezultata. Podsjetiću da smo, od zvaničnog otvaranja pregovora, sproveli ustavne promjene i usavršili gotovo pedeset zakona u oblasti vladavine prava, usklađenih s pravnom tekovinom i najvišim standardima EU. Na taj način smo postavili kvalitetne temelje u oblastima pravosuđa, temeljnih prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Otpočeli smo s osnivanjem ključnih institucija i nastavili sa stalnom edukacijom kadra. Istakao bih da rezultati ne zaostaju ni u ostalim oblastima. Naprotiv, u svim poglavljima bilježimo dobar tempo napredovanja koji se odvija u skladu s našim očekivanjima i planovima koje smo postavili ključnim strategijskim dokumentima poput Programa pristupanja Crne Gore EU. Napredak koji ostvarujemo prepoznaju EU i države članice koje nam pružaju stalnu podršku na putu prema punopravnom članstvu.”
Prijeti li u 2016. godini mogućnost aktiviranja “klauzule balansa” u pregovorima sa EU?
“Reforme u Crnoj Gori se, u svim oblastima, odvijaju u dobrom pravcu, tako da zasigurno ne očekujem aktiviranje klauzule. U poglavlju 23 i 24 bilježimo dobar procenat ispunjenosti aktivnosti i mjera iz akcionih planova gdje smo gotovo zaokružili zakonodavni okvir, osnovali najvažnije institucije i već se krenulo s razvojem konkretnih rezultata. Očekujem da će se dobar ritam nastaviti i u 2016, te da će Crna Gora, u partnerskom odnosu s EU, nastaviti da potvrđuje svoju evropsku orijentaciju i doprinosi vrijednostima na kojima se Unija temelji”.
Izvor: Dan
